Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Ja ansyanoʼik kʼotele koltanumik bʼa gusto oj ajyukotik

Ja ansyanoʼik kʼotele koltanumik bʼa gusto oj ajyukotik

«Kʼotelotikon koltanumik bʼa jachuk ja weʼnlexi gusto oj ajyanik» (2 COR. 1:24).

1. ¿Jas notisyaʼik sbʼaja snochumane Kristo bʼa Corinto jel aji gustoʼaxuk ja Pablo?

 JANI ja jabʼil 55 bʼajtanto yuja jtyempotik. Ja jekabʼanum Pablo tini ay ja bʼa stiʼ mar wa x-el ja barkoʼik ja bʼa chonabʼ Troas, mini xyaʼakan spensarajel ja snochumane Kristo bʼa Corinto. Ayxa jun tyempo ekʼel jel aji chamskʼujol yajni yabʼ ayiʼoje kʼumal bʼa yeʼnle. Ja yuj, jastalni jun tatal wa xchamskʼujol ja yuntikili, skʼana oj stsʼijbʼuk yile jun karta bʼa oj yayile rason (1 Cor. 1:11; 4:15). Cha yalayabʼ ja yamigo Tito ke ayulataye sok tsaʼan oj staʼ sbʼajsok bʼa Troas, pes jachuk oj snaʼ jastal ay ja jastik junuk wan ekʼel ja bʼa Corinto. Ja wego, ja Pablo wanxa smajlajel oj juluk ja Tito, pes jelxani skʼana oj yabʼ ja notisyaʼik yiʼojani. Pe ¡jelni axwela sbʼaj! Ja Tito nunka xjuli. ¿Jas oj skʼuluk ja Pablo? Wajsok barko bʼa Macedonia. Ja tiw jel gustoʼaxi yajni staʼa sbʼaj soka Tito, bʼa yiʼojan lekil notisyaʼik: ja hermanoʼik bʼa Corinto gusto lek skʼuʼane ja srason ja Pablo sok jelni sgustoʼe bʼa oj cha yil-e. Yajni ja Pablo yabʼ ja notisya it, mastoni gustoʼaxi (2 Cor. 2:12, 13; 7:5-9).

2. a) ¿Jasa stsʼijbʼanyi ja Pablo ja corintios sbʼaja skʼuʼajel sok ja gustoʼili? b) ¿Jas sjobʼjelik oj katikyi sjakʼjel?

2 Tʼusan tsaʼan, ja Pablo stsʼijbʼan ja xchabʼil karta bʼa Corintios, bʼa wa xyala yabʼye: «Mi wa xkalatikon ke kʼotelotikon ajwalal sbʼaja skʼuʼajela wi’ojexi, yujni ja weʼnlexi yij ayex yuja skʼuʼajela wi’ojexi» (2 Cor. 1:24). ¿Jas kʼan yale? ¿Jas wa snebʼawe ja yaljelik it ja ansyanoʼik ja bʼa jtyempotiki?

JA SKʼUʼAJEL KIʼOJTIK SOK JA GUSTOʼIL

3. a) ¿Jas kʼan yal ja Pablo yajni stsʼijbʼan: «Yujni ja weʼnlexi yij ayex yuja skʼuʼajela wiʼojexi»? b) ¿Jastal wa snochowe ja sjejel bʼa Pablo ja ansyanoʼik ja bʼa jtyempotiki?

3 Ja jekabʼanum Pablo staʼa tiʼal chabʼ jasunuk jel tʼilan ja bʼa stoyjel ja Dyosi: ja skʼuʼajel sok ja gustoʼil. Ja bʼa skʼuʼajeli, stsʼijbʼan: «Mi wa xkalatikon ke kʼotelotikon ajwalal sbʼaja skʼuʼajela wiʼojexi, yujni ja weʼnlexi yij ayex yuja skʼuʼajela wiʼojexi». Ja yeʼn kʼot snaʼ ke ja snochumane Kristo bʼa Corinto toj aye stsʼakatal yuja skʼuʼajel yiʼoje bʼa Dyos, bʼa mini jaʼuk stsʼakatal yuj yeʼnle ma yuj tuk kristyano. Wani spensaran mi tʼilanuk oj stoj ja skʼuʼajel yiʼoje ja yermanoʼik, sok cha mini skʼana, pes yujni wa sjipa skʼujol wa skʼanawe skʼulajel ja bʼa toji (2 Cor. 2:3). Ja bʼa jtyempotik, ja ansyanoʼik jani wa snochowe ja sjejel bʼa Pablo, pes wani sjipa skʼujole ja bʼa skʼuʼajel yiʼoje sok ja jasa wa skʼanawe skʼulajel ja yermanoʼe ja bʼa yaʼteltajel ja Dyosi (2 Tes. 3:4). Jaʼuktoma oj yawe kujlajuk jastik jel wokol skʼulajel ja bʼa kongregasyon, jani wa snochowe ja rasonik bʼa Biblia sok ja tojelal wa xyaʼa ja xchonabʼ ja Jyoba. Chomajkil, mini kʼoteluke ajwalal sbʼaja skʼuʼajel yiʼoje ja yermanoʼe (1 Ped. 5:2, 3).

4. a) ¿Jas kʼan yal ja Pablo yajni stsʼijbʼan: «Pes kʼotelotikon koltanumik bʼa jachuk ja weʼnlexi gusto oj ajyanik»? b) Jastalni ja Pablo, ¿jasa wa skʼanawe oj skʼuluke ja ansyanoʼik ja bʼa jtyempotiki?

4 Ja Pablo cha yala: «Pes kʼotelotikon koltanumik bʼa jachuk ja weʼnlexi gusto oj ajyanik». Ja yaljelik it, yeʼni wan yaljel sbʼaj sok ja smojik mas kʼubʼan aysoki. ¿Jastal wa xnaʼatik? Ja bʼa junxta karta jaw, staʼa tiʼal chabʼe bʼa yeʼnle. Ja yeʼn stsʼijbʼan: «Ja Jesukristo, ja it jcholotikona wabʼyexi, wa xkʼan kal, ja Silvano, ja Timoteo sok ja keʼn» (2 Cor. 1:19). Chomajkil, yajni ja jekabʼanum wa xya makunuk ja yaljel koltanumik, jani wa stajel tiʼal ja maʼ mas kʼubʼan wa x-ajyisoki, jastal ja Apolos, Áquila, Prisca, Timoteo ma Tito (Rom. 16:3, 21; 1 Cor. 3:6-9; 2 Cor. 8:23). Yajni yala kʼotele «koltanumik bʼa jachuk ja weʼnlexi gusto oj ajyanik», wani yaljelyabʼ ja corintios ke ja yeʼn sok ja smojiki wani skʼanawe oj skʼuluke ja janekʼ oj lajxukyujile bʼa yajel ajyuke mas gusto yibʼanal ja matik teye ja bʼa kongregasyoni. Cha jani it ja jas wa skʼanawe oj skʼuluke ja ansyanoʼik ja bʼa jtyempotik: skʼulajel ja janekʼ oj lajxukyujile bʼa skoltajel ja yermanoʼe ja bʼa yaʼteltajel ja Jyoba jach «gusto lek» (Sal. 100:2; Filip. 1:25).

5. ¿Jas oj jpaklaytik ja bʼa artikulo it sok jas oj jpensaraʼuktik?

5 Ja ajkʼachto kʼulaji jun senso bʼa jun k’ole hermanoʼik b’a gustoxta wa xcholowe b’a tuktukil parte ja b’a luʼumi. Jobʼji yile: «¿Jas yaljelik ma jasa wa skʼulan jun ansyano bʼa mas gusto oj ajyanik?». Yajni wantik spaklajel ja jas yalawe, la jpensaraʼuktik jasa oj jakʼtik lek keʼnuktiki sok la jpensaraʼuktik jas oj jkʼuluktik bʼa mas gusto oj ajyukotik ja bʼa kongregasyoni. *

«AWIKYI SKOLTANEL JA PÉRSIDA, JA MAʼ JEL XYAJTAYTIKI»

6, 7. a) ¿Bʼa jas modo wa xbʼobʼ snoch-e ja ansyanoʼik ja Jesús, ja Pablo sok tuk yaʼtijumik Dyos? b) ¿Jas yuj mas wa xgustoʼaxiye ja kermanotik yajni wa xjul jkʼujoltik ja sbʼiʼile?

6 Jitsan ja bʼa kʼole hermanoʼik, yalawe masni gusto wa x-ajyiye yajni ja ansyanoʼik wa xcham skʼujole meran bʼa yeʼnle. Jun modo jastal wa sjeʼawe ja ansyanoʼik wa xcham skʼujole ja tuk, jaʼa yajni wa snochowe ja sjejel bʼa David, Elihú sok ja Jesús (kʼuman ja 2 Samuel 9:6; Job 33:1 sok Lucas 19:5). Yoxwanile sjeʼawe wa xcham skʼujole ja tuk yajni staʼawe tiʼal ja sbʼiʼile. Jelni tʼilan bʼa yeʼn ja Pablo yajel jul skʼujol sok yajel makunuk ja sbʼiʼile ja yermanoʼik. Ja xchʼakulabʼil skarta sjekayi ja nochumane Kristo bʼa Roma, wani xyayi skoltanel mas ja 25 hermanoʼik sok hermanaʼik bʼa wa staʼa tiʼal ja sbʼiʼile. Jun sjejel, stsʼijbʼan: «Awikyi skoltanel ja Pérsida, ja maʼ jel xyajtaytiki» (Rom. 16:3-15).

7 Jujuntik ansyano wokol wa xyabʼye yajel julskʼujole ja sbʼiʼile ja matik teye bʼa skongregasyone. Pe yajni wa skʼujolane, lajansok wa xyalaweyabʼ kada hermano: «Ja weʼn jel tʼilana bʼa keʼna» (Éx. 33:17). Ja ansyanoʼik jelni xyawe ajyuk gusto ja yermanoʼe jawa xjul skʼujole ja sbʼiʼile yajni wa xyaweyi skomentarioʼe ja bʼa Spaklajel ja Juʼun Cholumani ma bʼa chikan ja sreunionil (cha kʼela ja Juan 10:3).

«JA YEʼN JEL AʼTEL JUNTIRO SBʼAJA KAJWALTIKI»

8. ¿Bʼa jas modo snocho ja Pablo ja Jyoba sok ja Jesús?

8 Pilan modo bʼa yajel gustoʼaxuk mas ja kermanotik jani stoyjele, jastalni skʼulan ja Pablo. Ja jaw wani xchiknaji lek ja bʼa xchabʼil karta bʼa Corintios, bʼa stsʼijbʼan: «Jelni wa xtoyowex ja weʼnlexi» (2 Cor. 7:4). Ja yaljelik it bʼa tsatsankʼujolanel sen jelni aji gustoʼaxuke ja hermanoʼik bʼa corintiosi. Ja Pablo cha jachni junxtatik yalayabʼ tuk kongregasyonik (Rom. 1:8; Filip. 1:3-5; 1 Tes. 1:8). Yajni staʼa tiʼal ja Pérsida ja bʼa skarta bʼa kongregasyon bʼa Roma, yala: «Ja yeʼn jel aʼtel juntiro sbʼaja Kajwaltiki» (Rom. 16:12). ¡Seguro jelni gustoʼaxi ja tojil kermanatik it! Yajni ja Pablo stoyo ja tuk, jani snocho ja sjejel bʼa Jyoba sok ja Jesús (kʼuman ja Marcos 1:9-11 sok Juan 1:47; Rev. 2:2, 13, 19).

9. ¿Jas yuj wa xgustoʼaxi mas ja hermanoʼik bʼa kongregasyon yajni wa xkalatik yabʼye sok wa x-aljikabʼtik yaljelik bʼa wa stsatsankʼujolani?

9 Ja ansyanoʼik ja bʼa jtyempotik cha wani xyaweyi stʼilanil yaljel ja jastal jel chaʼanyabʼalil wa xyabʼye sbʼaja yermanoʼe (Prov. 3:27; 15:23). Yajni wa skʼulane, lajansok wa xyalaweyabʼ: «Kaʼa jbʼaj kuenta ja jasa kʼulani yujni wa xcham jkʼujol bʼa weʼna». Ja kermanotik jumasaʼ wani skʼanawe ay jas oj aljuk yabʼye sok yaljelik bʼa wa stsatsankʼujolani. Jun hermana bʼa junuk 55 sjabʼil wa xyala ja jas wa spensarane jitsan: «Ja bʼa aʼteli tukni yiljel yajni ay maʼ wa syama jawa tejlubʼi. Jelni axwela sbʼaj sok wani x-ajyi ja prebaʼanel. Ja yuj jelni la gustoʼaxiyon yajni jun ansyano wa xyalakabʼ jel chaʼanyabʼalil wa xyila ja jas wa xkʼulan ja bʼa kongregasyoni. ¡Jelni xyaki kip! Bʼa keʼna, juni sjejel ja bʼa syajal skʼujol ja jTat bʼa satkʼinali». Ja ajkʼachto, jun ansyano yalayabʼ tsamal yaljelik bʼa wa stsatsankʼujolani jun tatal bʼa wan yajel kʼiʼuk chabʼ yuntikil, jach mi teyuk ja skoltanel ja snupi. ¿Jastal koltaji ja hermano? Ja tatali wa xyala: «Ja tsamal yaljelik yalakabʼi jelni stsatsankʼujolanon». Jachukniʼa, yajni ja ansyanoʼik wa xtoywaniye wani stsatsankʼujolajiye sok wa x-aji gustoʼaxuke mas ja hermanoʼiki. Sok ja slekilali, wani x-ajyi mas yipe ajyel ja bʼa bʼej wa x-ikʼwani och bʼa sakʼanil sok mi xyajtikaxiye (Is. 40:31).

«TALNAYEX JA SKONGREGASYON JA DYOSI»

10, 11. a) ¿Jastal wa xbʼobʼ snoch-e ja ansyanoʼik ja sjejel bʼa Nehemías? b) ¿Jasa oj koltajuke ja ansyanoʼik bʼa ‹oj yaʼe jun majtanal jakel bʼa Dyos› yajni wa x-ulataniye?

10 ¿Jas pilan modo jel tʼilan oj sjeʼe ja ansyanoʼik wa xcham skʼujole ja hermanoʼik sok oj yawe gustoʼaxuke mas? Jani oj stsatsankʼujoluke ja matik wa xmakuniyujile (kʼuman ja Hechos 20:28). Yajni wa skʼulane, jani wa snochowe ja talnanumik ja bʼa tyempo najate. Jun sjejel, ila ja jasa skʼulan ja tojil talnanum Nehemías, yajni yila ja skʼuʼajel yiʼoje jujuntik ja bʼa yermanoʼik judío yopijita. Ja Biblia wa xyala ke kʼeʼi sok kʼe stsatsankʼujoluke (Neh. 4:14). Ja bʼa jtyempotik, ja ansyanoʼik junxtani wa skʼulane: wa xkʼeye, wa xkʼan alxuk, yeʼnleni bʼajtan wa skʼulane bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼuʼajel yiʼoje ja yermanoʼe. Ja yuj ta wa xbʼobʼi, wani xwaj yulataye bʼa snaje, bʼa wa skʼanawe ‹oj yaweyi jun majtanal jakel bʼa Dyos› (Rom. 1:11). ¿Jasa oj koltajuke ja ansyanoʼik bʼa oj lajxukyujile ja it yajni wa x-ulataniye?

11 Bʼajtanto oj waj yulataye, ja ansyanoʼik tʼilani oj spil-e tyempo spensarajel sbʼaja maʼ oj waj loʼilanukesoki. Ojni bʼobʼ sjobʼ sbʼaje: «¿Jas wokol wan ekʼel sbʼaj ja hermano it? ¿Jas oj kal bʼa oj jtsatsankʼujoluk? ¿Jas textoʼik bʼa Biblia oj koltajuk? ¿Ay maʼ jun sjejel bʼa Biblia bʼa junxtatik ekʼel sbʼaj?». Ja sjobʼjelik jastal it jelni oj koltanuk sok jel oj axuk el slekilal ja bʼa loʼili. Ja bʼa ulatanelik jaw, ja ansyanoʼik wani xyawekan ayal-e ja jastal wa xyabʼ aye ja hermanoʼiki sok wani smaklaye lek (Sant. 1:19). Jun hermana yala: «¡Jelni stsatsankʼujolani yajni jun ansyano meran wa smaklaya!» (Luc. 8:18).

Ja ansyanoʼik tʼilani oj xchap sbʼaje bʼa ‹oj yaʼe jun majtanal jakel bʼa Dyos› yajni xwaj yulataye ja yermanoʼik

12. ¿Matik wa xmakuniyujile atsatsankʼujolajuke ja bʼa kongregasyon, sok jas yuj?

12 ¿Matik lekni oj waj ulatajuke? Ja Pablo yayi ja rason it ja ansyanoʼiki: «Talnayik ja yal chejiki». Jachukniʼa, yibʼanal ja matik teye ja bʼa kongregasyon wani skʼanawe oj tsatsankʼujolajuke, jachni ja cholumanik sok ja precursorik bʼa xcholuneje jitsanxa jabʼil. ¿Jas yuja hermanoʼik it bʼa toj aye sok yij aye wa xmakuniyujile ja skoltanel ja talnanumiki? Yujni ja yeʼnle cha ojni bʼobʼ yabʼye mixa oj kuchyujile mas ja tʼenwanelik ja bʼa luʼumkʼinal jel malo. Ja jas ekʼ ja bʼa sakʼanil ja rey David, wa sjeʼakitik jas yuj ja tojik yaʼtijumik Dyos ay ekʼele wa xmakuniyujile ja skoltanel ja tuk.

«JA ABISAI [...] JAK BʼA SKOLTAJEL»

13. a) ¿Jas ekʼele staʼa modo ja Isbí-benob bʼa oj smil ja David? b) ¿Jas yuja Abisai skoltay ja David ja bʼa mero styempoʼili?

13 Tʼusan tsaʼan yajni ja David tsaji bʼa oj kʼot rey bʼa Israel, tiroʼani soka Goliat, bʼa jani june ja bʼa refaím, jun rasa jel chaʼane. Ja David mini xiwi sok smila (1 Sam. 17:4, 48-51; 1 Crón. 20:5, 8). Jabʼilik tsaʼan, yajni wan tiroʼanel soka filisteoʼik, ja David cha tiroʼanisok jun pilan chaʼan filisteo ja bʼa refaím. Sbʼiʼilni Isbí-benob (2 Sam. 21:16; nota). Pe ja chaʼan filisteo it tʼusan mi kol miljuk yuj. ¿Jas yuj? Ja David mini yuj och xiwel, jani chʼak ja yipi. Ja loʼili wa xyala ke yajtik ay, sok yajni yaʼa sbʼaj kuenta ja Isbí-benob, staʼa modo bʼa oj smile. Anto yajni ojxa miljuk yuja chaʼan filisteo, «ja Abisai yunin ja Zeruyá jak bʼa skoltajel sok smila ja chaʼan filisteo» (2 Sam. 21:15-17). ¡Kolxani chamuk! Ja David sen jelni yayi tsʼakatal ja Abisai yuja chamkʼujol ay yuj yeʼna sok yuja koltaji yajni xiwela sbʼaj wa xtax ja sakʼanili. ¿Jasa wa xnebʼatik ja bʼa loʼili?

14. a) ¿Jastal oj kuchkujtik ja jastik wa xya wokolanukotik bʼa jel tsats jastal ja Goliat? b) ¿Jastal oj bʼobʼ skoltayotik ja ansyanoʼik bʼa oj cha ajyukujtik ja gustoʼil sok ja kiptiki? Aʼa jun sjejel.

14 Ama yuja jastik wa xya wokolanukotik ja Satanás soka smojiki, jastal yaʼtijumotik Dyos mini xkatikan ja kaʼteltik bʼa xcholjel ja lekil rasoni. Jujuntik bʼa keʼntik jkʼulunejtik lucharsok wokolik bʼa jel tsats jastal ja Goliat, pe yuja wa xjipa jkʼujoltik bʼa Jyoba, jkʼulunejtik ganar. Ay ekʼele ja lucha kiʼojtik soka tʼenwanelik ja bʼa luʼumkʼinali, yajtik wa xya kankotik ma wa xya el jganatik. Yajni jach wa xkabʼtiki, jelxani kʼumbʼel wala ajyitik sok xiwelaxa sbʼaj bʼa oj ya kokotik luʼum yuj wokolik mi wantik smajlajel ke bʼa pilan modo oj jbʼobʼ kuchkujtik ajyi. Ja bʼa ekʼeleʼik jaw, ja skoltanel jun ansyano jelni oj koltanuk bʼa oj cha ajyukujtik ja gustoʼil sok ja kiptiki. Jun precursora bʼa junuk 65 jabʼil wa xcholo: «Ayxa jun tyempo mini lek ayon xkabʼi sok ja xcholjeli ja lekil rasoni wa xya axwukon. Jun ansyano yila ke yajtik ayon sok sjobʼoki jas wan ekʼel jbʼaj. Loʼilanitikon bʼa ya makunuk jun loʼil bʼa Biblia. Jkʼuʼan ja srasoniki sok jelni lek wajkuj. ¡Jelni xkaʼa tsʼakatal yuja chamkʼujol ay sok ja skoltayoni!». Juni slekilal ajyelkujtik ansyanoʼik wa xyajtaniye bʼa meran wa xcham skʼujole bʼa keʼntik sok jastalni ja Abisai, puesto aye bʼa oj skoltayotike.

«BʼA OJA NAʼEX JA JANEKʼTO WA XYAJTAYEXI»

15, 16. a) ¿Jas yuj jelni xkʼanji ja Pablo yuja yermanoʼik? b) ¿Jas yuj wani xkʼanatik ja ansyanoʼik kiʼojtik bʼa jel xyajtaniye?

15 Stalnajel ja kongregasyon jelni skʼana aʼtel. Ay ekʼele ja ansyanoʼik wa x-ekʼyujile snajtil akwal mi xwaye, wa xyaweyi orasyon yuja xchejik ja Dyos ma skoltajele ja bʼa yaʼteltajel ja Dyos (2 Cor. 11:27, 28). Pe gustoni lek wa skʼulane ja xcholeʼi. Jachuk wa snochowe ja Pablo, bʼa stsʼijbʼanyi ja nochumane Kristo bʼa Corinto: «Gustoxta [...] oj jchʼak jbʼaj lek yuj weʼnlex» (2 Cor. 12:15). Jelni syajtay ja yermanoʼik bʼa xchʼaka sbʼaj bʼa skoltajele (kʼuman ja 2 Corintios 2:4; Filip. 2:17; 1 Tes. 2:8). ¡Jakʼa yuj jel kʼanji yuja yeʼnle! (Hech. 20:31-38).

16 Ja bʼa jtyempotik, jastal yaʼtijumotik Dyos jelni xkʼanatik ja ansyanoʼik kiʼojtik bʼa jel xyajtaniye, sok ja bʼa korasyontiki wani xkatikyi tsʼakatal ja Jyoba yuja tey kiʼojtike. Ja jastal wa sjeʼawe wa xcham skʼujole bʼa keʼntik sok ja yulatanele wani xyaʼa kiptik. Chomajkil, jelni chaʼanyabʼal wa xkilatik yuja wa xchamskʼujole sok ja puestoʼaye bʼa oj skoltayotik yajni wa xkabʼtik axwel ayotik yuja stʼenwanelik ja luʼumkʼinali. Merani lek kʼotele «koltanumik bʼa gusto oj ajyukotik».

^ par. 5 Ja kʼole hermanoʼik cha jobʼjiyile: «¿Jasa mas chaʼanyabʼalil waxa wilawex bʼa jun ansyano?». Tʼusan mi yibʼanaluke sjakʼawe: «Jaʼa lekil smodoʼe». June ja bʼa número jakum ja bʼa La Atalaya, ojni staʼ tiʼal sbʼaja modoʼal it jel tʼilani.