Nen video ma nwang'ere

THIWIWEC M’I NG’EYE

Ayi m’icopo tiyo ko ku saa peri ku rieko

Ayi m’icopo tiyo ko ku saa peri ku rieko

“Nwang’u saa moko uke umedere ndhu nyanok ci!” Nyo ibed iparu kumeni wang’ ma pol? I andha, saa uketho dhanu zoo rom, pilembe kadok jatego kadi jalonyo de mbe ku saa nikadhu ng’atu ma ng’ic kadi jacan. M’umedo maeno, kadok jalonyo kadi jacan de ma copo kanu saa nyanok de mbe. Tek ekadhu ci nwang’u ekadhu magwey. Pieno lembe m’uloyo zoo tie nitiyo ku sa ku rieko. Nenedi? Wakenen yore ang’wen ma copo konyowa.

Yore mi 1: Pang lembe m’ibitimo

Nen lembe ma pigi tek. Biblia umiyo juk ma e: “Wung’ii lembe ma pigi tek.” (Jufilipi 1:10) Kyew gin ma pigi tek m’imito nitimo kunoke gin m’ukwayu ilar itim. Re poy nia lembe moko ma pire tek, calu ve ning’iewo cam, copo bedo ngo lembe m’ukwayu jular jutim. Man bende, lembe moko ma romo nen nia kwayu jular jutime, calu ve nicaku ku there program moko mi televizio m’imaru, re nwang’u pire tie tek ungo. *

Lar ipang lembe. Eklizia 10:10, NWT uyero kumae: “Tek lak umbu udhil, man jupaku lakene ngo, e ebikwayu jutii kude ku tego ma lee. Ento rieko konyo pi ninwang’u adwogi maber.” Ponji tie ang’o? Pak lak lei peri, niwacu lar ipang lembe m’ibitimo iwang’e kara itii ku saa peri ma ber. Dwok i ng’eye kunoke kab cen lembe ma tijgi mbe, ma camu saa man tego mi mananu. Tek ilar idaru tic moko iwang’ saa m’iketho nia ibidare i iye, pirang’o ngo icak nitimo tic m’iketho nia ibitimo i ng’eye? Tek ilar ipangu lembe i wang’e, ibitimo lembe dupa, calu jatong’ yen m’upaku lak ley pare.

Tim lembe moko kende. Ponj nikwero gin ma pigi tek ungo kunoke gin ma ketho inyotho saa mananu. Nibedo ku tic man macikara lee copo ketho ava lembe ai i kumi man copo daru anyong’a peri de.

Yore mir 2: ur Lembe ma kwalu saa

Nidwoko lembe i ng’eye man nikoso maku yub. “Ng’atu m’uneno yamu ebicoyo ngo; man ng’atu m’uneno afuru bikayu ngo.” (Eklizia 11:4) Ponji tie ang’o? Nidwoko lembe i ng’eye tie jakwo pa saa man mi piny ma jucopo nwang’u. Jarafur m’ubekuro pare nia lembe ukeudoki ber copo coyo ngo, kadi akaya de ecopo kayu ngo. Rom rom kumeno bende, wacopo tuc nimaku ngo yub m’ubekwayere pilembe fodi jiji moko utie i iwa. Kunoke nyo wacopo paru nia ubemito wakewakur nitundo wanyang’ i lembe ceke pi nimaku yub. I andha, pire tie tek nitimo sayusac iwi lembe moko man ninyamu cuu I lembe i wang’ nimaku yub. Lembrieko 14:15 uyero kumae: “Ng’atu ma won pidoic ng’io i yo pare ceke”. Re lembe utie nia, kinde ma jubemaku yub moko, jiji moko re bedo tie kokoro.​—Eklizia 11:6.

Nimito ya itim lembe zoo tap tap. Yakobo 3:17 uyero kumae: “Rieko m’uai malu [kunoke i bang’ Mungu] . . . i lembe pare tek ungo”. I andha, nitimo lembe cuu tie ber! Ento saa moko, wacopo keco ya watim lembe cuu nikadhu mukero, e eno copo ketho dong’ ebedo iwa tek niuro turcwiny, man moko dong’ wacopo timo ngo lembene atima zoo de. Ku lapor, ng’atu m’ubeponjo dhok ma nyen ucikere ning’eyo nia saa moko ebiweco rac, man nia kosa m’ebiwotho timo re ma ma biketho ebiponjo dhokne cuu. Ento ng’atu ma mito pare nitimo lembe zoo tap tap copo lworo niweco rac, mane no ke copo jwigo mediri pare. Pire tie tek lee nia wakur lembe ma copo nitimbere! Lembrieko 11:2 uyero nia: “Rieko tie ku ju m’ung’eyo mupaka migi” (NWT). M’umedo maeno, ju m’ung’eyo mupaka migi man ju ma mol paru ngo nia gin re ma gi gin man gicopo bende ning’ieriri de ka gitimo lembe moko rac.

“Andha, ing’iewo ngo piny ku sente, ento, ing’iewo piny ku saa.”​—Icopo timo ang’o niai m’inyoliri nitundo i nindo mi tho peri

Yore mir 3: Bed ku nen ma ber man tim lembe ma rombo

Bed ku nen ma ber iwi tic man iwi yom. “Cing’ ma pong’ acel mi yom ber sagu cing’ ma pong’ ario mi tic ma tek man ryemo tok yamu.” (Eklezia 4:6, NWT) Saa ma pol, ju m’umaru tic lee kweriri ku sukulia mi “cing’gi ario ma pong’ mi tic migi ma tek.” Gimbe ku saa man tego mi nwang’u berone. Junyap ke lundo tiyo ku “cing’ ario ma pong’” mi yom man ginyotho saa migi ma pire tek anyotha. Biblia ubekwayu nia wabed ku nen ma ber ma e: Nitimo tic ma tek man ninwang’u anyong’a mi sukuliane. Anyong’a ma kumeno tie “giramia m’uai i bang’ Mungu.”​—Eklizia 5:19.

Kud icam kum saa mi nindo. Jagor mi Biblia moko uyero kumae: “Abivuto man abinindo i kwiyocwiny. (Zaburi 4:8) Ju ma dongo mito unindi saa abora kumeni pi dyewor acel pi ninwang’u tego, pidoic man rieko ma nyen. Nindo utie yore ma ber mi tiyo ku saa pilembe ekonyo pi niketho wic zoo i kum lembe moko man eketho jukanu lembe ma ma ber i wic. Eno ketho juponjo lembe ma nyen yot yot. Ento, nikeng’o nindo ketho juponjo lembe yoo dit man bende ketho jutimo aksida, jutimo lembe tap ungo man eketho ng’atini doko won ng’eycwiny.

Bed ku lembakeca m’icopo tundo i kumgi. “Bedo kud anyong’a i kum gin m’ubenen sagu nibedo kud awanya.” (Eklizia 6:9) Ponji tie ang’o? Ng’atu ma riek weko ngo awanya pare re m’utel wi kwo pare, asagane awanya ma copo pong’o ngo. Ku lapor, eweko ngo lemkuloka kunoke deni ma kabang’e mbe utel nen pare. Ento, eponjo nifoyo ku piny m’ecopo nwang’u andhandha, ‘piny ma wang’e ubeneno.’

Yore mir 4: Wek cik ma beco re m’utel wii

Nen nia cik ma kani re m’utelo wii. Cik m’iketho ubetelo wii re ma konyi nineno lembe ma beco, ma pigi tek man ma jucopo ketho cwiny i kume. Ka nwang’u kwo peri ubedo athero, cik peri re ma nwang’u ubetelo wiye. Cik ma beco bikonyi pi nipangu lembe ma pigi tek andha i kwo peri man nitiyo ku saa peri ku rieko kubang’ saa man kubang’ nindo. Icopo nwang’u cik ma kumeno kani? Dhanu ma pol dok i Biblia, pilembe gifoyo ku rieko pare m’usagu zoo.​—Lembrieko 2:6, 7.

Keth mer ubed ni gin m’ubetelo wii nisagu. Jukolosai 3:14 uyero pi mer kumae: “En e jamtwic ma cuu mandha ma dikojo i acel.” Wacopo bedo ngo jumutoro man ma cwinywa poto m’umbe mer, asagane i kind juruot. Dhanu ma kadhu kud iwi lembe maeno, saa moko nyo pi niketho wigi zoo i kum sayu sente man ikum tic migi, gikoso mutoro. Eyo, Biblia uyero ngo mananu nia mer utie kite ma pire tek nisagu zoo, e uketho eweco pire wang’ dak swa.​—1 Jukorinto 13:1-3; 1 Yohana 4:8.

Koy saa mi pong’o yeny peri mi tipo. Ng’atu moko ma nyinge Geoff ubedo ku dhaku mir amara, awiya ario ma jumutoro, jurimo ma beco, man tic mi sente ma lee; ebedo tic mi ju ma laru dhanu pio pio i odyath. Ento, tic parene uketho ebed enwang’ere i wang’ peko man tho saa ma pol. Ebed epenjere kumae: “Nyo kwo ucikere nibedo ndhu kumeni?” E nindo acel egam esomo buku moko m’ukoro lembe iwi Biblia ma Jumulembe pa Yehova re m’uwodho man enwang’u dwokowang’ penji m’unyang’e.

Geoff ukoro lembe m’ebedo ponjone ni min ot pare man ni awiya pare de, e gin de lembene unyang’ugi. Ebedo acaki mi ponjo Biblia ni juruot maeno, man ponjine umiyo igi bero lee man gicaku nitiyo ku saa migi ku rieko. Ginwang’u bende genogen ma ber mi kwo rondo ku rondo i ng’om mandha man ma masendi mbe i iye.​—Lembanyutha 21:3, 4.

Lembe ma Geoff ukadhu kud i iye ubenyutho nia wec ma Yesu uyero e tie lemandha, kinde m’eyero kumae: “Jumutoro tie ju m’ubedieng’ i kum yeny migi mi tipo.” (Matayo 5:3) Nyo itie ayika pi nikoyo saa moko pi nipong’o yeny peri mi tipo? I andha, yore mange mi tiyo ku nindo, ku saa man ku kwo peri ku rieko umbe acel de.

^ par. 5 Nen “Yore 20 ma copo ketho ibedo ku saa lee,” i Réveillez-vous! mi dwi mir 4, 2010.