Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Yo anciano kja congregación pjøxkꞹji ngekʼua ra søji na joo

Yo anciano kja congregación pjøxkꞹji ngekʼua ra søji na joo

“Ri negøjme kʼꞹ ra pjøxkʼꞹgøjme kʼꞹ ri mⱥjⱥgeji.”​(2 COR. 1:​24)

1. ¿Pje mi kjaji yo cristiano a Corinto ke ma go dyⱥrⱥ e Pablo me go mⱥjⱥ?

 Ngeje nu kjɇɇ 55 e.c. ñe nu apóstol Pablo bʼꞹbʼꞹ kja nu puerto a menzumꞹ a Troas, pe me mbeñe yo cristiano a Corinto. Mi kjogꞹ yo paa ma e Pablo bo mba̱ra̱ ke yo kjuarma mi potka dyompꞹji ñe mi potka chu̱ji. Je nzikja na tata ke me mbeñe o trʼii, angeze o dyopjꞹ na jebi ngekʼua ro mbøsʼꞹji (1 Cor. 1:11; 4:15). Xo ñeje o xipji o dyojui e Tito ke ro maa ngiñi yo kjuarma a Corinto ñe nrro ro chebi a Troas ngekʼua ro mba̱ra̱ pje mi kjaji yo kjuarma. Nudya e Pablo mi tebʼe e Tito nange mi nee ro mba̱ra̱·pje mi kjogꞹ yo kjuarma. Pe e Tito dya bo zⱥtrʼⱥ. Nudyama, ¿pje ro tsjaa e Pablo? O ches’e kja na barco ñe o maa a Macedonia, ma go zⱥtrʼⱥnu me go mⱥjⱥ ma o chebi e Tito, me na joo yo jñaa ke go xipji: kʼo kjuarma a Corinto o potpꞹji nguenrra yo konsejo ke bo unꞹ e Pablo ñe me tebʼeji ke nrro ro cheji ko angeze (2 Cor. 2: 12, 13; 7:​5-9).

2. a) ¿Pje kʼo nee ro mama e Pablo ma go xipji yo corintios “in ejmegeji” ñe “ kʼꞹ ri mⱥjⱥgeji”? b) ¿Pje ma trʼønꞹ ra chjꞹrꞹjiba?

2 Ma o kjogꞹ yo paa e Pablo o dyopjꞹ nu jebʼi segunda a los Corintios, nu ja go jñu̱sʼꞹ akjaba: “Dya ngeje kʼꞹ ri negøjme kʼꞹ ra kjagøjme jmuʼu ko nu kʼꞹ in ejmegeji. Ri negøjme kʼꞹ ra pjøxkʼꞹgøjme kʼꞹ ri mⱥjⱥgeji. Nangeje in ejmegeji na joo” (2 Cor. 1:24). ¿Pje kʼo nee ro mama e Pablo? ¿Pje søø ra pjechiji yo anciano kja yo congregación yo padya?

IN EJMEGØJI ÑE KʼꞸ RA MȺJȺGØJI

3. a) ¿Pje mi nee ro mama e Pablo ma go mama: “In ejmegeji na joo”? b) Yo anciano yo padya, ¿ja ga xⱥkⱥji e apóstol Pablo?

3 Nu apóstol Pablo go dyopjꞹ kʼo me ni mubi ra kjaji ngekʼua ra matrʼꞹji e Jehová: in ejmeji ñe ke ra mⱥji. Ma go xipji “in ejme” go dyopjꞹ: “Dya ngeje kʼꞹ ri negøjme kʼꞹ ra kjagøjme jmuʼu ko nu kʼꞹ in ejmegeji [...] Nangeje in ejmegeji na joo”. K’o cristiano a Corinto mi ⱥtⱥji e Jehová nange mi juajnꞹtsjɇyo dya nge ke ro manda e Pablo o dyaja ntee. E Pablo mi pa̱ra̱ ke dya mi nee ro manda yo cristiano a Corinto nangeje angezeji mi pa̱ra̱ji pje kʼo mi nee e Jehová ke ro tsjaji (2 Cor. 2:⁠3). Yo padya yo anciano xⱥkⱥji e apóstol Pablo, angezeji pa̱ra̱ji ke yo dyaja kjuarma e̱chʼeji kja o mꞹbʼꞹji e Jehová (2 Tes. 3:⁠4). Dya ngeje yo anciano ke ra manji pje ra tsjaji yo dyaja kjuarma, angezeji pɇspiji nguenrra kʼo mama ne Biblia ñe kʼo mama e Jehová pje ra tsjaji. Ja̱a̱, dya nge yo anciano ke ra manji pje nge kʼo ra kreoji yo dyaja kjuarma (1 Ped. 5:​2, 3).

4. a) ¿Pje mi nee ro mama e Pablo ma o dyopjꞹ: “Ra pjøxkʼꞹgøjme kʼꞹ ri mⱥjⱥgeji”? b) Nzakja e Pablo, ¿pje neji yo kjuarma ke otrʼꞹji axojñi yo padya?

4 E Pablo xo go dyopjꞹ: “Ri negøjme kʼꞹ ra pjøxkʼꞹgøjme kʼꞹ ri mⱥjⱥgeji”. Ko yo jñayo mi pɇspi nguenrra o dyojui ñe angeze. ¿Pjenga ri pa̱rgøji ke nge akjanu? Nangeje kja kʼe jebʼi ke o dyopjꞹ o nⱥdʼⱥ o trju̱u̱ yeje kjuarma. O dyopjꞹ: “E Jesucristo kʼꞹ xo ro jitskʼojme, nuzgø ko e Silvano, ñeje e Timoteo” (2 Cor. 1:19). Ñe ma kʼe apóstol o jñu̱sʼꞹ kʼe jñaa “kʼꞹ ra pjøxkʼꞹgøjme”, mi mbeñe yo kjuarma nzakja e Apolos, e Áquila, e Prisca, e Timoteo ñe e Tito (Rom. 16:​3, 21; 1 Cor. 3:​6-9; 2 Cor. 8:23). Ma mi xipji “ra pjøxkʼꞹgøjme kʼꞹ ri mⱥjⱥgeji”, mi nee ke yo corintio ro pa̱ra̱ji ke angeze ñe o dyojui ro tsjaji texe kʼo ro søø ngekʼua ro mⱥji yo kjuarma. Nge kʼo xo neji yo anciano kja yo congregación yo padya: pjøsʼꞹji yo kjuarma ngekʼua me ra mⱥji ra matrʼꞹji e Jehová (Sal.100:2; Filip. 1:25).

5. ¿Pje ra nuji kja ne xørꞹ ñe pje ni jyodʼꞹ ra kjijñigøji?

5 Yo paa ke o kjogꞹ, kja texe ne xoñijomꞹ ro kjajme trʼønꞹ na punkjꞹ kjuarma ke me mⱥji ga nⱥdʼⱥjikjimi. Ro dyønꞹjme: “¿Pje go tsjaa o pje go xitsʼi na anciano ngekʼua me ri mⱥjⱥ ri matrʼꞹ e Jehová?”. Ra nuji pje go nrrꞹrꞹji, pe otrʼꞹ ra mbeñeji pje rgo chjꞹrꞹgøji ñe ra kjijñiji pje søø ra kjaji ngekʼua me ra mⱥji rga matrʼꞹji e Jehová ko nu congregación. a

“RI XIPJIJI E PÉRSIDA RA MBØRꞸKJIMI. ME RI SʼIYAGØKʼꞸ”

6, 7. a) ¿Pje søø ra tsjaji yo anciano ngekʼua ra xⱥkⱥji e Jesús, e Pablo ñe yo dyaja mbɇpjite Mizhokjimi? b) ¿Pjenga me mⱥji yo kjuarma ma ra mbenkʼøji o trju̱u̱?

6 Na punkjꞹ kjuarma go manji ke me mⱥji ma nuji ke yo anciano me sʼiyaji. Yo anciano søø ra xⱥkⱥji e David, e Elihú ñe e Jesús, akjanu ga ñetse ke bʼemi sʼiyaji yo kjuarma ( xørꞹ 2 Samuel 9:6; Job 33:1 ñe Lucas 19:⁠5). Nza jñii ma mi ñaji ko yo dyaja mi nⱥnji o trju̱u̱. E Pablo xo mi nuu me na mubi ro mbeñe o trju̱u̱ yo kjuarma. Ma o nguarꞹ bo dyopjꞹ nu jebʼi Romanos, o mama ke ro zɇnguaji veinticinco kjuarma ñe kju̱ʼu̱, ñe xo bo nⱥdʼⱥ o trju̱u̱ nzi dʼaji. Go dyopjꞹ: “Xo ri xipjiji e Pérsida ra mbørꞹkjimi. Me ri sʼiyagøkʼꞹ” (Rom. 16:​3-15).

7 Bʼꞹbʼꞹ janzi anciano ke me na sʼɇzhi ra mbeñeji o trju̱u̱ nzi dʼaja kʼo kjuarma kja o congregación. Pe ma ra mbeñeji o trju̱u̱ je nzikja ke ra xipjiji: “Ri netsʼe” (Éx. 33:17). Yo anciano søø ra tsjaji ke yo kjuarma me ra mⱥji rga matrʼꞹjikjimi ma ra mbeñeji o trju̱u̱ ma ra xørꞹji nu jebʼi La Atalaya ñe kja yo dyaja reunión (ñuu ja ga chjenjui kʼo ju̱sʼꞹ kja Juan 10:⁠3).

“XO O PɆPJI NA ZɆZHI KʼUA JA GA NEE IN JMUJI”

8. ¿Pje go tsjaa e Pablo ngekʼua ro xⱥkⱥ kʼo kjabi e Jehová ñe e Jesús?

8 Xo ra mbøsʼꞹji yo kjuarma ngekʼua me ra mⱥji ra matrʼꞹjikjimi ma ra xipjiji ke me na joo ga pɇpjiji. Nujyo ga ñetse kja nu segunda carta a los Corintios, nujnu e Pablo go dyopjꞹ: “Ri xipjigø kʼo ñaja kjuarma kʼꞹ na joo gui tsjageji” (2 Cor. 7:⁠4). Yo jñayo me go tsjapꞹ ro mⱥjⱥ kʼo kjuarma a Corinto. E Pablo xo go xipji yo jñaa kja yo dyaja congregación (Rom. 1:8; Filip. 1:​3-5; 1 Tes. 1:⁠8). Kja nu jebʼi a los Romanos ma o xipjiji ke ro zɇnguaji e Pérsida o dyopjꞹ: “Xo o pɇpji na zɇzhi kʼua ja ga nee in Jmuji” (Rom. 16:12). Tsjijñi ja go zøʼø e Pérsida ma o dyⱥrⱥ yo jñayo. Ma e Pablo mi xipji yo kjuarma ke me na joo mi pɇpjiji mi xⱥkⱥ kʼo kjabi e Jehová ñe e Jesucristo (xørꞹ ­Marcos 1:​9-11 ñe Juan 1:47; Apoc. 2:​2, 13, 19).

9. ¿Pjenga me mⱥji yo kjuarma kja congregación ma ra potka xipjiji yo jñaa ke me na joo?

9 Yo padya yo anciano xo nuji me na mubi ra xipjiji yo kjuarma ke me na joo ga pɇpjiji (Prov. 3:27; 15:23). Ma ra tsjaji akjanu je nzikja ke ra xipjiji: “Me na joo k’o i kjage, ngek’ua ri sʼiyatsʼꞹ”. Ri unꞹji nguenda ke yo kjuarma me ni jyodʼꞹ ke yo anciano ra xipjiji ke me na joo ga pɇpjiji. Kʼo go mama na kju̱ʼu̱ ke ɇdyi 55 kjɇɇ ñetse ja ga zøji na punkjꞹ kjuarma. Angeze mama: “Kja in bʼɇpji dya kjo pjøxkꞹ ra søgø na joo, xo dya søø ra jogø na joo ko yo in dyokjø. Ngekʼua me ri søgø na joo ma dʼa anciano xitsi ke me na joo ri pɇpjigø kja congregación. ¡Me pjøxkꞹgø ra zɇtsʼkø! Ri søgø ke e Jehová me sʼiyazꞹ”. Dʼa nu paa na anciano o xipji yo jñaa ke me na joo na jyoo ke chezhetsʼɇ yo o chʼii. ¿Ja go zøʼø e jyoo? Angeze bo mama: “Kʼo go xitsi o mbøxkꞹgø ro kꞹbʼꞹ in kuee ngekʼua xi ra pɇpkø e Jehová”. Ja̱a̱, ma yo anciano ra xipjiji yo jñaa ke me na joo a yo kjuarma ra mbøsʼꞹji ra zøji na joo. Akjanu yo kjuarma ra nee ra nzhodʼꞹji kja o ñʼii e Jehová ñe dya ra mboo o kueji (Is. 40:31).

“RI PJØRꞸJI TEXE KʼO ÑAJA KJUARMA”

10, 11. a) ¿Pje søø ra tsjaji yo anciano ngekʼua ra xⱥkⱥji e Nehemías? b) ¿Pje søø ra mbøsʼꞹji yo anciano ngekʼua ra zɇzhiji o mꞹbʼꞹji yo kjuarma ma ra tsjaji yo visita de pastoreo?

10 ¿Pje søø ra tsjaji yo anciano ngekʼua yo kjuarma kja congregación me ra mⱥji ra matrʼꞹjikjimi? Ma ra jodʼꞹji ja rga mbøsʼꞹji kʼo kjuarma kʼo me ni jyodʼꞹji (xørꞹ Hechos 20:28). Ma ra tsjajiyo, ra xⱥkⱥji yo kjuarma ke o mimiji mi jinkʼua. Ñuu pje go tsjaa e Nehemías ma bo unꞹ nguenda ke yo judío mi søxiji ñe mi to̱gꞹ o mꞹbʼꞹji. Ne Biblia mama ke angeze o ma jodʼꞹ kʼo kjuarma ngekʼua ro mbøsʼꞹji ko yo jñaa ke me na joo (Neh. 4:14). Yo padya yo anciano xo kjaji akjanu: otrʼꞹ ba mbøsʼꞹji kʼo kjuarma ke me ni jyodʼꞹji. Pa kjiñiji kja o ngumꞹji ngekʼua ra jichiji o Jñaa e Palesito ajensʼe, akjanu ra zɇzhi o mꞹbʼꞹji (Rom. 1:11). ¿Pje ra mbøsʼꞹ yo anciano ngekʼua ra tsjajiyo kja yo visita de pastoreo?

11 Kʼo otrʼꞹ ni jyodʼꞹ ra tsjaji yo anciano nge ke ra tsjijñiji na joo pje ni jyodʼꞹ kʼe kjuarma o kʼe kju̱ʼu̱. Søø ra dyonꞹtsʼɇji: “¿Pje ma nrrumꞹ na kjogꞹ kʼe kjuarma? ¿Pje søø ra xipji ngekʼua ra zøʼø na joo? ¿Pje ma texto ra mbøsʼꞹ? ¿Kja ne Biblia ju̱nsʼꞹ na ntee ke o kjogꞹ kʼo na kjogꞹ kʼe kjuarma?”. Yo trʼønꞹ ra mbøsʼꞹji yo anciano ra pa̱ra̱ji ja rga mbøsʼꞹji yo kjuarma ñe yo kju̱ʼu̱. Kja nu visita de pastoreo nu kjuarma ke pa kjiñiji søø ra mama ja ga zøʼø kja o mꞹbʼꞹ, ñe yo anciano ra dyⱥrⱥji na joo kʼo ra mama (Sant. 1:19). Na kju̱ʼu̱ go mama: “¡Me pjøxkꞹgø ke na anciano ra dyⱥrⱥ na joo kʼo ra xikø!” (Luc. 8:18).

Yo anciano ni jyodʼꞹ ra xampaji ngekʼua ma ra ngiñiji yo kjuarma ra jichiji o Jñaa e Palesito ajensʼe akjanu ra zɇzhi o mꞹbʼꞹji

12. Kja congregación, ¿kjo nge yo kjuarma ke me ni jyodʼꞹji ke yo anciano ra mbøsʼꞹji ñe pjenga?

12 ¿Pje ma kjuarma nge kʼo me ni jyodʼꞹ na visita de pastoreo? E Pablo o xipji kʼo anciano: “Ri pjørꞹji texe kʼo ñaja kjuarma”. Ja̱a̱, texe yo kjuarma kja nu congregación ni jyodʼꞹji kjo ra mbøsʼꞹ, zø nge na publicador o na precursor ke a nⱥdʼⱥkjimi na punkjꞹ kjɇɇ. ¿Pjenga me ni jyodʼꞹ ke yo anciano ra mbøsʼꞹji yo kjuarma? Nangeje angezeji xo kjogꞹji nrrumꞹ ke me ma sʼɇzhi ñe zøji ke dya kja ra sɇchiji. Kʼe rey David o kjogꞹ na nrrumꞹ ke jitskøji ke yo ri matrʼꞹjikjimi bʼꞹma ra bʼꞹbʼꞹ paa ke ni jyodʼꞹ kjo ra mbøxkꞹji.

“E ABISÁI [...] GUA NE̱E̱ SALVA [E DAVID]”

13. a) ¿Pje go unꞹ nguenrra e Isbí-benob ngekʼua mi nee ro mbøtrʼꞹ e David? b) ¿Pjenga e Abisái go søø ro salva e David?

13 Ma kja mi juajnꞹji e David ke ro mbɇzhi manrro a Israel, o chjⱥma ko e Goliat, na refaím ke me ma nrra. E David dya go zu̱u̱ ñe go mbøtrʼꞹ (1 Sam. 17:​4, 48-51; 1 Crón. 20: ​5, 8). Ma o kjogꞹ yo kjɇɇ o tsjaji na chu̱ʼu̱ ko yo filisteo, e David nrro go chjⱥma ko na bʼɇzo ke me ma nrra ke xo mi ngeje na refaím. Kʼe bʼɇzo mi chju̱u̱ Isbí-benob (2 Sam. 21:16). A bʼɇxtrjo ro mbøtrʼꞹ e David. ¿Pjenga? E David dya mi zu̱u̱, mi ngeje ke a mi mboo o kuee. Ne relato mama ke ma e Isbí-benob o chunꞹ nguenrrakʼo, o nuʼu ja ro mbøtrʼꞹ. Pe ante ke ro mbøtrʼꞹ, “e Abisái o trʼii e Zeruyá gua ne̱e̱ salva, o pjatrʼꞹ kʼe filisteo ñe o mbøtrʼꞹ” (2 Sam. 21:​15-17). ¡A mi bʼɇxtrjo ro mbøtrʼꞹ! E David dya go nrru̱u̱, ngekʼua o unꞹ na punkjꞹ pøjø e Abisái ke gua ne mbøsʼꞹ. ¿Pje jitsʼkøjiyo?

14. a) ¿Ja rga sɇchiji yo nrrumꞹ ke me ma sʼɇzhi ke ixi chjenjui e Goliat kʼꞹ me ma nraa? b) ¿Ja rga mbøxkꞹji yo anciano ngekʼua me ra mⱥji ma ra nⱥdʼⱥjikjimi? Mange na ejemplo.

14 Zø e Satanás ñe yo o dyojui tsjakꞹji ra jyopꞹji a jmii e Diosi, yo testigo de Jehová xi nⱥdʼⱥjikjimi kja texe ne Xoñijomꞹ. Na punkjꞹ kjuarma ri kjogꞹji nrrumꞹ ke me ma sʼɇzhi, ixi chjenjui e Goliat ke me ma nrra, pe pøkjꞹ ke ri e̱chʼeji kja in mꞹbʼꞹji e Jehová, angeze pjøxkꞹji ra sɇchiji yo nrrumꞹ. Pe bʼꞹma yo nrrumꞹ ke ri kjogꞹji tsjakꞹji ra mboo in kueji ñe ra søxi in mꞹbʼꞹji. Ma ra bʼꞹbʼꞹ paa ke ra søji akjanu, e Satanás bʼꞹma ra tsjakꞹji ra jyopꞹji a jmii e Mizhokjimi. Ma ra kjogꞹjiyo, nge ma yo anciano me ni jyodʼꞹ ra mbøxkꞹji ngekʼua me ra mⱥji ra kjaji ja nzi ga nee e Mizhokjimi. Na kju̱ʼu̱ ke ngeje precursora ñe ɇdyi 65 kjɇɇ go mama: “Yo paa ke o kjogꞹ dya mi søgø na joo ñe dya kja mi mⱥkjø ma mi paa nⱥdʼⱥkjimi, nudyama na anciano go unꞹ nguenrra ke dya mi søgø na joo. Ñe go dyøngꞹ pje mi kjogꞹ, ro xikø kʼo mi søgø ñe angeze o mbøxkꞹ ko yo jñaa ke ju̱nsʼꞹ kja ne Biblia. Ma ro køtrpꞹ ñiʼi yo konsejo ke o xitsi, me ro søgø na joo. ¡Me ro unꞹgø pøjø ke e kjuarma o mbøxkꞹgø!”. Me ri mⱥkjøji ke bʼꞹbʼꞹ yo anciano ke me sʼiyazꞹji ñe ke me mbenzgøji ma ri kjogꞹji nrrꞹmꞹ ke ma sʼɇzhi, ixi chjenjui e Abisái ke me neji ra mbøxkꞹji ma ri kjogꞹji nrrumꞹ.

“NGE KʼꞸ RI UNKʼEJI NGUENDA ME RI SʼIYATSʼꞸJI”

15, 16. a) ¿Pjenga yo kjuarma me mi sʼiyaji e Pablo? b) Natsʼkøji, ¿pjenga me ri sʼiyaji yo anciano?

15 Ma yo anciano pjøsʼꞹji yo kjuarma kja congregación pɇpjiji na punkjꞹ, bʼꞹma ra bʼꞹbʼꞹ paa ke dya søø ra i̱ji̱ na joo nangeje me mbeñeji ja søø ra mbøsʼꞹji yo kjuarma, xørꞹji ne Biblia ñe øtꞹji e Jehová ko texe o mꞹbʼꞹji ngekʼua ra pa̱ra̱ji na joo pje ma jñaa ra xipjiji yo kjuarma (2 Cor. 11:​27, 28). Me mⱥji ma ga tsjaji ja nzi ga nee e Jehová. Ma kjaji ga kjanu ga xⱥkⱥji e Pablo kʼꞹ go xipji kʼo corintio: “Me ri mⱥkjø rga pɇpkø Mizhokjimi rga pjøxkʼøji, zø me potjo in kuegø” (2 Cor. 12:15). E Pablo me mi sʼiya yo kjuarma, ngekʼua mi nee ro mbøsʼꞹji zø me mi poo o kuee. (xørꞹ 2 Corintios 2:4; Filip. 2:17; 1 Tes. 2:⁠8). ¡Ri unꞹji nguenda pjenga yo kjuarma me mi sʼiyaji e Pablo! (Hech. 20:​31-38.)

16 Yo padya xo me ri sʼiyaji yo anciano, ngekʼua ma ri kjaji oración ri unꞹji pøjø e Jehová kʼꞹ ri pɇsʼigøjiyo. Ri mⱥkjøji ma ri nuji ke yo kjuarma me mbenzgøji ma ba ne̱e̱ kjinkøji ñe kjakꞹji ke ra zɇzhi in mꞹnkøji. Ngekʼua me ri unꞹji pøjø ñe ri nuji me na mubi ke pjøxkꞹji ma ri kjogꞹji nrrumꞹ kʼꞹ me na sʼɇzhi kja ne xoñijomꞹ. Na kjuana kʼꞹ pjøxkꞹji ngekʼua ra mⱥkjøji.

a Yo kjuarma xo bo dyønꞹji: “¿Pje nge kʼo mazi gi negeji ke ra tsjaa na anciano?”. Na punkjꞹ go nrrꞹrꞹji: “Ke ra dyⱥrⱥ na joo ma pje kʼo ra xipjiji”. Yo paa ke ba e̱je̱ kja nu jebʼi La Atalaya ra nuji ja ga kjayo.