Nen video ma nwang'ere

Mungu tie Ng’atu ma nenedi?

Mungu tie Ng’atu ma nenedi?

Kinde m’ibemediri ning’eyo kite ma beco ma ng’atu moko tie ko, ing’eyo ng’atune cuu nisagu m’i wang’e man mer peri kude bende doko ma ber mandha. Rom rom kumeno, kinde ma wabemedara ning’eyo kite ma beco ma Yehova tie ko, wabing’eyo ma ber mandha nia etie nenedi man mer mwa kude bende bidoko tek. I kind kite ma wang’u ijo ma Mungu tie ko, ang’wen ma e pigi tie tek nisagu: tego pare, rieko pare, bedopwe man mer.

MUNGU TIE KU TEGO

“A Rwoth Yehova! nen, icwio polo ku ng’om ku tego peri ma dit man ku boti m’arieya.”​YEREMIA 32:17.

Gin ma Mungu ucwiyo unyutho nia etie ku tego. Ku lapor, kinde m’icungo i ceng’ m’uberieny, iwinjo girang’o i dend kumi? Mormor mi ceng’ne. Andha, saa maeno ibewinjo adwogi mi tego pa Yehova m’etiyo ko pi nicwiyo piny. Ceng’ utie ku tego ma rukani? I die ceng’ne, juwacu nia lietho m’ubeopo utie degre Fahrenheit 27 000 000 (15 000 000°C). Kubang’ dakika, ceng’ wodho tego ma rom ku moc mi bomb ma dongo mandha ma sagu milioni dak acel.

Ento ceng’ utie nyanok mandha ka jupore ku wend nyikaluku ma kwanere ngo ma nwang’iri i kor polo. Jururieko ginwang’u nia nyakaluku acel ma dit mandha ma nyinge tie UY Scuti, ukadhu ceng’ wang’ 1 700. Ka jukethe kaka ma ceng’ ni iye, ecopo mayu kaka pa ng’om man etundo kaka ma Jupiter dhokere i iye. Saa moko nyo eno ubekonyowa ninyang’ cuu i lembe ma Yeremia uyero, nia Yehova Mungu ucwiyo polo man ng’om ku tego pare ma dit.

Wanwang’u bero ma kani i kum tego pa Mungu? Kwo mi dhanu ucungo iwi piny ma Mungu ucwiyo, calu ve ceng’ man piny mange ma tung’ tung’ ma beco m’ugwoko kwo migi. M’umedo maeno, Mungu betiyo ku tego pare pi nikonyo ng’atuman m’i kindwa. Nenedi? I rundi dage ma kwong’a, Mungu umiyo tego ni Yesu kara etim udu dupa. Biblia uyero kumae: “Abinga ubeneno, weg abala gibewotho, weg dhobu kumgi belony, ju ma ithgi dhing’ gibewinjo, ju m’utho ubecer.” (Matayo 11:5) Kadong’ tin ke? Biblia uyero kumae: “Emio tego ni ju m’uvoc,” man emedo bende kumae: “Ju m’ukuro Yehova tego ma nyen bidwogo igi.” (Isaya 40:29, 31) Mungu copo miyo iwa “tego m’usagu ceke” pi nikonyowa kara wanyeg ku peko man wacir amulaic ma wanwang’ara ko i kwo. (2 Jukorintho 4:7) Nyo icopo maru ngo ibed jarimb Mungu ma mer cwale nitiyo ku tego pare m’ajikine mbe pi nikonyowa?

MUNGU TIE RIEK

‘E Yehova, tic peri diti! Itimogi ceke ku rieko.”​ZABURI 104:24.

Ka wabemedara niponjo lembe iwi gin ma Mungu ucwiyo, rieko pare wang’u iwa nisagu. Ku lapor, jururieko giponjo cuu mandha giracwiya pa Yehova pi ninwang’u paru ma copo konyogi niyubo piny ma tung’ tung’. Gitimo kumeno pi niyiko jamtic mi ciko dhu piny man kadok avion bende.

Wang’ dhanu utie cwic moko ma wang’u ijo mi tuko ngo

Rieko pa Mungu nen nisagu zoo lundo i kum dhanu. Ku lapor, wakenen kite ma kum dhanu dongo ko. Lembene caku kinde ma ic upodho. I saa maeno, ecaku ni nying’kum ma nyanok re m’utie ku lembe ceke m’ukwayere pi wathkum ma tung’ tung’. Nying’kum maeno pokere ni nying’kum ma tung’ tung’ ma ginen zoo ve nia girom. Ento tap i saane, nying’kumne gicaku yikiri i ayi m’ukoc, ayi ma tung’ tung’ ma kadhu dak, calu ve nying’kum mi rimo, mi ler man mi cogo. Ndhu ndhu eca, wathkum ma tung’ tung’ caku yikiri man gicaku tiyo. I ng’ei dwi abung’wen kende, nying’kum m’ubino nyanok i acaki doko ni dhanu ma zoo ma tie ku nying’kum ma kwanere ngo. Rieko m’ukwayere pi nipangu lembe ma wang’u ijo kumeno ucwalu dhanu ma pol nibedo ku nen ma rom ku pa ng’atu moko m’ugoro lembe m’i Biblia m’uwacu kumae: “Abifoi; kum jutima ku lworo man musana.”​—Zaburi 139:14.

Rieko pa Mungu miyo iwa bero ma kani? Jacwic ung’eyo nia watie ku yeny mi kwo ku mutoro. Calu etie ku ng’eyong’ec ma lee man enyang’ i lembe nisagu, emiyo iwa juk mi rieko i Biblia ma tie Lembe pare. Ku lapor, eng’olo iwa kumae: ‘Wumeduru . . . niweko lembe m’i kindwu yot yot.’ (Jukolosai 3:13) Nyo andha eno tie juk mi rieko? Eyo. Badokter ginwang’u nia ka ng’atini beweko lembe, eno ketho enindo ma ber man etwoyo ngo tansio akeca. Eno ketho bende cwiny ng’atini betur ungo man egwoke bende i kum twoyo mange. Mungu tie ve jarimo ma riek, m’ubedieng’ piwa man ebemedere asu nimiyo iwa juk ma tie ku kony lee. (2 Timoteo 3:16, 17) Nyo icopo maru ngo nia ibed ku kit jarimo ma kumeno?

MUNGU TIE WON BEDOPWE

“Yehova maru bedopwe.”​ZABURI 37:28.

Saa ceke Mungu timo gin m’atira. Biblia uwacu nia “ebed bor ni Mungu, nia etim dubo, man ni Jategokpo nia etim kier.” (Yob 34:10) Pokolembe pare tie atira kwa, tap calu ma jagor Zaburi moko uyero ni Yehova kumae: “Ibipoko lembe mi kodhidhanu atira.” (Zaburi 67:4) Calu ma “Yehova neno yo i adunde,” umbili ma ng’atini ubetimo wondo ngo wang’e, ento saa ceke eneno lemandha man epoko lembe i atira. (1 Samwil 16:7) M’usagu zoo, Mungu neno lembe ceke ma reco man m’uturo cik ma dhanu ubetimo iwi ng’om, man eng’olo nia ceng’ini eni ‘ebikabu judubo woko kud i ng’om.’​—Lembrieko 2:22.

Enre Mungu tie ngo japoklembe moko ma rac m’ubeyenyo kud ava nimiyo matira ni dhanu. Etimo kisa kinde m’ubekwayere. Biblia uyero kumae: “Yehova en won kisa ku bero.” Enyutho kisa ku berone kadok ni jadubo, ndhu tekene andhandha eyewo dubo pare. Eno tie andhandha bedopwe.​—Zaburi 103:8; 2 Pethro 3:9.

Bedopwe pa Mungu miyo iwa bero ma kani? Jakwenda Pethro uyero kumae: “Mungu umbe kud akoyakoya, ento kud i thek ceke, ng’atu m’ubelwore man m’ubetimo gin m’atira, ejole.” (Tic mi Jukwenda 10:34, 35) Bedopwe pa Mungu miyo iwa bero pilembe embe kud akoyakoya nyanok de man dhanu tung’ tung’ ungo i wang’e. Ecopo jolowa man wacopo timo ire kadok nwang’u watie dhanu mi dendkum ma nenedi, mi ng’om ma kani, wasomo kunoke ngo, man piwa tek i wang’ dhanu mange kunoke ngo de.

Mungu mbe kud akoyokoya, eno miyo iwa bero kadok nwang’u watie dhanu mi dendkum ma nenedi, mi ng’om ma kani, wasomo kunoke ngo, man piwa tek i wang’ dhanu mange kunoke ngo de

Calu Mungu ubemito nia wanyang’ i bedopwe pare man nia bedopwene umii iwa kony, emiyo iwa pidocwiny. Lembagora ukoro nia pidocwiny utie cik ‘m’ukiewere i adundewa, ma cwakuwa’ nia timo mwa tie ber kunoke ‘dotowa’ nia timo mwa tie rac. (Jurumi 2:15) Pidocwinywa konyowa nenedi? Kan waponjo pidocwinywa ma ber, ecopo konyowa kara waurara i kum timo ma reco man lembe m’uturo cik. Bende, ka watimo kosa moko, ecwaluwa niyewo dubo mwa man nitimo alokaloka. Andha, ninyang’ i bedopwe pa Mungu konyowa man eketho wacoro ceng’ini i vute!

MUNGU TIE MER

“Mungu en e mer.”​1 YOHANA 4:8.

Mungu tie ku tego, rieko man bedopwe, ento Biblia uyero ngo nia Mungu tie tego, rieko kunoke bedopwe. Eyero nia Mungu tie mer. Pirang’o? Pilembe i andha jucopo yero nia tego pa Mungu ketho etimo lembe man bedopwe ku rieko pare telo wiye i lembe m’ebetimo. Ento mer pa Yehova re ma cwale i timo. Mer utie kud atelatela iwi gin moko ci m’ebetimo.

Kadok nwang’u Yehova ugam ukoso ngo gin moko acel de, ento mer pare ucwale nicwiyo giracwiya ma riek i polo man iwi ng’om, ma gicopo nwang’u bero i kum mer pare man kite m’edieng’ ko pigi. Eyiko ng’om cuu mandha kara ebed kabedo ma ber nisagu ni dhanu ma tie giracwiya pare. Bende, ebemedere ninyutho mer ni dhanu ceke kum “eketho ceng’ pare wok iwi ju ma reco ku ju ma beco man eketho koth cwii iwi ju ma pwe ku ju ma pwe ngo de.”​—Matayo 5:45.

M’umedo maeno, “Yehova utie jamer lee man e jakisa.” (Yakobo 5:11) Enyutho mer ni dhanu ma gibemiyiri ku cwinygi zoo ning’eye man nicoro ceng’ini i vute. Mungu neno ng’atuman m’i kind dhanu maeno. I andha ‘ebedieng’ piri.’​1 Pethro 5:7.

Mer pa Mungu miyo iwa bero nenedi? Mutoro nyai i iwa kinde ma wabeneno mwony pa ceng’. Wabedo kud anyong’a lee kinde ma wabewinjo nyathin ubeng’iero. Bende ka wedi mwa gibetimo iwa lembe m’unyutho nia gimaruwa, anyong’a negowa lee. Saa moko copo bedo de ngo lembe ma dongo akeca, ento emedo mutoro ma yerere ngo i kwo mwa.

Wanwang’u bende bero i kum gin mange m’unyutho nia Mungu umaruwa: rwo. Biblia uyero iwa kumae: “Cwinywu kud ung’abere pi gin moko ki, ento i lembe ceke ku rwo man kwayukwac karacelo ku dwoko foyofoc, wuketh Mungu ung’ey pi kwac mwu.” Calu wego ma jamer, Mungu ubemito wayeny kony i bang’e kinde ma wabenwang’ara ku lembe moko ma watie ku lworo nikoro ni jumange. Ka watimo kumeno, ni kum mer ma lee ma Yehova tie ko, eng’olo nia ebimiyo iwa “kwiyocwiny pa Mungu m’ukadhu gin ceke ma jucopo nyang’ i iye.”​—Jufilipi 4:6, 7.

Nyo lembe maeni ma wang’iyo iye i adundo iwi kite ma pigi tek pa Mungu: tego, rieko, bedopwe man mer pare, ukonyi ninyang’ ma ber nia Mungu tie nenedi? Kara imar Mungu lee, wakweyi iponj lembe m’edaru timo man m’ebitimo pi bero peri.

MUNGU TIE NENEDI? Yehova tie ku tego nisagu zoo, e riek man etie won bedopwe nisagu ng’atu moko ci. Ento kite pare ma ber m’usagu zoo utie mer