Genda ha biroho

ESUURA 13

Abatebezi b’Obukama Bagenda omu Mbuga z’Ebiragiro

Abatebezi b’Obukama Bagenda omu Mbuga z’Ebiragiro

EKIGENDERERWA KY’ESUURA

Nk’oku Yesu yarangire, abantu be bakaba nibaija kutunga okuhakanizibwa kuruga omu b’ebiragiro habw’omulimo gwabo ogw’okutebeza

1, 2. (a) Ab’ebembezi b’amadiini bakasobora kukora ki omulimo gw’okutebeza, baitu abakwenda bakakora ki? (b) Habwaki, abakwenda bayangire kwikiriza okutangwa okwatairwe ha mulimo gw’okutebeza?

 Harabireho akaire kake hanyuma ya pentekoti 33 C.E. Ekitebe Ekikristaayo omu Yerusalemu kikaba kimazire wiiki nke kitandikireho. Hataroho kugurukyagurukya, Sitaani arora ngu kanu nuko kasumi ak’okugira ekiyakora. N’agonza kuhwerekereza ekitebe kinu ekihyaka kitakagumire. Sitaani aletera abebembezi b’amadiini kutanga omulimo ogw’okutebeza. Baitu Abakwenda, beyongera kutebeza n’obumanzi kandi abasaija n’abakazi baingi baikiriza Mukama waitu.​—Eng. 4:18, 33; 5:14.

Abakwenda bakasemererwa muno “obwokutekerezebwa basemeriire okugizibwa ensoni habwibara” lye

2 Abahakaniza bakwatwa ekiniga kandi batahirra Abakwenda​, kandi ha murundi gunu, babateeka omu nkomo. Baitu, omu bwire bw’ekiro, malaika wa Yahwe akingura enyigi z’enkomo kandi obwire nambere bwakeriire, abakwenda bakaba bagarukireyo kutebeza! Omurundi ogundi bakabakwata kandi babatwara hali abalemi nibabajunaana omusango ogw’okucwa ekiragiro ekirukukwata ha kutebeza. N’obumanzi obwingi, abakwenda bakagarukamu bati: “Kituhikiriire okuhurra Ruhanga okukira abantu.” Abalemi bakwatwa ekininga kingi kandi ‘bayenda okubaita.’ Baitu omu kasumi ako, omwegesa ow’ebiragiro ow’ekitiinisa arukwetwa Gamalyeri atererra abalemi ati: “Mwerinde inywenka . . . Mubarugeho abantu banu, mubaleke.” Ekirukuhuniriza, abalemi bakorra ha buhabuzi bwe kandi balekera abakwenda. Abasaija banu abesigwa bakora ki? N’obumanzi, “tibayosaga okwegesa nokutebeza ngu Yesu nuwe Kristo.”​—Eng. 5:17-21, 27-42; Nfu. 21:1, 30.

3, 4. (a) Miringo Sitaani eyaikaire nakozesa kutahirra abantu ba Ruhanga? (b) Kiki ekiturukwija kwegaho omu suura enu hamu n’ezindi ebiri ezirukwongeraho?

3 Omusango gwa kooti ogw’okuhakaniza ekitebe Ekikristaayo omu 33 C.E. nugwo gwabandize, baitu gukaba gutarukwija kuba ogw’okumalirra. (Eng. 4:5-8; 16:20; 17:6, 7) N’omu kasumi kanu, Sitaani n’akyaletera abo abahakaniza okuramya okw’amananu kuletera ab’obusobozi kutanga omulimo gwaitu ogw’okutebeza. Abahakaniza bataireho abantu ba Ruhanga emisango nyingi. Gumu hali egi nugwo ngu tuleeta akaimukirro omu bantu. Ekindi, bagamba ngu tuletera abantu kujeemera gavumenti; kandi ngu tuli b’eby’obusubuzi​ rundi abatembeyi. Omu busumi obusemeriire, ab’oruganda bagenzere omu kooti kwoleka ngu emisango erukutujunaanwa tehikire. Kiki ekirugire omu misango enu? Encwamu za kooti ezabaireho emyaka nyingi enyuma nizikukwataho zita kasumi kanu? Leka tubazeeho emisango emu eya kooti turole omulingo yakonyiire omu “kutonganira enjiri nokugigumya.”​—Baf. 1:7.

4 Omu suura enu nitwija kuta omutima ha mulingo turwaniriiremu obugabe bwaitu obw’okutebeza. Esuura ibiri ezirukwongeraho niziija kubazaaho emisango emu eitutongaine kurora twaikara tutali kicweka ky’ensi kandi tukagumira ha ndengo z’Obukama.

Tuli Bantu Abaleetaho Akaimukirro​—Rundi Tuli Bantu Abarangirra Obukama Bwa Ruhanga?

5. Omu myaka eya 1930, habwaki abatebezi b’Obukama bakakwatwa, kandi abo abaine obujunaanizibwa omu kitebe bakacwamu kukora ki?

5 Omu myaka eya 1930, ebibuga hamu n’amasaza kwetoroora ihanga lya United States of America baagonzaaga kuhambiriza Abakaiso ba Yahwe kutunga ekibbaruha rundi laisensi ekubaikiriza kwejumbira omu kutebeza. Baitu ab’oruganda batasabe kutunga laisensi zinu. Laisensi nibasobora kuhika bakagikwihaho, kandi ab’oruganda bakaba nibaikiriza ngu busaho gavumenti enyakwine obusobozi obw’okuhakaniza ekiragiro kya Kristo eky’okutebeza enkiri y’Obukama. (Marako 13:10) Ekyarugiremu, abatebezi baingi ab’Obukama bakatwarwa omu nkomo. Eki kikaletera abo abaali nibebembera omu kitebe kugenda omu kooti. Bakaba nibanihira kwoleka ngu ihanga litaireho Abakaiso ba Yahwe ebiragiro ebirukutahirra bugabe bwabo obw’okwejumbira omu diini yabo hataloho arukubatalibaniza. Kandi omu 1938 hakabaho ekintu ekyalesereho omusango ogwabaire mukuru muno. Kiki ekyabaireho?

6, 7. Kiki ekyahikire hali eka ya Cantwell?

6 Kyali Kyakabiri nyenkyakara, Apuli 26, 1938, Newton Cantwell, ow’emyaka 60; na mukazi we, Esther; hamu n’abatabani baabo Henry, Russell, na Jesse​—boona bataano abaali nibaheereza nk’abapayoniya ab’embaganiza​—bakagenda kutebeza ekiro kyona omu rubuga New Haven, Connecticut. Baitu ubo bakagenda betekanize kutebeza kuhingura ha kiro kimu. Habwaki? Baali basibirwe emirundi nyingi enyumaho, nahabweki bakaba bakimanyire ngu nibasobora kwongera nibakwatwa. Baitu eki kitagarukirize okugonza okw’eka ya Cantwell okw’okutebeza enjiri ey’Obukama. Bakahika omu kibuga kya New Haven bali omu motoka ibiri. Newton akavuga motoka y’eka ey’ekaba ijwire ebitabu ebirukubazaho Baibuli hamu na portable phonographs, kandi Henry ow’akaba aine emyaka 22 akavuga emotoka ey’ekaba ine emizindaaro haiguru. Nk’oku baali nibakinihira, hanyuma y’esaaha nke, polisi ekabemereza.

7 Russell, ow’emyaka 18, nuwe yabandize kukwatwa, hanyuma hahonderaho Newton na Esther. Kandi Jesse, ow’emyaka 16, akaba narorra hara abazaire be hamu na mukuru we nibatwarwa poliisi. Henry akaba n’atebeza omu kicweka kindi eky’orubuga, nahabweki Jesse akaba asigaire wenka. Baitu nabwo akakwata phonograph ye yagumizaamu n’okutebeza. Abasaija babiri Abakatuliki bakaikiriza Jesse abatereho iraka ery’Ow’oruganda Rutherford erikwasirwe erirukubazaaho “Abanyanzigwa.” Baitu obubakaba nibahuliiriza iraka, abasaija bakakwatwa ekiniga bagonza n’okumuteera. N’obwebundaazi, Jesse akabahigiza, baitu hanyuma yakaire kake poliisi ekamwemereza. Nahabweki Jesse nauwe akamalirra ali omu nkomo. Polisi etajunaane munyaanya itwe Cantwell, baitu ekajunaana ow’oruganda Cantwell na batabani be. Baitu bakalekerwa kiro eki kyonyini hanyuma y’okwemerwa.

8. Habwaki kooti yajunaine Jesse Cantwell ogw’okuleeta akaimukirro?

8 Hanyuma y’ameezi make, omu Sebutemba 1938, eka ya Cantwell ekaleetwa omu kooti eya New Haven. Newton, Russell, na Jesse bakajunaanwa ogw’okusorooza sente bataine laisensi. N’obubaraaba bajuliize omu kooti enkuru eya Connecticut, Jesse uwe akasingwa omusango ogw’okutabangura obusinge bw’abantu kandi ngu akaleetaho akaimukirro. Habwaki? Habwokuba abasaija babiri abakatuliki bahuliriize iraka eriyabateriireho bakaha obwakaiso omu kooti ngu ebibahuliire bikaba nibijuma ediini yabo kandi byababiihiza muno. Kusobora kuhakaniza encwamu enu, ab’oruganda abaine obujunanizibwa omu kitebe bakajuliza omu kooti erukukirayo obukuru omu ihanga lya U.S.

9, 10. (a) Kooti Enkuru eya U.S. ekacwamu eta omusango ogurukukwata ha ka ya Cantwell? (b) N’omu kasumi kanu nitugasirwa tuta ncwamu egi?

9 Kutandika na March 29, 1940, Omuramuzi omukuru Charles E. Hughes hamu n’abaramuzi abandi munaana bakuhuliiriza okwetonganaho kw’Oruganda Hayden Covington, puliida ow’Abakaiso ba Yahwe. * Puliida wa w’isaza lya Connecticut obuyahaireyo okutongana kwe kwoleka ngu Abakaiso ba Yahwe bakaba nibaleeta akaimukirro, omuramuzi omu akamukaguza ati: “Tigali mananu ngu obutumwa Yesu yatebezaaga abantu bakaba batarukubugonza?” puliida akagarukamu ati: “Ago mananu, kandi obundaaba ninyijuka kurungi, Baibuli eyoleka ekyabaireho habw’okurangirra obutumwa obu.” Ebi kabigambo by’amakuru! Ubo bakaba batakimanyire ngu, omuramuzi alengesanize Abakaiso ba Yahwe na Yesu kandi yalengesaniza isaza n’abo abaisire Yesu. Omu Maayi 20, 1940, Kooti ekacwamu ngu Abakaiso ba Yahwe basingire omusango.

Hayden Covington (mu maiso, hagati), Glen How (ha mukono gw’emoso), hamu n’abandi nibaruga omu kooti hanyuma y’okusinga omusango

10 Encwamu ya Kooti ekatugasira eta? Encwamu enu ekongera kulinda obugabe obw’okwejumbira omu diini hataloho ekirukutalibaniza kandi busaho gavumenti rundi isaza erikaba lisemeriire kukozesa ebiragiro kutanga obugabe obw’okwejumbira omu diini. Ekindi, Kooti ekabazaaho eti enyetwaza ya Jesse: “Hatabeho . . . kutabaijura obusinge bw’abantu n’eteeka.” Nahabweki, encwamu enu ekakyolekera kimu kurungi ngu Abakaiso ba Yahwe tibaleeta kaimukirro omu bantu. Obu kabukaba businguzi bw’amaani abantu ba Ruhanga obubaatungire omu mbuga z’ebiragiro! Nitukyagasirwa tuta kasumi kanu? Puliida owali omu h’Abakaiso ba Yahwe nagamba ati: “Obugabe obw’okwejumbira omu diini hataloho kutiina ebiragiro ebirukugwera orubaju busobozesa Abakaiso ba Yahwe kasumi kanu kugambiraho abandi omu biikaro ebibarukwikaramu obutumwa obw’okunihira.”

Tuletera Abantu Kujeemera Gavumenti​—Rundi Turangirra Amananu?

Enobi ey’Amaani Quebec Eyiniire Ruhanga, Kristo n’Obugabe n’Eswaza Canada Yoona

11. Kampaini ki ab’oruganda eyibakozere omu Canada, kandi habwaki?

11 Omu myaka ya 1940, Abakaiso ba Yahwe bakahakanizibwa muno. Nahabweki omu 1946, kusobora kwoleka abantu ngu Isaza likaba litatairemu kitiinisa obugabe bw’abantu obw’okuramya, ab’oruganda oku bakaba na kampeini ey’ebiro 16 ey’okugaba turakiti ine omutwe ogurukugamba ngu; Enobi ey’Amaani Quebec Eyiniire Ruhanga, Kristo n’Obugabe n’Eswaza Canada Yoona. Turakiti enu ekasoborra buli kimu ekirukukwata ha kaimukirro akaleserweho ab’amadiini, Poliisi kukozesa kubi amaani gaayo, hamu n’ebikorwa ebibi abantu ab’omu omu Quebec baahikizeeho ab’oruganda na banyaanya itwe. Turakiti ekongera yagamba ngu “Abakaiso ba Yahwe nibakyasibwa omu mulingo ogutali omu biragiro.” Kandi ngu “Haroho emisango erukuhika nka 800 erukujunanibwa Abakaiso ba Yahwe omu Greater Montreal.”

12. (a) Abarukutuhakaniza baketwaza bata habwa kampeini ey’okugaba turakiti? (b) Ab’oruganda bakajunaanwa musango ki? (Rora obugambo obwa hansi.)

12 Premier wa Quebec, Maurice Duplessis, ow’akaba nakorra hamu na Kadinaali w’Abakatuliki arukwetwa Villeneuve, akakwatwaho turakiti enu yarangirra “obulemu hataloho mbabazi” hali Abakaiso ba Yahwe. Emisango ekeyongera kuruga ha 800 kuhika ha 1,600. Munyaanya itwe omu arukuheereza nka payoniya akagamba ati; “Poliisi ekatusiba emirundi nyingi, twahika twaleka n’okubara.” Abakaiso ba Yahwe abasangwaga nibagaba turakiti enu batekwahoga n’omusango ogw’okugaba ebintu ebirukuletera abantu kujeemera gavumenti rundi “seditious libel.” *

13. Nibaha babandize kujunaanwa omusango ogw’okuletera abantu kujeemera gavumenti, kandi kooti ekacwamu eta?

13 Omu 1947, ow’Oruganda Aimé Boucher na bahara be Gisèle, ow’emyaka 18, na Lucille, ow’emyaka 11, nubo baabandize kutwarwa omu kooti habw’omusango gw’okuletera abantu kujeemera gavumenti. Bakaba bagabire turakiti erukubazaaho enobi ey’amaani eya Quebec haihi na faamu yabo omu nsozi ez’omu masirimuka g’orubuga rwa Quebec, baitu kyali kitanguhire kubarora nk’abacwi b’ebiragiro abarukuleeta akaimukirro. Ow’oruganda Boucher yali musaija omwebundaazi kandi omuculeezi ayakoraga omu faamu ye entaito kandi obwire obumu yagendaga omu tawuni nakozesa embarasi enyakwine ekigaali. Baitu nabwo, eka ye ekaba egumiisiriize ebikorwa ebibi ebikaba nibibazibwaho omu turakiti. Omuramuzi wa kooti ayali anobere Abakaiso ba Yahwe, akanga kwikiriza obwakaiso burukwoleka ngu Boucher n’abahara be bakaba bataine musango. Ohireho, akaikiriza okutongana kwa puliida w’orubaju orundi ngu turakiti ekaba y’ekigendererwa ekibi kandi ngu eka ya Boucher ekaba esingirwe omusango. Nahabweki, encwamu y’omuramuzi ekooleka ngu: Musango kubaza amananu! Aimé na Gisèle bakatekwaho omusango ogw’okuba na turakiti erukwekambisa abantu kujeemera gavumenti, na Lucille ow’akaba ali muto akamara ebiro bibiri omu nkomo. Ab’oruganda bakajuliza omu Kooti Enkuru eya Canada, eyaikiriize kuhurra omusango ogu.

14. Ab’oruganda omu Quebec bakakora ki omu myaka ey’okuhiiganizibwa?

14 N’obumanzi, ab’oruganda na banyaanya itwe omu Quebec bakagumizaamu nibatebezaaho Obukama n’obubaraaba bakaba nibahiiganizibwa​—kandi harugamuga ebirungi bingi. Omu myaka ena hanyuma yakampeini ey’okugaba turakiti omu 1946, omuhendo gw’Abakaiso ba Yahwe omu Quebec gukeyongera kuruga ha 300 gwahika 1,000! *

15, 16. (a) Kooti enkuru omu Canada ekacwa eta omusango gw’eka y’ow’oruganda Boucher? (b) Obusinguzi bunu bukakwataho buta ab’oruganda na banyaanya itwe?

15 Omu Juuni 1950, Kooti Enkuru eya Canada yoona, erumu abaramuzi 9, ekahurra omusango gwa Aimé Boucher. Hanyuma y’emyezi 6, omu Desemba 18, 1950, Kooti ekacwamu ngu tukaba tutaine musango. Habwaki? Ow’oruganda Glen How, puliida w’Abakaiso ba Yahwe akasoborra ngu Kooti ekaikiranganiza n’okwetonganaho okw’Abakaiso ba Yahwe ngu omusango ogw’okuletera abantu kujeemera gavumenti nigutwarramu ebikorwa by’okurwana rundi kwesalingira. Turakiti ekaba etarumu ebintu nk’ebi nahabweki “gwali mulingo ogw’okubaza ogurukwikirizibwa omu biragiro.” Ow’oruganda How akongera yagamba ati: “Nkerorra nyenka omulingo Yahwe yatuhaire obusinguzi.” *

16 Encwamu ya Kooti Enkuru bukaba businguzi obw’amaani hali Obukama bwa Ruhanga. Ekasazaamu emisango 122 ey’ekaba n’ejunaanwa Abakaiso ba Yahwe omu Quebec ey’okuba n’ebintu ebirukuletera abantu kujeemera gavumenti. Kwongererezaaho, encwamu ya Kooti ekamanyisa abaikazi ba Canada na Commonwealth ngu bakaba baine obugabe bw’okubaza ebirukubasaasa ha mulingo gavumenti erukwetwazaamu. N’ekindi, obusinguzi bunu bukamara amaani ebigendererwa bya gavumenti ya Quebec n’ekanisa eby’okutahirra obugabe obw’Abakaiso ba Yahwe. *

Batembeeyi​—Rundi Abarukurangirra Obukama bwa Ruhanga n’Obwekambi?

17. Gavumenti ezimu zirengaho zita kulema omulimo gwaitu ogw’okutebeza?

17 Kusisanaho n’Abakristaayo aba kara, abaheereza ba Yahwe kasumi kanu ‘titutunda ekigambo kya Ruhanga.’ (Soma 2 Abakolinso 2:17.) Baitu nabwo, gavumenti ezimu zirengaho kulema emirimo yaitu ey’okuheereza kurabira omu biragiro ebirema eby’obusuubuzi. Leka tubazeeho emisango ebiri erukwoleka Abakaiso ba Yahwe obubaraaba bali batembeeyi rundi baheereza.

18, 19. Ab’obusobozi omu Denmark bakalengaho bata kulemesa omulimo gwaitu ogw’okutebeza?

18 Denmark. Okitobba 1, 1932, ekiragiro kikatekwaho ekirukutanga kutunda ebintu ebitiirwe ha mpapura otaine laisensi y’abatembeyi. Ab’oruganda ubo batasabe kuheebwa laisensi yoona. Ekiro ekyahondiireho, abatebezi bataano bakamara ekiro kyona nibatebeza omu Roskilde, etawuni eyeri mairo 20 (kilomita 30) omu bugwaizooba bw’ekibuga kya Copenhagen. Ha kumalirra kw’ekiro, omu h’abatebezi arukwetwa August Lehmann, akabura. Akaba akwasirwe nibamujunaana ogw’okutunda ebintu ataine laisensi.

19 Omu Desemba 19, 1932, August Lehmann akatwarwa omu kooti. Akagamba ngu akaba ahaire abantu ebitabu ebirukukwata ha Baibuli, baitu akanga kwikiriza ngu akaba natembeya. Kooti ekaikiranganiza nauwe. Ekagamba eti: “Ow’arukujunanwa. . .nayesobora omu byentahya, taine magoba agarukutungamu kandi taine n’ekigendererwa eky’okutunga amagoba, oihireho ebyarukukora bimuleetiire kuferwa sente.” Kooti ekaikiranganiza n’Abakaiso ba Yahwe ngu ebikorwa bya Lehmann “tibisobora kubarwa nk’okusuubura.” Abanyanzigwa b’abantu ba Ruhanga bakaba bamaliriire kulemesa omulimo gw’okutebeza omu nsi egi. (Zab. 94:20) Puliida ow’orubaju orunyegeriire akajuliza kuhikira kimu omu Kooti Enkuru. Ab’oruganda bakakora ki?

20. Kooti Enkuru omu Denmark ekacwamu eta, kandi ab’oruganda bakakora ki?

20 Omu wiiki nambere Kooti Enkuru ekaba n’egenda kuhulirra omusango, Abakaiso ba Yahwe omu Denmark bakeyongerra kimu kutebeza. Kyakabiri, Okitobba 3, 1933, Kooti Enkuru ekaranga encwamu yayo. Ekaikiranganiza na kooti eya hansi ngu August Lehmann akaba ataine kiragiro eky’acwire. Encwamu enu ekamanyisa ngu Abakaiso ba Yahwe bakaba nibasobora kwikara nibatebeza hataroho arukubagambaho. Kwoleka okusiima kwabo hali Yahwe habw’obusinguzi bunu, ab’oruganda na banyaanya itwe bakeyongerra kimu kutebeza. Kuruga Kooti ekora encwamu egi, ab’oruganda omu Denmark basoboire kwikara nibatebeza batarukutalibanizibwa gavumenti.

Abakaiso ba Yahwe abamanzi omu Denmark omu myaka ya 1930

21, 22. Kooti Enkuru omu U.S. ekacwa eta omusango gw’ow’oruganda Murdock?

21 United States. Sande, Febwali 25, 1940, Robert Murdock, Jr. Ow’akaba n’aheereza nka payoniya, hamu n’Abakaiso ba Yahwe abandi musanju bakakwata obubaali nibatebeza omu Jeannette, orubuga oruli haihi na Pittsburgh, omu isaza lya Pennsylvania. Bakajunaanwa omusango ogw’okwanga kugura laisensi ey’okugaba ebitabu. Obuhabaireho okujurra, Kooti Enkuru eya U.S. ekaikiriza kuhurra omusango ogu.

22 Maayi 3, 1943, Kooti Enkuru ekaranga encwamu yayo, eyasagikire Abakaiso ba Yahwe. Kooti ekanga ekyetaago eky’okuba na laisensi habwokuba kikaba kitarukwetagisa “kusasura kusobora kwegondeza omu bugabe oburukuheebwa engenderwaho ya Federal.” Kooti ekasazaamu ekiragiro ekikaba kitairweho ab’obusobozi habwokuba “nikiremesa obugabe bw’okubaza kandi nikitaahirra obugabe obw’okuramya.” Omu kuhayo encwamu ya baingi eya Kooti, omuramuzi William O. Douglas akagamba ngu omulimo gw’Abakaiso ba Yahwe “tigugarukira ha kutebeza; n’okugaba ebitabu by’ediini kyonka. Baitu nigutwarramu byona bibiri.” Akongera yagamba ati: “Omulimo gunu ogw’ediini nigwinganaingana . . . n’okuramya okw’amakanisa agandi n’okutebeza okwa ha kituuti.”

23. Habwaki obusinguzi omu kooti obw’omwaka gwa 1943 buli bukuru omu kasumi kanu?

23 Encwamu ya Kooti Enkuru bukaba businguzi obw’amaani hali abantu ba Ruhanga. Eki kikagumiza kimu kiki kyonyini ekituli​—Abatebezi Abakristaayo, hatali abasuubuzi. Ha kiro eki eky’ebyafaayo omu 1943, Abakaiso ba Yahwe bakasingura emisango 12 ha misango 13 omu Kooti enkuru, otwaliremu n’omusango gwa Murdock. Encwamu za kooti zinu zikonyiire omu kucwa emisango endi oy’omu kasumi akenyuma nambere abahakaniza bongiire bahakaniza obugabe bwaitu obw’okutebezaaho Obukama omu rwijwire n’enju ha nju.

“Kituhikiriire Okuhurra Ruhanga Okukira Abantu”

24. Tukora ki gavumenti obuzitanga omulimo gw’okutebeza?

24 Nk’abaheereza ba Yahwe, tusiima muno gavumenti obuzituha obugabe kutebeza enjiri y’Obukama hataloho arukututalibaniza. Baitu, gavumenti obuzitanga omulimo gwaitu ogw’okutebeza, tuhinduramu emiringo yaitu ey’okutebeza obu nitugumizaamu nk’oku kirukusoboka. Kusisanaho n’abakwenda, naitwe “kituhikiriire okuhurra Ruhanga okukira abantu.” (Eng. 5:29; Mat. 28:19, 20) Omu kasumi nuko kamu, tujurra omu kooti nukwo okutanga ha mulimo gwaitu kwihweho. Leka turole ebyokurorraho bibiri.

25, 26. Kiki ekyaletiire kuba n’emisango omu Kooti Enkuru eya ­Nicaragua, kandi kiki ekyarugiremu?

25 Nicaragua. Novemba 19, 1952, omumiisani kandi omuheereza w’itaagi arukwetwa Donovan Munsterman akagenda omu ofiisi ey’abafuruki omu kibuga ekikuru Managua. Akaba aragiirwe kurora Kaputaini Arnoldo García, mukuru wa ofiisi egi. Kaputaini akagambira Donovan ngu Abakaiso ba Yahwe boona omu Nicaragua bakaba “batangirwe kugumizaamu nibatebeza enyegesa zaabo hamu n’okukora emirimo yabo ey’ediini.” Obuyamukagwize habwaki, Kaputaini García akamusoborra ngu Abakaiso ba Yahwe tibaine okwikirizibwa kuruga hali minisita wa gavmenti kukora emirimo yabo kandi ngu bakaba nibabajunaana habw’okuba bantu ba communists. Nibaha abakaba nibatujunaana? Abebembezi b’ediini y’Ekikatuliki.

Ab’oruganda omu Nicaragua omu kasumi nambere omulimo gwaitu gwaali gutangirwe

26 Ow’oruganda Munsterman aho naaho akajurra hali Miinisita wa Gavumenti n’Ediini hamu n’Omwebembezi w’Ihanga Anastasio Somoza García, baitu kitakonyere. Nahabweki ab’oruganda bakahinduramu enkora yabo. Bakakinga Kingdom Hall, basorrakaniraga omu buguruupu obutaito, kandi balekeraho kutebeza ha nguudo, baitu nabwo bakaikara nibatebeza enjiri y’Obukama. Omu kasumi nuko kamu, bakateeka omusango gwabo omu Kooti Enkuru eya Nicaragua, nibasaba Kooti eyiheho okutangwa okubatairweho. Empapura ez’amakuru zikarangirra okutangwa kunu kandi Kooti Enkuru ekaikiriza kuhurra omusango. Biki ebyarugiremu? Omu Juuni 19, 1953, Kusigikirra ha ncwamu ya Kooti Enkuru, Abakaiso ba Yahwe bakasinga omusango. Kooti ekagamba ngu kutangwa oku kwali nikurubatirra omuntu ow’omunda, obugabe bw’okubaza, n’okwejumbira omu diini. Kooti ekongera yaragira ngu enkoragana hagati ya gavumenti ya Nicaragua hamu n’Abakaiso ba Yahwe egaruke ebe nk’oku ekaba eri batakatangirwe.

27. Habwaki encwamu ya Kooti omu Nicaragua ekahuniiriza abantu, kandi ab’oruganda bakarora bata obusinguzi bunu?

27 Abantu ba Nicaragua bakahunirra ngu Kooti ekaba esagikire Abakaiso ba Yahwe. Obwire obw’enyumaho, ekeleziya ekaba ine amaani maingi kandi na Kooti tiyagonzaaga kubagambaho. Ekindi, abakuru omu gavumenti baali baine amaani maingi muno kandi Kooti tiyakiraga kubahakaniza. Ab’oruganda ubo bakamanya ngu batungire obusinguzi bunu habw’obulinzi bw’Omukama wabo kandi bakaikara nibatebeza.​—Eng 1:8.

28, 29. Omu myaka ya 1980, mpindahinduka ki eyabaireho omu ihanga lya Zaire?

28 Zaire. Omu myaka ya 1980, omu Zaire hakaba harumu Abakaiso ba Yahwe abarukuhika 35,000, kasumi kanu n’eyetwa Democratic Republic of Congo. Habwokuba emirimo y’Obukama ekaba nekurakurana, itaagi likaba niryombeka ebyombeko ebihyaka. Omu Desemba 1985, orusorrokano orw’ensi yoona rukaba omu rubuga orukuru, Kinshasa, kandi abagenyi abarukuhika 32,000 kuruga omu bicweka ebirukwahukana eby’ensi bakaijuza ekizaaniro eky’omu rubuga. Baitu hanyuma enyikara ey’Abakaiso ba Yahwe ekatandika kuhinduka. Kiki ekyabaireho?

29 Ow’oruganda Marcel Filteau, omumiiisani kuruga Quebec, Canada, ow’akaba arabire omu kuhiiganizibwa okw’obulemi bwa Duplessis, akaba naheereza omu Zaire kasumi ako. Akabazaaho ekyabaireho: “Omu Maaci 12, 1986, ab’oruganda abaine obujunaanizibwa bakaheebwa ebbaruha eyali neyoleka ngu Ekitebe eky’Abakaiso ba Yahwe tikitukwikirizibwa omu Zaire.” Omwebembezi w’ihanga, Mobutu Sese Seko nuwe akaba agitaireho omukono.

30. Akatebe k’Itaagi kakaba kaine kukora ncwamu ki ey’amaani, kandi kiki ekikacwiremu kukora?

30 Ekiro ekyahondiireho, rediyo ey’ihanga ekaranga eti: “Titurukwija kwongera kuhurra Abakaiso ba Yahwe omu [Zaire].” Ahonaaho okuhiiganizibwa kukatandikiraho. Eby’ombeko by’Obukama bikahwerekerezebwa, kandi abantu bakaiba ebintu by’ab’oruganda, ab’oruganda bakakwatwa, bateekwa omu nkomo kandi baateerwa. N’abaana b’Abakaiso ba Yahwe bakateekwa omu nkomo. Omu Okitobba 12, 1988, gavumenti ekakwata ebintu by’ekitebe kandi abalinzi hamu n’amaahe gakatandika kwikara omu byombeko by’itaagi. Ab’oruganda abakaba baine obujunaanizibwa bakajurra hali omwebembezi w’ihanga Mobutu, baitu batatunge okugarukwamu kwona. Omu kasumi ako, Akatebe k’Itaagi kakaba kaine kukora encwamu ey’amaani, “Tujurre hali Kooti Enkuru rundi tubanze tulindeho?” Timothy Holmes, ow’akaba ali mumiisani kandi muteraniza w’Akatebe k’Itaagi nagamba ati: “Tukasaba Yahwe kutuha amagezi n’oburagirizi.” Hanyuma bakakirora ngu, ako kaali katali kasumi ak’okugenda omu kooti. Oihireho, omutima bakaguteeka ha kulinda ab’oruganda n’okuserra omulingo omulimo gw’okutebeza gusobora kugenda omu maiso.

“Omu kasumi ak’okuhurra omusango, tukerorra itwenka omulingo Yahwe asobora kuhindura ebintu”

31, 32. Ncwamu ki enkuru eyakozerwe Kooti Enkuru eya Zaire, kandi eki kikakwataho kita ab’oruganda omu Zaire?

31 Hanyuma hakarabaho emyaka. Okusindikirizibwa hali Abakaiso ba Yahwe kukakeeha kandi n’okutekamu ekitiinisa obugabe bw’abantu omu Zaire kukagenda nikweyongera. Akatebe k’Itaagi kakamanya ngu akasumi kakaba kahikire ak’okuta omusango omu Kooti Enkuru eya Zaire. Ekirukuhuniriza, Kooti Enkuru ekaikiriza kuhurra omusango. Hanyuma omu Janwali 8, 1993, hanyuma y’emyaka nka musanju omwebembezi w’ihanga ataire omukomo ha bbaruha ey’okutanga omulimo gwaitu, Kooti ekacwamu ngu gavumenti ekiyakozere kikaba kitali omu biragiro, kandi emirimo yaitu ekongera yaikirizibwa. Eki kikaba nikimanyisa ki? Abaramuzi bakateeka obwomeezi bwabo omu kabi kusobora kuhakaniza ekiragiro ky’omwebembezi w’ihanga! Ow’oruganda Holmes nagamba ati:“Omu kasumi ak’okuhurra omusango, tukerorra itwenka omulingo Yahwe asobora kuhindura ebintu.” (Dan. 2:21) Obusinguzi bunu bukagumya okwikiriza kw’ab’oruganda. Bakehurra ngu Yesu, Omukama, akaba ayebembiire abantu be kumanya akasumi akabakaba basemeriire kugira ekibakoraho.

Abakaiso ba Yahwe omu Democratic Republic of Congo bajaguza habw’obugabe obw’okuramya Yahwe

32 Emirimo y’Abakaiso ba Yahwe obuyaikiriziibwe, ofiisi y’itaagi ekaikirizibwa kuleeta abamiisani, kwombeka eby’ombeko by’itaagi ebihyaka n’okuleeta ebitabu ebirukusigikirra ha Baibuli. * Kanikireeta okusemererwa kwingi hali abaheereza ba Ruhanga omu nsi yoona kwerorra omulingo Yahwe alindamu abantu be omu by’omwoyo!​—Is. 52:10.

“Ruhanga Nuwe Mukonyezi Wange”

33. Kiki ekiturukwegera ha misango enu enke eyiturozereho?

33 Kwekebiija emu ha misango nikyoleka ngu Yesu ahikiriize okuraganiza kwe: “Nyowe ndibaha akanwa namagezi abanyanzigwa banyu bona agabatalisobora okwemera nobukwakuba okuganga.” (Soma Luka 21:12-15.) Obwire obumu, Yahwe ataireho ba Gamalyeri ab’akasumi kanu kusobora kulinda abantu be rundi asobozeseze abaramuzi abamanzi hamu na bapuliida kurwanirra obwinganiza. Yahwe amazire amaani ebyokurwanisa by’abo abatuhakaniza. (Soma Isaya 54:17.) Okuhakanizibwa tikusobora kulemesa omulimo gwa Ruhanga.

34. Habwaki obusinguzi obututungire omu mbuga z’ebiragiro buli bukuru muno, kandi nibwoleka ki? (Rora n’akasanduuko “ Obusinguzi omu Kooti Enkuru Obwatwaire omu Maiso Omulimo gw’Okutebeza Obukama.”)

34 Habwaki obusinguzi bwaitu omu by’ebiragiro nibuhuniriza muno? Tekerezaaho kinu: Abakaiso ba Yahwe tibarukumanywa muno kandi tibali baruranganwa. Tituteera akaruuru, titusagika kampaini ez’ebyobulemi n’obukwakuba kugulirra ab’ebyobulemi. N’ekindi, baingi abatwarwa omu kooti eza haiguru barorwa nk’abantu “abatakegesebwaga.” (Eng. 4:13) Nahabweki, omu ndora ey’abantu, busaho ekisemeriire kuba nikyekambisa kooti kugonza kutukonyera n’okusingisa emisango amadiini ag’amaani hamu n’ab’eby’obulemi. Baitu nabwo, kooti zikaire nizicwa emisango obu nizisagika orubaju rwaitu! Obusinguzi bwaitu omu b’ebiragiro nibwoleka ngu “omu maiso ga Ruhanga nukwo tugamba tuti omu Kristo.” (2 Kol. 2:17) Nahabweki, kusisanaho n’omukwenda Paulo, nitugamba ngu: “Mukama nuwe mukonyezi wange; tinditina.”​—Baheb. 13:6.

^ Omusango gunu, hagati ya Cantwell na State of Connecticut, gukaba musango gw’okubanza omu misango 43 ow’oruganda Hayden Covington eyiyatonganiire ab’oruganda omu maiso ga Kooti Enkuru omu U.S. Akafa omu mwaka 1978. Mukazi we Dorothy, akaheereza n’obwesigwa kuhikya obuyafiire omu mwaka 2015 ahikize emyaka 92 ey’obukuru.

^ Omusango gunu gwali nigusigikirra ha kiragiro ekyatairweho 1606. Ekiragiro eki kyaikirizaaga abaramuzi kusingisa omuntu omusango kakuba bahurra omuntu abalize ekintu ekikurakuraniza enobi n’obukiraaba ngu eky’abalize mananu.

^ Omu 1950, abaheereza ab’akasumi koona abarukuhika omu 164 nubo bakaba bali omu Quebec​—otwaliremu n’ab’oruganda na banyaanya itwe 63 abaali barugire omu isomero lya Gilead, abaali baikiriize kwija kuheereza n’obukiraaba ngu hakaba haroho okuhakanizibwa okw’amaani okukaba kubalindiriire.

^ Ow’oruganda W. Glen How akaba ali puliida omumanzi, kuruga omu mwaka 1943 kuhika 2003, n’obukugu, akatongana emisango nyingi omu ibara ly’Abakaiso ba Yahwe omu Canada hamu n’ahandi.

^ Kumanya ebirukukiraho ha musango gunu, Rora ekicweka “Obulemu Tibuli Bwanyu, Baitu bwa Ruhanga” omu Awake! eya Apuli 22, 2000, orupapura 18-24.

^ Abalinzi bakamara baaruga omu kiikaro eki; baitu ofiisi y’itaagi empyaka ekombekwa omu kiikaro ekindi.