Olole evideo ziriho

K’Abahamirizi ba Yehova Banaseze Abantu Bashanje Idîni?

K’Abahamirizi ba Yehova Banaseze Abantu Bashanje Idîni?

 Nanga. Rhwadesire omu gazeti yirhu nkulu Ilabiro ly’Akalalizi ntya: “Kurhali kwinja okuseza abantu bashanje idîni.” a Ebi bikulikire biyerekine ebirhuma rhurhaseza abantu bashanje idîni lyabo:

  •   Nta mango Yezu asezize abantu bayemere enyigirizo zage. Alimanyire oku bantu basungunu bo bayemere emyanzi yage. (Mateyo 7:13, 14) Erhi baguma b’omu banafunzi bage basarhala erhi nderho zage zirhuma, arhabasezagya mpu bagendekere bamuyumvirhiza, abaleka bagenda.​—Yowane 6:60, 62, 66-68.

  •   Yezu ayigirizize abanafunzi bage barhahira bakaseza ciru n’omuntu muguma okushanja obuyemere bwage. Ahali hw’okushumika abantu bayemere omwanzi mwinja gw’Obwami buzira kulonza, abanafunzi bage balikwanine okulonza abantu bagwerhe enyorha y’okuyumvirhiza.​—Mateyo 10:7, 11-14.

  •   Enshambalo zijirwa kwa kusezibwa zirhaba za bulagirire bulya Nnâmahanga anakayemera enterekêro y’okurhenga oku murhima.​—Olushika 6:4, 5; Mateyo 22:37, 38.

K’Omukolo gwirhu guba gwakushanja obuyemere bw’abantu?

 Okuderha okuli rhunayalize emyanzi y’Ebibliya “kuhika aha igulu lihekera,” “aha bantu banji na nyumpa oku yindi,” nk’oku irhegeko ly’Ebibliya linayerekine. (Ebijiro by’Entumwa 1:8; 10:42; 20:20) N’ak’Abakristu barhangiriza, rhunakaderherwa obunywesi oku rhunashumike abantu bayemere okurhashinganini. (Ebijiro by’Entumwa 18:12, 13) Cikoki, ebyo birhaba by’okuli. Rhurhaseza ndi obuyemere bwirhu. Lubero n’oko, rhunarhanye oku abantu bakwanine balabirize bonene lyo bahikira aha baba n’obuhashe bw’okurhôlo omuhigo bahugûsirwe bwinja.

 Rhurhaseza abantu bashanje idîni. Rhurhacilunga omu by’epolitike birimo eb’idîni, rhurhanaha abantu ebintu by’omubiri byakarhuma bashanja idîni lyabo. Oku rhulama kone kunayerekane olubero luli ekarhi kirhu n’abantu bagayisa Kristu omu kujira ebijiro bya ntyo. b

K’omuntu agwerhe ehaki y’okushanja idîni?

Omulebi Abrahamu arhakulikiraga idîni ly’omulala gwage

 Neci, Ebibliya eyerekine oku abantu bagwerhe ehaki y’okushanja idîni. Eganirire bantu banji balahiraga okushimba idîni ly’omulala gwabo, bacihigira bone okukolera Nnâmahanga w’okuli. Rhuganirire nyiganyo nsungunu zone; Abrahamu, Ruti, abantu b’e Athènes n’entumwa Paolo. (Yozwe 24:2; Ruti 1:14-16; Ebijiro by’Entumwa 17:22, 30-34; Abagalasiya 1:14, 23) Kandi, Ebibliya eyerekine oku omuntu agwerhe ehaki y’okucishoga okuleka enterekêro Nnâmahanga ayemerire, ciru akaba okujira ntyo kurhali kwinja.​—1 Yowane 2:19.

 Ehaki y’okushanja idîni eyemerirwe n’e Déclaration universelle de droit de l’homme, na ONU ayihamagire, “musingi gw’esheria z’ehaki za bene bantu omw’igulu lyoshi.” Elyo irhegeko lidesire oku ngasi muntu “agwerhe oluhuma lw’okushanja idîni erhi buyemere bwage” n’ “okulonza okuhâbwa, okuhâna emyanzi n’entanya,” kuhiramo entanya z’idîni. c Okuderha okuli, ezo haki zihire ngasi muntu obulyo bw’okukenga ehaki z’abandi z’okuzibuhya obuyemere bwabo n’okulahira entanya barhayemiri.

K’Okushanje idîni kugokize oborhere bw’emilala erhi enkomedu ndebe?

 Kurhakaba ntyo. Ebibliya erhuhire omurhima rhukakenga ngasi muntu, ciru akaba ali w’idîni lihi. (1 Petro 2:17) Muli oko Abahamirizi ba Yehova banarhumikire irhegeko ly’Ebibliya libahunyire bakakenga ababusi babo ciru akaba obwemere bwabo buli lubero.​—Abefezi 6:2, 3.

 Cikoki abantu boshi barhayemera entanya z’Ebibliya. Mukazi muguma wakuliraga e Zambie adesire ntya: “Emwirhu, okushanje idîni . . . ko kunali nka kuhemukira mukage erhi olugo loshi.” Oyo mukazi alembîre ago mazibu goshi erhi aciri musole wa mushûko. Ago mango, arhondera ayiga Ebibliya haguma n’Abahamirizi ba Yehova, na kasanzi kasungunu ahiga okushanja idîni. Adesire ntya: “Ababusi bani bakambwira burhahusa oku bankunîre bwenene okubona na bakozize nshonyi. Ago gali mazibu manji kuli nie, bulya okuyemerwa n’ababusi bani kwali kwabulagirire bwenene. . . . Ntakozizi abantu b’omulala gwani nshonyi omu kucishoga okubêra mwishwekerezi kuli Yehova, ahali h’okurhumikira enkomedu z’amadîni.” d

a Olole Ilabiro ly’Akalalizi ly’omu lusiku 1/1/2002, bukurasa bwa 12, cifungo ca 15.

b Kwa lwiganyo, omu mwaka gwa 785 K.K.K., Charlemagne ahiraho irhegeko lyaliyerekine oku ngasi cikala w’e Saxe wakalahire okubatizibwa abe Mukristu, alishinganine anigwe. Olundi lwiganyo: Omuhigo g’omurhula (traité de paix) gw’e Augsburg, abasonda b’e Saint Empire Romain basinyagya omu mwaka gwa 1555 K.K.K. gwaliguyerekine oku ngasi murhambo w’omu eneo erhegesirwe n’obo burhegesi alikwanine abe Mukatoliki erhi Mlutheri n’oku ngasi muntu orhegesirwe n’oyo mukulu, alikwanine okuyemera idîni lyage. Balya boshi bakalahire idîni ly’oyo murhegesi baligwasirwe bahamire handi-handi.

c Ehaki za ntyo ziyemerirwe n’e Charte africaine de droit de l’homme et de peuple, Déclaration américaine des droits et des devoirs de l’homme, e Charte arabe des droits de l’homme y’omu mwaka gwa 2004, Déclaration des droits des humains de l’ASEAN (Associations des nations d’Asie du Sud-Est), Convention européenne des droit de l’homme n’e Pacte international relatif aux droits civils et politiques. Cikoki, ciru n’amashanja gakolesa ezo haki, barhazikolesa kuguma ngasi hoshi.

d Yehova l’izino lya Nnâmahanga liganirirwe omu Bibliya.