Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

YO RA XØRꞸJI 10

Ma gi sʼiya e Jehová ñe gi unꞹ pøjø nukʼo ra tsjakʼꞹ ri nee ri jii

Ma gi sʼiya e Jehová ñe gi unꞹ pøjø nukʼo ra tsjakʼꞹ ri nee ri jii

“¿Kjo ra søø ra tsʼaxkꞹ kʼꞹ ra jiigø?”​(HECH. 8:​36).

TJO̱JO̱ 37 Ra pɇpi e Jehová Ko i mꞹbʼꞹ

KʼO RA NUJI a

1-2. Nzi ga mama kja Hechos 8:​27-​31, 35-​38, ¿pjenga go jii kja nrreje dʼa etíope ke mi pjezhi na no joo?

 ¿I NEEGE ke ra juinkʼiji kja nrreje nzakja dʼa discípulo e Kristo? Nu sʼiya ñe ke ra unꞹji pøjø e Jehová nge kʼo a mbøsʼꞹ na punkjꞹ ntee ra nee ke ra juinji kja nrreje. Ri mbeñe kʼo go tsjaa dʼa bʼɇzo ke mi pɇpi nu reina a Etiopía.

2 Ma o zⱥtrʼⱥ kja o mꞹbʼꞹ o jñaa e Mizhokjimi ne bʼɇzo, go nee ke ro juinji kja nrreje, i akjanu go tsjaa (Xørꞹ Hechos 8:​27-​31, 35-​38). ¿Pjekjaa? Mi jñetsʼe ke mi sʼiya nu Jñaa e Yose, ma mi paa kja in carreta, mi xørꞹ o jñaa e Mizhokjimi kʼo junsʼꞹ kja Isaías. Ma e Felipe o jichi kʼo a bi tsjapꞹ e Jesús, me go mⱥjⱥ. Ri pa̱rgøji ke a mi sʼiya e Jehová, ngekʼua a bi jñeje a Jerusalén i bi ma matrʼꞹkjimi. Jñetsʼe ke abi jyɇzi nu religión ke mi pesʹi mi jingua, nudya a mi bʼꞹbʼꞹ kja nu jñiñi e Mizhokjimi ke na kjuana. Kʼꞹ mi sʼiya e Mizhokjimi ngeje kʼo o mbøsꞹ ke ro nee ro juinji kja nrreje i o mbɇzhi discípulo e Kristo​(Mat. 28:19).

3. ¿Pjenga bʼꞹbʼꞹ kʼo dya nee ra ngibʼiji kja nrreje? (Jñanrra nu recuadro: “ ¿Pje ma jomꞹ chenjui i mꞹbʼꞹge?”).

3 Nu sʼiya e Jehová nge kʼꞹ ra mbøxkꞹ ri ñege ke ra juinkʼiji kja nrreje. Xo bʼꞹbʼꞹ nandyo sʼiya kʼo søø ra tsʼaxkʼꞹge ke ri jiige. Nzakja ma me gi sʼiya in bʼedyi, i ñe yo in jobige ke dya matrʼꞹji Mizhokjimi, bʼꞹma gi su̱u̱ ke ma ri jiige dya kja ra netsʼeji (Mat. 10:37). O bʼꞹma pje i kjaage ke dya gi nee ri jyɇzgekʼo, zø i pa̱ra̱ ke e Yose dya nuu na jookʼo, i nutsʼkʼe dya gi nee ri jyɇzgekʼo (Sal. 97:10). Bʼꞹma bi tege kja dʼa bʼedyi ke me mi kjaaji mbaxkua kʼo kja yo ntee ke dya kjaaji kʼo nee e Mizhokjimi, i bʼꞹma me gi mbenkʼekʼo, i bʼꞹma dya i nee ri jyɇzgekʼo zø i pa̱rge ke dya nuu na joo e Jehová (1 Cor. 10:20, 21). Kʼo ni jyodʼꞹ ri tsjage ri ñuu kjo nge kʼꞹ gi nee ri mⱥpⱥge.

ME NI MUBI RA SʼIYAJI

4. ¿Pjenga dʼa ntee ra nee ra ngibʼi kja nrreje?

4 Xo bʼꞹbʼꞹ kʼo pje nrre gi sʼiyage, søø ri tsjaagekʼo. Nzakja ma dyabʼe mi xørge ko yo testigo e Jehová, ya mi sʼiyage nu Jñakjimi. Bʼꞹma xo mi sʼiyage e Jesús. I nadya ke a i pa̱ra̱ge yo testigo e Jehová, i bʼꞹma i jogebiyo. Zø gi søøge akjanu, nujyo dya ra tsjaakʼꞹge ke ri jiige. Kʼo bʼemi ra mbøxkʼꞹ ri jiige nge ma bʼemi ri sʼiyage e Jehová, ngekʼua dya kjo søø ra tsʼaxkʼꞹge ri tsjaage kʼo nee angeze. Nujyo xo søø ra mbøxkʼꞹ dya ri jyɇzge ri nⱥdⱥkjimi i ri tsjaage texe kʼo nee e Tsʼitajensʼe Jehová.

5. ¿Pje ra xørꞹji kja ne skuama?

5 E Jesús o mama ke ra sʼiyaji e Jehová ko texe i mꞹbʼꞹji, ko texe in alma, ko texe in pjeñeji i ñe texe in zɇzhiji (Mar. 12:30). ¿Ja rgi søø ri sʼiyage na punkjꞹ i ñe ja rgi tʼekjañomꞹ? Ri kjijñige ke angeze me sʼiyazꞹji (1 Juan 4:​19). Ne xørꞹ jitsʼige pje ni jyodʼꞹ ri tsjaage. Xo mama pje xi ri tsjaage i jargi søøge ma bʼemi ri sʼiyage e Jehová. b

6. Nzi ga mama kja Romanos 1:​20, ¿ja rga søø ra pa̱rgøji e Jehová?

6 Ma ri jñanrrage texe kʼo go dyⱥtrʼⱥ e Jehová ri pjechpige ja ga nge. (Xørꞹ Romanos 1:​20; Apoc. 4:​11). Kjijñige ma gi janrrge texe yo planta ñe yo añimale ixi ñetse ke e Mizhokjimi me pa̱ra̱ ja ba dyⱥtrʼⱥyo. Na joo ri pa̱rge ja ba dyⱥtrʼⱥ in nzeroji (Sal. 139:14). Xo na joo ri tsjijñige texe yo energía ke e Jehová go unꞹ ne jyarꞹ, i dya ri jyombeñe ke ne jyarꞹ nge dʼatrjo kja yo miles de millones kja yo seje ke kⱥsʼⱥ ajensʼe c (Is. 40:26). Ma ri tsjageyo mazi ri sʼiya e Jehová. I ri unꞹ nguenda ke me pa̱ra̱ i me na zɇzhi, nujyo ra mbøxkʼꞹge ke me ri nee ri jobi ko angeze. Ma gi nee ri sʼiya ko texe i mꞹbʼꞹ, pɇski ixti pa̱rge ja ga nge.

7. Ma ri nee ra sʼiyaji kʼo texe in mꞹbʼꞹji e Jehová, ¿pje ni jyodʼꞹ ra pa̱ra̱ji?

7 Ni jyodʼꞹ ri unꞹ nguenda ke e Jehová me sʼiyatsʼꞹ i nee ra mbøxkʼꞹ. ¿Dya søø ri kreoge ke e Mizhokjimi go dyⱥtrʼⱥ nu jensʼe ñe nu Xoñijomꞹ i pa̱ra̱ ke gi bʼꞹnkʼe i ke nee ra mbøxkʼꞹ? Ri mbeñe ke e Jehová “dya bʼꞹbʼꞹ na je̱e̱ nzi dʼazgøji” (Hech 17:26-​28). Nzakja e David go xipji e Salomón, e Yose “janrra texe yo mꞹbʼꞹ”. Angeze o mama, ma ri jyonkʼe, ra dyakʼꞹ zɇtsi ri chøtrʼkʼe (1 Crón. 28:9). Ma nutsʼkʼe a gi xørgedya nu jñaa e Mizhokjimi, nge e Jehová ke go sitsʼige ja ga mama kja Jeremías 31:3. Ma ri meya na joo kjo ngeje e Jehová i ja ga mbøxkʼꞹ angeze, mazi ri sʼiyage.

8. ¿Pje søø ri tsjage ngekʼua ra jñetse ke i sʼiyage e Jehová?

8 Ma gi neege ri unꞹ pøjø e Jehová ni jyodʼꞹ ri ñage ko angeze. Ma ri xipji e Mizhokjimi kʼo gi søge mazi ri sʼiya i ri unꞹ pøjø ja ga mbøxkʼꞹ. Ma ri unꞹ nguenrra ke pjøxkʼꞹ kʼo gi øtꞹ, me ri sʼiyagema (Sal. 116:1). Ri unꞹ nguenda ke e Mizhokjimi me pⱥkʼⱥ na joo. Ma mazi gi nee ke e Jehová ra sʼiyatsʼꞹ ni jyodʼꞹ ri pa̱rge jaga ngiñi angeze i pjekʼo nee ke ri tsjaage. Søø ri pa̱rgeyo ma ri xørge nu Jñakjimi.

Ma ri nee ra pa̱ra̱ji na joo e Yose i pje ni mbe kʼo nee ke ra kjaaji ni jyodʼꞹ ra xørꞹji ne Jñakjimi. (Jñanrra nu parrafo 9) d

9. ¿Ja ga jñetsʼe ke me ni mubi ne Biblia pa nutsʼkʼe?

9 Ri unꞹ nguenda jarga mbøxkʼꞹ nu Jñakjimi. Ngextrjo ne Biblia mama kʼo na kjuana kjo ngeje e Jehová i kʼo nee angeze ke ri tsjaage ¿jarga jñetsʼe ke me gi kjapꞹ na mubi ne Biblia? Ri xørge nu Jñakjimi texe yo paa, ri xampatsjɇjɇ ma ra dyakʼꞹji nu xørkjimi i ri tsjaage nu kʼo na pjechi (Sal. 119:97, 99; Juan 17:17). ¿Gi pɇsʼige dʼa paa ma gi xørꞹ nu Jñakjimi i dya gi jɇzi?

10. ¿Pje nge kʼo me ni mubi ke ba e̱je̱ kja ne Biblia?

10 Kʼo xo na joo ke ri chøtrkʼe ma ri xørge nge ke kʼo go dyopjꞹji ne Biblia go minji ko e Jesús i go mba̱ra̱ji na joo kjo mi nge. Ngextrjo kja ne Jñakjimi kʼꞹ mama kʼo bo tsjaa e Jesús ngekʼua ro mbøxkʼꞹge. Ma ri pjechige kʼo go tsjaa i kʼo go mama e Jesús, mazi ri nee ri jogebikʼꞹ.

11. ¿Pje ra mbøxkʼꞹ ngekʼua mazi ri sʼiya e Jehová?

11 Ri pjechi jargi sʼiyage e Jesús. Nujyo ra mbøxkꞹ mazi ri sʼiyage e Jehová, e Jesús kjaa janzi ga nge nu Tata (Juan 14:9). Ma ri pjechige jaga nge e Jesús mazi ri pa̱rge ja ga nge e Jehová ­i mazi ri sʼiyage. Kjijñige ja ma nge e Jesús ma mi pjøsʼꞹ kʼo ntee ​kʼo me mi sobʼꞹji, kʼo dya mi pɇsʼiji merio, kʼo mi sødyɇ ñe kʼo dya pje nrre mi pjechi. Xo ri kjijñige ja ga mbøxkʼꞹ kʼo go jizhi i me gi mⱥjⱥ ja gi mimige ma i kjaage janzi ga mama nu Jñakjimi​(Mat. 5:​1-​11; 7:​24-​27).

12. Ma ri pa̱rge kjo ngeje e Jesús, ¿pje nge kʼo ra mbedye kja in mꞹbʼꞹ ri nee ri tsjage?

12 Ma ri pa̱rge pjekja o nrru̱u̱ e Jesús i jagua mbøxkʼꞹ in sacrificio i go pongꞹzꞹji in nzhubꞹ, mazi ri sʼiyage e Jesús (Mat. 20:28). Ma ri meya ke angeze o nrru̱u̱ ngekʼua ro mbøxkʼꞹ, ri unꞹ nguenda ke ni jyodʼꞹ ri jiezi kʼo na sʼoo i ri ñuu ke ni jyonkʼꞹ ke e Jehová ra pongꞹtsʼꞹ in nzhubꞹ (Hech. 3:​19, 20; 1 Juan 1:9). Ma mazi ri sʼiya e Jehová ñe e Jesús mazi ri ñege ri bʼꞹbʼꞹ ko yo testigo e Jehová.

13. ¿Pje nge kʼo o dyakʼꞹ e Jehová?

13 Ri pjechi jargi sʼiyage nu in bʼedyi e Jehová. Yo mi jogebi i ñe yo in bʼedyi ke dya matrʼꞹji e Mizhokjimi dya meyaji pjenga gi nee ri tsjaage kʼo nee e Mizhokjimi, bʼꞹma ra ꞹnkʼꞹji. Dya ri su̱u̱ge e Yose Jehová ra mbøxkʼꞹ, ra dyakʼꞹge dʼa bʼedyi ko yo kjuarma ñe yo kju̱ʼu̱ kja nu congregación. Ma dya ri jyɇzi ri mage kja jmurkjimi nujnu me ra sʼiyatsʼꞹji ñe ra mbøxkʼꞹji. (Mar. 10:29, 30; Heb. 10:24, 25). Dʼa xo dʼa nu paa in bʼedyi ra nee ra dyⱥtⱥji e Jehová i ra mimiji jaga nee angeze​(1 Ped. 2:​12).

14. Nzi ga mama kja 1 Juan 5:3, ¿pje nge kʼo a bi unkʼe nguenrra ke jitskøji e Jehová?

14 Ri pjechi jargi tsjapꞹ nguenda kʼo mama Mizhokjimi ngekʼua ri dyⱥtⱥ. Ma dya mi pa̱rge e Jehová bʼꞹma mi kjaatsjɇge kʼo mi neege, nadya a gi unꞹ nguenda ke mazi na joo ke ri tsjaage kʼo nee e Jehová (Sal. 1:​1-3; xørꞹ 1 Juan 5:3). Kjijñige kʼo mama nu Jñakjimi ke ra tsjaa yo xira, yo suu, yo tata ñe yo trʼii (Efes. 5:⁠22–​6:4). ¿Gi unꞹ nguenda ke ma in bʼedyi kjaa ko nee Mizhokjimi mazi ka̱ra̱ji na joo? ¿Nudya ke i kjapꞹ nguenda kʼo mama Mizhokjimi i gi juantrjo yo jobi ke na jonteji mazi gi søø na joo? ¿Mazi gi mⱥjⱥdya? (Prov. 13:20; 1 Cor. 15:33). Bʼꞹma ri mange ke ja̱a̱.

15. ¿Pje søø ri tsjage ma gi unkʼe nguenrra ke na sʼɇzhi ri tsjage kʼo mama ne Biblia?

15 Bʼꞹma dya gi pa̱rge jargi tsjaa kʼo mama nu Jñakjimi. Ngekʼua nu Organización e Jehová dakʼꞹ ejemplo ke søø ra mbøxkʼꞹ ri meya pje nge kʼo na joo ñe kʼo dya joo ngekʼua ri pa̱rge pje ri tsjaa janzi ga mama nu Jñaa e Yose (Heb. 5:​13, 14). Ma ri xørꞹ ñe ri xampa na joo yo jñaa, ri ñuu ja rga mbøxkʼꞹ ma pje ma nrrumꞹ i kjogꞹ, i ri ñee ri bʼꞹbʼꞹ kja nu organización e Jehová.

16. ¿Ja ga mbøsʼꞹ e Jehová o jñiñi?

16 Ri pjechi ri sʼiyage ñe ri pjøsʼꞹ nu organización e Yose. E Jehová kama i ñiñi kja jmurkjimi, i nu trʼii ke nge e Jesús, nge nu manda kja texe yo congregación (Efes. 1:​22; 5:​23). I e Jesús o juajnꞹ janzi ntee yo ra ma ajensʼe ngekʼua ra xitsiji jarga kjaaji o mbɇpji e Mizhokjimi yo padya. Yo o juajnꞹ e Kristo o nⱥmbʼⱥ “yo jombɇpji e Mizhokjimi” ke xiji nu “esclavo fiel y prudente”, me kjapꞹji nguenda ke ra jitsʼi kʼo nee Mizhokjimi ke ri pa̱rge i ri tsjaage janzi ga nee angeze i ñe me pjøkʼꞹ (Mat. 24:45-​47). I ñetsʼe ke je ga kjanu ma nu jombɇpji e Mizhokjimi ejme mbørkjimi kja yo jmurkjimi ke pjechiji ra jitsʼiji kʼo mama nu Jñakjimi (Is. 32:​1, 2; Heb. 13:17; 1 Ped. 5:​2, 3). I yo mbørkjimi me kjapji nguenda jaga mbøxkʼꞹji, ma gi pɇsʼige nrrumꞹ, xo pjøxkʼꞹji ri jobi e Mizhokjimi. I ñe kʼo mazi pjøxkʼꞹji nge jarga jichige nu Jñaa e Yose yo dyaja ntee​(Efes. 4:​11-​13).

17. Nzi ga mama kja Romanos 10:10, 13, 14, ¿pjenga ri jichiji yo ntee kʼo mama ne Biblia?

17 Ri pjøsʼꞹge yo dyaja ntee jarga sʼiyaji e Yose Jehová. E Jesús go xipji o discípulo ke ro jichiji yo ntee kʼo nee e Mizhokjimi (Mat. 28:19, 20). Bʼꞹma kjo ra tsjaayo nange junsʼꞹ kja o jñaa e Mizhokjimi. Ma me gi sʼiyage e Jehová, ri zøge nzikja kʼe apóstol Pedro ñe e Juan ke o mamabi: “Kʼo ro jandabʼe ñe kʼo ro ⱥrⱥbʼe, ni jyodʼꞹ ra xipjibʼe yo ntekʼo” (Hech. 4:​20).Bʼꞹma pje kʼo ri tsjaage i ri søge na joo, kʼꞹ ri pjøsʼꞹ dʼa ntee ra mba̱ra̱ kjo nge e Jehová mazi ri mⱥjⱥge. ¿Søø ri kjinkje ja ba zøø e Felipe ma o mbøsʼꞹ kʼe etíope ro mbⱥrⱥ o jñaa e Mizhokjimi i go nee ke ro juinji kja nrreje?. Ma ri tsjage jaba tsjaa e Felipe i ri nⱥdⱥkjimi jaba mama e Jesús, ixta ñetse ke gi neege ri nge testigo e Jehová (Xørꞹ Romanos 10:10, 13, 14). Nuʼma bʼꞹma ri tsjaage ke trʼønꞹ ke go tsjaa kʼe etíope: “¿Kjo søø ra tsʼaxkꞹ ke ra juinkiji kja nrreje?”​(Hech. 8:​36).

18. ¿Pje ra xørꞹji a chjꞹdya?

18 Ma ri ñege ke ra juinkʼiji kja nrreje, nujma ri tsjage kʼo mazi na mubi. Nujyo nge kʼo nee e Mizhokjimi, ngekʼua ni jyodʼꞹ ri kjijñige na joo kʼo nee ra mamayo. Ngekʼua, ¿pje ni jyodʼꞹ ri pa̱rge ma ra juinkʼiji kja nrreje? ¿Pje kʼo ri tsjaa ante ke ra juinkʼiji ñe ma ya o juinkʼiji kja nrreje? Ra nujikʼo kja nu xørꞹ ke ba e̱je̱.

TJO̱JO̱ 2 In chju̱ge nge e Jehová

a Bʼꞹbʼꞹ janzi ntee ke manji ke sʼiyaji e Jehová i dya pa̱ra̱ji ma a søø ra jiiji o ra juinji kja nrreje nzakja dʼa testigo e Jehová. Ma nutsʼkʼe gi søøge akjanu, kja ne xørꞹ ra mbentsʼe kʼo ni jyonkʼꞹ ri tsjaa ma i nee ri jii.

b Nange yo ntee ri nandyoji rga kjijñiji, nandyo rga nuji jarga pjꞹrꞹji ra kjaaji yo mama kja ne xørꞹ.

c Ma xi gi nee ri pa̱rge, xørge yo folleto ¿Es la vida obra de un Creador? Y El origen de la vida.​Cinco cuestiones dignas de análisis.

d KʼO KUATRʼꞸ KJA PJOTO: Dʼa kju̱ʼu̱ ke paa kja chomꞹ unꞹ dʼa tratado dʼa xuntrʼi.