Nen video ma nwang'ere

BIBLIA LOKO KWO

Kawoni ayiyo nia acopo konyo dhanu mange

Kawoni ayiyo nia acopo konyo dhanu mange
  • ORO M’ENYOLERE I IYE: 1981

  • NG’OM M’ENYOLERE I IYE: GUATEMALA

  • I WANG’E: KWO PARE UBINO CUU NGO KINDE M’E NYATHIN

KWO PARA MA CON:

Anyolara i Acul, adhura moko ma bor mandha iwi got i ng’om mi Guatemala, ku yo reto. Watie dhanu mi thek mir Ixil, m’uai kud i suru mi Maya. M’uweko dhok mir Espagnol, niai m’a nyanok, abed aweco bende dhok ma thuwa. Anyolara i kind lwiny m’uungo ng’om Guatemala pi oro 36. I kind oro maeno, dhanu dupa mi thek mir Ixil githo.

Kinde m’abino ku oro ang’wen, umira mi oro abiro ubino tuko ku bomb (grenade) m’ugam umoc pare rek kumeni. Aksida maeno uketho wang’a ugam utho; ento lembe ma rac magwei, umirane utho. Pieno, adok adongo i école moko ma juponjo i iye awiya ma gitie abinga i adhura ma dit mi Guatemala, kuca acaku ponjo Braille. Pi thelembe moko m’anyang’ i iye cuu ngo, judongo mir école maeno gibed gikwero kud awec kud awiya mange, man awiya ma wasomo kugine de gicaku ura cen. Saa ceke abed anwang’u nia atie kenda man abed akuro kud ava dwi ario mi yom m’acopo bedo i iye i pacu, kum saa maeno wabedo karacelo ku mama ma saa ceke ubed unyutho iwa mer man ekethere kaka jumange. Lembe ma rac utie nia etho kinde m’abino ku oro apar. I ng’ei tho pare, awinjara ma rac mandha kum anwang’u nia ng’atu acel kende ma nwang’u umara i ng’om zoo dong’ umbe.

Kinde m’abino ku oro 11, adok i adhura m’anyolara i iye man acaku kwo kud umira ma wegwa kende re ma tie acel, saa maeno nwang’u dong’ etie ku juruot pare. Gibed gipong’o yeny para mi kum, ento ng’atu moko bino mbe ma copo konya ku lembe m’ubino sendo wiya. Saa moko, abed akok i bang’ Mungu kumae: “Pirang’o re mama utho? Pirang’o adoko abinga?” Dhanu ubed uyero ira nia lembe ma reco maeca ceke m’ubino timiri utie yeny pa Mungu. E anwang’u nia Mungu dieng’ de ngo pi dhanu man etie ngo pwe. Lembe acel kende m’uketho anegara ngo utie nia abino mbe ku copone.

Calu abino abinga, abino mbe ku copo mi timo lembe ceke man anwang’u nia akoso lembe lee. Kinde m’atie jalawobi, wang’ ma pol jubed jumaka ku kero pi nitimo kuda ribiri. Akoro ngo lembe ma reco maeno ni ng’atu moko, kum abed aparu nia ng’atu moko ma bidieng’ pi lembene mbe. Dhanu ubed uweco ngo akeca i bang’a man an de abed aweco ngo ku ng’atu moko. Abed abedo ku lembe para zoo gbuku i iya gira, cwinya tur man abed ageno ngo ng’atu moko acel de.

KITE MA BIBLIA ULOKO KO KWO PARA:

Kinde m’adoko ku oro apar ku wiye, Jumulembe pa Yehova ario (dhaku ku cware) gibino i bang’a saa m’abeyom i somo. Japonjo moko mir école mwa, ma kisa ubino nege i kuma ukwayugi nia gibin giliewa. Gikoro ira nia Biblia ung’olo nia ju m’utho gibicer man nia nindo moko abinga bineno piny kendo. (Isaya 35:5; Yohana 5:28, 29) Lembe ma giponja ko unyang’a, ento ebino tek niweco kugi kum abino mbe ku ng’iyo mi weco ku dhanu. Enre kadok nwang’u abedo para kwa liyo kenda de, ginyutho ira mer, cirocir man gimediri asu niliewa kara giponja ku lembe mi Biblia. Gibed giwotho kilometre 10 kud iwi got pi nitundo i adhura mwa.

Umira ukoro pigi ira nia gikendiri ma leng’ enre nia gimbe ku piny mi kum akeca. Ento saa ceke gibed gidieng’ pira, gibed gikelo ira giramiya ma thindho thindho. Anyang’ nia tie kende kende Jukristu mandha re ma copo twoniri pi jumange kumeno.

Aponjo Biblia ku girasoma mi Braille. Kadok nwang’u abed anyang’ i lembe m’abeponjo de, ento nikum peko m’akadhu kud i iye ebino ira tek niyiyo lembene moko. Ku lapor, ebino tek niyiyo nia andha Mungu dieng’ pira man dhanu mange copo konya ninyang’ i kite ma Mungu winjere ko pira. I ng’eye, anyang’ nia pirang’o Yehova uweko lembe ma reco utimere pi saa moko, ento ukwayu ira saa ma lee kara abin ayii nia andha etie Vwa man emara. *

Nok nok, lembe m’aponjo niai kud i Lembagora uloko nen para. Ku lapor, aponjo nia Mungu nwang’ere ku can lee pi dhanu ma gibesendiri. Mungu uyero pi jurutic pare ma jubino sendogi kumae: “Andha aneno masendi mi dhanu para . . . Ang’eyo can migi.” (Ai 3:7) Kinde m’acaku ng’eyo kite ma beco ma Yehova tie ko, eno ucwala nithiero kwo para ire. I oro 1998, alimo batizo man adoko acel m’ikind Jumulembe pa Yehova.

Wakud umego m’ujola i bang’e

Kago oro acel i ng’ey m’alimo batizo, alubo ponji moko pi dhanu ma wang’gi tho kago kud adhura mir Escuintla. Jadit cokiri moko unwang’u nia ebino lembe ma tek ira nilubo ponjine niai kud i adhura m’abino kwo i iye. I andha, ebino lembe ma tek ira nicidho i coko kum cokiri ma ceng’ini ubino yor i ng’ei got ma umego m’ubed ubin uponjo kuda Biblia giku dhaku pare gibed giwotho kud i kinde pi nibino i bang’a. Pi nikonya, jadit cokiri maeno unyutho ira kaka juruot moko ma gitie Jumulembe pa Yehova i adhura mi Escuintla ma gibino ayika nijola i bang’gi man nikonya kara abed acidh i coko. Pi nitimo kumeno, gidieng’ pira calu ve nia atie wat migi.

Nwang’u acopo koro lembe dupa dit m’unyutho kite m’umego ku nyimego mi cokiri ginyutho ko ira mer mandha. I adundo, lembe ma beco maeno ma gitimo ira uketho ayiyo nia kawoni m’atie Jamulembe pa Yehova, atie i kind Jukristu mandha.​—Yohana 13:34, 35.

BERO M’AGAM ANWANG’U:

Tin dong’ anwang’u nia tija nuti man atie ku genogen. Kawoni kwo para upong’ ku lembakeca. Calu atimo saa ceke i tic mi ponjo dhanu ku Biblia ma Jumulembe pa Yehova gibetimo, abed aketho wiya zoo i kum ponjo dhanu ku lemandha mi Biblia kakare niketho wiya i kum goro para. Bende, atie ku rwom mi timo calu jadit cokiri man mi miyo korolembe mi dhanu ceke i cokiri m’ani iye. Anwang’u kadok rwom mi miyo korolembe i coko ma dit mir adhura ma dhanu elufu swaa ubino i iye.

Atiyo ku Biblia para mi Braille pi nimiyo korolembe

I oro 2010, acidh alubo somo mir École de formation ministérielle (ma kawoni julwong’o Somo mi Jurwei Injili mi Ker) ma jutimo i El Salvador. Somo maeno ukonya kara apong’ cuu mandha tic m’acikara nitimo i cokiri. Bodho m’anwang’u i somone uketho anwang’u nia pira tie tek lee i Yehova Mungu man nia emara lee. Anwang’u nia ecopo konyo ng’atu moko ci kara erom nitimo tic m’emiyo ire.

Yesu uyero kumae: “Nimiyo nyayu anyong’a lee ma sagu nigamu agama.” (Tic mi Jukwenda 20:35) Tin, andhandha acopo yero nia atie kud anyong’a, man kadok nwang’u i wang’e abed aparu ngo nyanok de nia etie lembe ma copere ira, Kawoni ayiyo nia acopo konyo dhanu mange.

^ par. 13 Pi ninyang’ nia pirang’o Mungu uweko lembe ma reco ubetimere, som wic mir 11 mi buku Biblia ubeponjowa ku lembang’o? ma Jumulembe pa Yehova re ma giwodho.