Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘Ia Faafiafia le Finagalo o Ieova’

‘Ia Faafiafia le Finagalo o Ieova’

Faauuga Lona 131 o le Aʻoga a Kiliata

ʻIa Faafiafia le Finagalo o Ieova’

NA FAAPOTOPOTO aiga, uō, ma isi iā Setema 10, 2011, ina ia auai i le faauuga o le vasega lona 131 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata. I le amataga o le aso, na matuā lagona le popole e i latou na sauni mo lauga, ma le ʻauaʻoʻoga. Peitaʻi i le faaiʻuga o le polokalame, na vaaia le toʻafimālie ma le laufofoga fiafia o le aofia e 9,063 na auai, o ē na olioli i lauga, faataʻitaʻiga, ma faatalanoaga.

Na faia le lauga amata e Stephen Lett, o se sui o le Vaega Pule a Molimau a Ieova, ma o le taʻitaʻifono foʻi o le polokalame. Na ia iloiloina fuaiupu mai i le Tusi Paia, lea e faasino atu iā Ieova e peiseaʻī e iai sona tino faaletino, ma taulaʻi atu i fuaiupu o loo talanoaina ai auala e faaaogā ai e Ieova ona fofoga ma ona aao faafaatusa.

Muamua, na taʻua e le failauga le 2 Nofoaiga a Tupu 16:9, lea e faapea mai e “silasila solo fofoga o Ieova i le lalolagi uma, ina ia faaali atu lona malosi iā i latou e atoatoa o latou loto iā te ia.” Na faalaeiauina le ʻauaʻoʻoga ina ia faatumauina se loto e tuutoina atoatoa atu iā Ieova, ma e mafai ona latou faaaʻoaʻo iā te ia e ala i le vaai i itu lelei o tagata. Ona sosoo ai lea ma le talanoaina e le uso o Lett, o le 1 Peteru 3:12, lea e faapea mai e faafofoga mai Ieova i talosaga a ē e amiotonu. Na apoapoaʻi atu i le ʻauaʻoʻoga ina ia faaauau ona tatalo iā Ieova, ma ia manatua e finagalo moni lava o ia e faafofoga mai i a latou tatalo.

Na iloilo foʻi e le failauga le Isaia 41:13 lea o loo iai le folafolaga a Ieova: “O aʻu o Ieova lou Atua, o loo uuina lou lima taumatau, o Lē e fai atu iā te oe, ʻAua e te fefe. Ou te fesoasoani iā te oe.’” Na faapea atu ma le māfana le uso o Lett: “Mātau lenei faamatalaga faagaeeloto a Ieova. E aapa mai lona aao ma uu o tatou lima.” Ona ia fai atu lea i le ʻauaʻoʻoga e faaauau pea ona faataga Ieova e fesoasoani iā i latou, ma aua lava neʻi teena lana fesoasoani. Na faapea mai foʻi o ia, e mafai e le ʻauaʻoʻoga ona faaaʻoaʻo iā Ieova e ala i le aapa atu e fesoasoani i isi.

Na faaiʻu mai le uso o Lett i le faitauina o le Isaia 40:11. Na ia faalaeiau le aofia e mafaufau i le alofa faapelepele o Ieova o loo taʻua i lenā mau. Na faapea mai le uso o Lett: “E aoaoina i tatou e Ieova i ona aao ma tauave i lona fatafata.” E faapefea ona tatou tali atu? Na apoapoaʻi atu o ia i le ʻauaʻoʻoga ina ia tumau pea ona avea ma ni ē e agamalu ma filemu e pei o ni tamaʻi mamoe, ina ia finagalo ai Ieova e tauave i latou i lona fatafata.

“Ua iā i Matou Lenei ʻOa i Ipu Omea”

Na talanoaina lenā matua faale-Tusi Paia e le uso o David Splane o se sui o le Vaega Pule. (2 Korinito 4:7) O le ā le ʻoa? Po o faasino atu i le poto po o le atamai? Na tali mai le failauga: “E leai. O le ʻoa na taʻua e Paulo, o loo faasino mai i ʻlenei faiva’ o le ʻfaalauiloaina o le upu moni.’” (2 Korinito 4:1, 2, 5) Na faamanatu e le uso o Splane i le ʻauaʻoʻoga, o masina e lima sa faaaluina i le faia o suʻesuʻega, ua saunia ai i latou mo se tofiga faapitoa i le faiva, ma e tatau ona matuā faatāua lenā tofiga.

Na faamatala e le failauga, o “ipu omea” e faasino mai i o tatou tino. Na ia faia se faaeseesega o ipu e faia i le omea ma ipu e faia i le auro. O ipu auro e seāseā ona faaaogāina, ae e masani ona faaaogā ipu e faia i le omea. Pe afai e tatou te tuuina se ʻoa i totonu o se ipu auro, e ono tutusa la lo tatou uaʻi atu i le ipu auro ma le uaʻi atu i le ʻoa o loo i totonu. Na faapea mai le uso o Splane: “O outou le ʻauaʻoʻoga, e tou te lē mananaʻo e fai outou ma taulaʻiga o mea uma. I le avea ma misionare, e tou te mananaʻo e faauaʻi atu tagata iā Ieova. O outou o ipu omea faatauvaa.”

Na faaauau mai le tala faataʻitaʻi ma na faapea atu le failauga, e iai nisi o ipu omea i taimi o le Tusi Paia e lē mafai ona mū i le afi, ma o nisi ipu e vali fafo ina ia malō ma puipuia ai mai i le taʻegofie. O le ā le manatu tāua? A o faagasolo masina muamua o o latou tofiga, e mautinoa o le a fesagaʻi misionare ma faafitauli, lea e aʻoaʻoina ai i latou ina ia tumau. E latou te lē itaitagofie pe e tali ita atu foʻi i faitioga. Na faapea atu le uso o Splane: “O le a outou iloa ai, e mafai telē ona outou tutumau. Ua tuuina e Ieova lana ʻoa o le faiva i ipu omea, ae e lē i agelu.” Na faaiʻu mai le faamatalaga a le failauga: “Ua faaalia ai i inei le mautinoa atoatoa o Ieova iā te outou.”

“Ua e Tamoʻe Faatasi ma Tagata Taufetuli . . . E Faapefea la Ona E Taututuu ma ni Solofanua?”

Na fesili atu Samuel Herd o se sui o le Vaega Pule: “O le ā le umi ma o le ā le vave e mafai ona e tamoʻe ai?” Aiseā na ia fesiligia ai le ʻauaʻoʻoga i lenā fesili? Na faia e le failauga se faatusatusaga o le tulaga o le ʻauaʻoʻoga ma le perofeta o Ieremia. Na matuā faigatā i lenā tagata faatuatua ona feagai ma luʻi sa ia fesagaʻia, ae na iai foʻi isi tulaga faigatā o le a oo iā te ia. O lea na fesili atu ai Ieova: “Auā ua e tamoʻe faatasi ma tagata taufetuli, ma e latou te faavaivai iā te oe, e faapefea la ona e taututuu ma ni solofanua?” —Ieremia 12:5.

I le faatatauina o lenei manatu i le ʻauaʻoʻoga, na faapea atu le uso o Herd: “E tou te ono lagona, e peiseaʻī sa outou taututuu ma solofanua ona o suʻega sa feagai ai, ae o le mea moni sa outou taufetuli ma tagata ae e lē o solofanua. I nisi o tofiga, o le a pei ai o loo outou taututuu ma solofanua, po o le feagai foʻi ma luʻi tetele e te leʻi mafaufau i ai. O le a faapefea ona e taulimaina? Ua fesoasoani le toleniga i Kiliata iā te oe ina ia taututuu ma solofanua ae e lē faavaivai ai.” Na ia faalaeiau le ʻauaʻoʻoga ina ia faaauau ona toleni i latou i le itu faaleagaga, ina ia faatumau pea se faasologa lelei mo suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma le tatalo.

Na faailoa atu e le uso o Herd, o le a fesagaʻi nisi o misionare i le lumanaʻi ma ni tulaga e faavaivaia ai, po o le lē ano mai o tagata. O le a faalavelavea nisi i maʻi o le tino po o faalogona e lē agavaa. Peitaʻi, na ia faamautinoa atu o loo iai i a i latou se puna o le malosi, lea o le a fesoasoani e manumalo ai i ni tulaga leaga ma lē faavaivai ai. Na faapea mai le failauga: “E tusa pe e tou te taututuu ma tagata taufetuli po o solofanua, ia faatuatua i le aao malosi o le Atua lea o le a fesoasoani iā te oe ina ia taunuu ai i le tini. O le a avea ai outou ma misionare taulau manuia, e faamamaluina ma viia ai Ieova.”

Isi Manatu Tāua o le Polokalame

“Aumai ni Ipu (Fagu) se Tele.” Na talanoaina e John Ekrann o se sui o le Komiti o le Lālā i Amerika, le tala e faatatau i le perofeta o Elisaia ma le fafine ua oti lana tane, o lē o le a aveeseina lana fanau tama mai iā te ia ma faatau atu o ni pologa. (2 Tupu 4:1-7) Ua na o se fagu suāuu laʻitiiti na iai i lenei fafine, ae na faatonuina o ia e Elisaia ina ia alu ma ao mai nisi fagu mai i ona tuaoi ma faapea atu: “Aumai ni ipu (fagu) se tele.” Na faaaogā e Ieova Elisaia ina ia faatumu faavavega ai fagu na ao mai e le fafine. Na faatau atu e le fafine na suāuu ma maua ai le tupe e totogi ai lana aitalafu, ma tausia ai lona aiga mo sina taimi.

O le ā le lesona ua aʻoaʻoina mai i inei e i latou o le a avea ma misionare? Ina ua alu le fafine e ao mai fagu, e leʻi filifili o ia po o le ā le ituaiga o fagu e ave. “E mautinoa sa ia aoina so o se ituaiga o fagu e tuu ai le suāuu, ma atonu o le telē lava o le fagu o le tele foʻi na o le suāuu.” Na timaʻi atu le uso o Ekrann i le ʻauaʻoʻoga ina ia talia so o se tofiga, ma talia tofiga uma e tusa pe e laʻitiiti pe telē. Na faapea mai o ia: “Aua le ʻai filifili.” Sa ia faamanatu atu foʻi i le ʻauaʻoʻoga, na faalagolago le tele o faamanuiaga e maua e le fafine ua oti lana tane, i le tele o lona usitaʻi i le faatonuga a Elisaia. O le ā le lesona? E faalagolago foʻi le tele o faamanuiaga e tatou te maua, i le tele o le maelega ma le faatuatua e tatou te faaalia. Na faapea mai le failauga: “Ia tuu iai lo tatou fai mea mafai.”

“O Meaʻai i Latou iā i Tatou.” O le ovasia o le Matagaluega o Aʻoga Faatiokarate o William Samuelson, sa talanoaina lenei matua e faavae mai i le Numera 14:9. Sa ia faamamafa le faaaʻoaʻoga lelei a Iosua ma Kalepo. O le upu “meaʻai” e pei ona faaaogāina i inei, na uiga atu i le faigofie ona faatoʻilalo o tagata Kanana, ma o lenā mea na faamalosia ma faatumauina ai tagata Isaraelu. O le ā le lesona mo le ʻauaʻoʻoga? Na faapea mai le failauga: “I la outou faiva i le lumanaʻi, ia vaai i luʻi o ni mea e faatumauina ma faamalosia ai outou.”

“Po o le a Tumau lo Latou Faatuatua pe a oo Mai Faigatā?” Na talanoaina e Sam Roberson o se faiaʻoga o le aʻoga, le lapataʻiga a le aposetolo o Paulo e faatatau i nisi ua “faavaatuʻia . . . lo latou faatuatua.” (1 Timoteo 1:19) Na timaʻi atu o ia i le ʻauaʻoʻoga ina ia taumafai e atiaʻe i isi se faatuatua malosi iā Ieova le Atua, e pei o se taula malosi. Na faapea mai o ia: “O la outou galuega ua pei o le galuega a se fai uʻamea.” I le ā le itu? E uelo e se tagata fai uʻamea le sootaga o ni filifili lapopoʻa, ina ia malosi e fai ma taula o se vaa. I se tulaga tutusa, e fesoasoani misionare i tagata aʻoga o le Tusi Paia, ina ia atiaʻe uiga faaleagaga e manaʻomia mo le faaolataga.

Na faatusatusa e le failauga sootaga o nei filifili, i uiga e valu o loo faamauina i le 2 Peteru 1:5-8. Na faapea mai le uso o Roberson, pe a fesoasoani misionare i a latou tagata aʻoga o le Tusi Paia e iloa auala o loo faaalia ai e Ieova na uiga, e mafai la e na tagata aʻoga ona atiaʻe se faiā e lē motusia ma Ieova. O le a latou tumau, e tusa lava po o ā faigatā e ono tofotofo ai lo latou faatuatua.

Mea na Tutupu ma Faatalanoaga

O se isi foʻi faiaʻoga e suafa iā Michael Burnett, na talosaga atu i le ʻauaʻoʻoga ina ia faamatala ma toe faataʻitaʻi mai ni mea na tutupu a o iai i le talaʻiga. Na fiafia le aofia e faalogologo atu i auala na talaʻi atu ai le ʻauaʻoʻoga i tagata o loo faia faatauga i faleoloa, i le malae vaalele, i le talaʻiga mai i lea fale i lea fale, ma le talaʻi i se tasi na sesē ona ia viliina le numera a se tasi o le ʻauaʻoʻoga.

Na faatalanoa e Michael Hansen mai i le Aiga Peteli i Amerika, ni tane se toʻatolu na galulue o ni misionare mo ni tausaga—Stephen McDowell mai Panama, Mark Noumair mai Kenya, ma William Yasovsky mai Paraguay. O a latou faamatalaga sa taulaʻi atu i le matua o lenei vaega, “O le Mauaina o le Fiafia i le Faia o le Finagalo o Ieova.” (Salamo 40:8) O se faaaʻoaʻoga, na taʻua e Mark Noumair nisi o mea patino sa la maua ai ma lana avā le olioli a o iai i lo la tofiga. O faauōga ma Molimau i lenā atunuu, sa maua ai e laʻua le fiafia. O isi māfuaaga o lo la fiafia, o le vaavaai atu lea i uso o usitaʻia taʻiala ma faia suiga tetele i o latou olaga, ma le mātauina o le faamanuiaina o a latou taumafaiga e Ieova. Na ia faamautinoa atu i le ʻauaʻoʻoga, o le a iai ni mea e sili ona fiafia iai i le lumanaʻi.

Ina ua māeʻa ona faitau e se sui o le vasega 131 se tusi matagofie na faaalia ai lo latou lototalisapaia, ona faaiʻu loa lea e le uso o Lett le polokalame, e ala i le faalaeiau o le ʻaufaauu ina ia gaoioi ma le atamai. Na faapea mai o ia, o lo latou faia faapea o le a “faafiafia ai le finagalo o Ieova.” E mautinoa o le a faafiafia e nei misionare le finagalo o Ieova, a o latou auauna ma le faamaoni iā te ia i o latou tofiga.—Isaia 65:19.

[Siata/Faafanua i le itulau 31]

FAAMAUMAUGA O LE VASEGA

10 atunuu o loo auai o latou sui

34.7 faatatauga o tausaga

19.0 faatatauga o tausaga papatiso

13.5 faatatauga o tausaga paeonia

[Faafanua]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Ua taʻua i lalo atunuu e galulue ai le ʻaufaauu

NUU UA TOFIA I AI

BENIN

PASILI

PALAKERIA

BURUNDI

CAMEROON

KANATA

MALO O AFERIKA TUTOTONU

SIAMANI

GHANA

HONG KONG

INITONESIA

KENYA

LAIPERIA

LITHUANIA

MELEISIA

MOZAMBIQUE

NEPALE

PANAMA

PARAGUAY

SIERRA LEONE

SLOVAKIA

AFERIKA I SAUTE

IUNAITE SETETE O AMERIKA

VENEZUELA

[Ata i le itulau 30]

O loo faataʻitaʻi e le ʻauaʻoʻoga i Kiliata se tasi o mea na tupu i la latou talaʻiga

[Ata i le itulau 31]

Vasega Faauu Lona 131 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata i Kiliata

I le lisi o i lalo, e faanumera laina mai i luma i tua, ma o suafa e lisi mai i le agavale i le taumatau.

(1) Lesch, C.; Lesch, N.; Shakarjian, P.; Shakarjian, T.; Budden, R.; Budden, K.; Nash, T.; Nash, L.

(2) Tremblay, E.; Tremblay, C.; Garvey, D.; Garvey, G.; Gaunt, R.; Gaunt, P.; Lau, J.; Lau, J.

(3) Davis, S.; Davis, S.; Sargeant, J.; Sargeant, J.; Fonseca, C.; Fonseca, S.; Thenard, E.; Thenard, A.

(4) Petratyotin, A.; Petratyotin, R.; Reyes, N.; Reyes, N.; Eisiminger, B.; Eisiminger, S.; Hacker, J.; Hacker, C.

(5) Hartman, E.; Hartman, T.; Goolia, W.; Goolia, K.; Thomas, J.; Thomas, E.; Okazaki, N.; Okazaki, M.

(6) Mills, C.; Mills, A.; Benning, L.; Benning, T.; Sobiecki, S.; Sobiecki, T.; Gagnon, L.; Gagnon, E.

(7) Hansen, B.; Hansen, M.; Fahie, A.; Fahie, M.; Dalgaard, J.; Dalgaard, J.; Andersson, M.; Andersson, R.