Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

TALAAGA O LE SOIFUAGA

Se Meaalofa ua Fitu Augātupulaga o Tuufaasolo Mai i Ai

Se Meaalofa ua Fitu Augātupulaga o Tuufaasolo Mai i Ai

E fai mai tagata ou te soo uma lava i loʻu tamā. O oʻu mata, o loʻu agamālie, ma le auala ou te tū ai e pei uma lava o ia. Peitaʻi, e iai se isi mea ua ia tuufaasolo mai, o se meaalofa po o se talaaga o le auauna iā Ieova, lea ua fitu augātupulaga o iai i lo matou aiga. Seʻi oʻu faamatala atu.

O loo ma iloiloina ma loʻu tamā le talaaga o le auaunaga a lo matou aiga iā Ieova

Iā Ianuari 20, 1815, na fanau ai loʻu augātamā o Thomas (1) * Williams, i Horncastle i Egelani. Na maliu lona tinā i le lua tausaga mulimuli ane ai, o lea na tausia aʻe ai i latou ma ona tei e toʻatolu e lo latou tamā o John Williams. Sa aʻoaʻoina Thomas e John ina ia avea ma kamuta, peitaʻi e ese se isi galuega sa naunau Thomas e fai.

O le taimi lenā sa toe fuataʻiina ai le lotu Egelani. Sa vavaeese le faifeʻau o John Wesley mai i le Lotu Egelani, ae faatū le Sosaiete o Metotisi, o se vaega sa latou faatāua faiga faaevagelia ma le suʻesuʻeina e le tagata lava ia o le Tusi Paia. Sa vave ona salalau atu aʻoaʻoga a John Wesley, ma sa matuā faatāua e le aiga o Thomas Williams. Sa avea Thomas ma faifeʻau a Wesley, ma na vave ona tauofo atu e galue faamisionare i le Pasefika i Saute. Iā Iulai 1840, na taunuu ai Thomas Williams ma lana avā o Mary (2) i le motu o Lakeba * i Fiti, lea sa nonofo ai tagata e ʻai tagata.

IAI FAATASI MA TAGATA E ʻAI TAGATA

Sa onosaia e Thomas ma Mary tulaga faigatā mataʻutia i tausaga amata talu ona iai i Fiti. Sa galulue mo le tele o itula i tulaga e sili ona faigatā ma le vevela o le lā. Sa feagai ma ni vaaiga mataʻutia, e pei o taua i le va o ituaiga, le titinaina o fafine ua feoti a latou tane, le fasiotia o tagata, ma le ʻaina o tagata. Sa teena foʻi e tagata o le motu la laʻua feʻau. Sa mamaʻi tigāina Mary ma le la tama tama matua o John, ma na toetoe a feoti ai. I le 1843, na tusi ai Thomas: “Sa matuā lofitūina loʻu loto. . . . Sa ou matuā popole ma mafatia.” Peitaʻi, sa finafinau pea Mary ma Thomas ma toe maua ai le malosi ona o lo la faatuatua iā Ieova le Atua.

I lea taimi, na faaaogā ai e Thomas ona tomai faakamuta e fausia ai le uluaʻi fale i fausaga faa-papalagi i Fiti. O lea fale e maualuga lona fola, o nisi o ona vaega e fou i le vaai a tagata Fiti, ma na latou fia iloa le auala na fausia ai. A o toeitiiti māeʻa le fausiaina o le fale, ae fanau loa le tama tama lona lua a Thomas ma Mary, o Thomas Whitton (3) Williams, o ia lea e ala tonu mai ai loʻu gafa.

I le 1843, na fesoasoani ai Thomas matua e faaliliu le Evagelia a Ioane i le faa-Fiti, o se galuega sa matuā faigatā. * Peitaʻi, o ia o sē e tomai i le suʻesuʻeina o olaga o tagata ma a latou tū ma aga, ma e poto i le mātauina o mea. Sa ia faamaumau uma ana saʻiliʻiliga i lana tusi Fiji and the Fijians (1858), lea sa iai tala i olaga o tagata Fiti i le senituri lona 19.

Ina ua mavae le 13 tausaga o galue Thomas Williams i Fiti, sa iai se faalētonu i lona soifua mālōlōina, o lea na latou siitia atu ai loa ma lona aiga i Ausetalia. Na maliu Thomas i Ballarat i Victoria i le 1891, ina ua mavae se taimi umi na taulau manuia ai i lana galuega o se faifeʻau.

SE ʻOA E SILI ATU I LO O LE AURO

I le 1883, na siitia atu ai Thomas Whitton Williams ma lana avā o Phoebe, (4) ma lo la aiga i Perth, i le itu i sisifo o Ausetalia. O le taimi lenā ua iva tausaga o le la tama lona lua, o Arthur Bakewell (5) Williams, o le isi lea na faasolo mai ai loʻu gafa.

Ina ua 22 tausaga o Arthur, sa ia saʻilia sona manuia i Kalgoorlie, o se taulaga e ʻeli ai le auro i le pe ā ma le 370 maila (600 km) i le itu i sasaʻe o Perth. O i inā sa ia faitau ai i tusi na lomia e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, o le taʻu o Molimau a Ieova i lenā taimi. Sa ia talosaga foʻi mo ni kopi o le Zion’s Watch Tower. O le maofa o Arthur i mea na faitau ai, na ia faasoa atu ai loa i isi mea fou na ia aʻoaʻoina, ma faia ni faatasiga ina ia suʻesuʻe ai le Tusi Paia. O amatamataga na lea ua iʻu ai ina tupu olaola le galuega a Molimau a Ieova i Ausetalia i Sisifo i aso nei.

Sa taʻu atu foʻi e Arthur i lona aiga mea na ia aʻoaʻoina, ma sa lagolagoina o ia e lona tamā o Thomas Whitton, e auaufaatasi ma Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Peitaʻi, e leʻi umi ae maliu Thomas Whitton. Sa avea foʻi le tinā o Arthur, ma ona tuafāfine o Violet ma Mary, ma Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Sa avea Violet ma tagata talaʻi faataimi atoa. Na taʻua e Arthur o Violet o se ʻtagata talaʻi faataimi atoa e sili ona lelei, maelega ma faamaoni i Ausetalia i Sisifo.’ Atonu sa faaituʻau Arthur, ae sa telē le aafiaga o le faaaʻoaʻoga maelega a Violet i le isi tupulaga na sosoo mai o lo latou ʻauaiga.

Mulimuli ane na faaipoipo Arthur ma siitia atu i Donnybrook, o se taulaga i saute i sisifo o Ausetalia i Sisifo e tele ai faatoʻaga o fualaau ʻaina. Sa faaigoa o ia e tagata i inā iā “Toeaina o 1914,” ona o lona folafola atu ma le maelega o valoaga o le Tusi Paia e faatatau i lenā tausaga. * Ina ua gapā le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1914, sa lē toe ula loa tagata iā te ia. Sa talaʻi atu e lē aunoa Arthur i tagata sa ō atu i lona faleoloa, ma tuu lomiga faale-Tusi Paia i le tioata ina ia faigofie ona iloa atu e tagata. Sa tuu foʻi i luma o le tioata o le faleoloa se faaupuga e faapea a iai se tagata e na te faamaonia e saʻo le Tolutasi, e na te maua le 100 pauni. Sa matuā teena e Arthur lenei aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia, ma e leai se tasi na ia mauaina lea tupe.

Sa avea le fale o Arthur ma nofoaga autū e faapotopoto ai vaega mo suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma sauniga a le faapotopotoga i Donnybrook. Mulimuli ane na fausia e Arthur se Maota mo Sauniga i le taulaga, o se tasi o uluaʻi Maota mo Sauniga na iai i Ausetalia i Sisifo. E ui ua silia i le 70 ona tausaga, ae sa fai lava lona peleue ma lona fusiua, tiʻetiʻe i lana solofanua o Doll, ma alu atu e talaʻi i vaega mamao o le itumalo o Donnybrook.

Sa telē le taaʻiga a Arthur i lana fanau. O ia o se tagata e filemu ma faaaloalogia, peitaʻi sa maelega foʻi. Sa galue lona afafine o Florence (6) o se misionare i Initia. Sa avea foʻi ona atalii o Arthur Lindsay (7) ma Thomas, o ni toeaina i le faapotopotoga e pei o ia.

APU SUAMALIE O LE LADY WILLIAMS

Sa lauiloa Arthur Lindsay Williams, o le tamā o le tamā o loʻu tamā, i ona uiga agalelei. E faaavanoa lava lona taimi mo tagata ma feutagaʻi ma i latou i se auala faaaloalo. Sa avea foʻi o ia ma siamupini i le tāina o ogālaau. E 18 ana manumalo i tauvaga i Ausetalia i totonu o le 12 tausaga.

Peitaʻi, sa lē fiafia Arthur ina ua tā e lona atalii e lua tausaga, o Ronald (8) (o le tamā o loʻu tamā), se tamaʻi apu na ola i autafa o lo latou fale i se toʻi. Sa toe fusifusia e le tinā o Ronald le laau, ma na mulimuli ane fua mai ai ni fua e matuā suamalie. Sa faaigoa le apu iā Lady Williams, ma na mulimuli ane maua mai ai le isi ituaiga apu fou e taʻu o le Cripps Pink, o se tasi o ituaiga apu e sili ona lauiloa i le lalolagi.

Sa faia e Ronald po o Papa nisi galuega aogā. E tele tausaga sa la galulue ai ma Mama o ni ē e tauofo i galuega faugāfale a Molimau a Ieova i Ausetalia ma le Atu Solomona. Ua lata nei i le 80 tausaga o Papa, ae o loo galue pea o se toeaina i le faapotopotoga, ma fesoasoani i le fausiaina ma le toe faaleleia o Maota mo Sauniga i Ausetalia i Sisifo.

FAATĀUA LOʻU TOFI

Ina ia faaauau le meaalofa po o le talaaga o le auaunaga a lo matou aiga iā Ieova, na taumafai malosi ai oʻu mātua o Geoffrey (9) ma Janice (10) Williams, e tausia aʻe i maʻua ma loʻu tuafafine o Katharine (11) ina ia faatāua mataupu silisili faa-Kerisiano. I le 13 o oʻu tausaga, sa ou atiaʻe ai sa maʻua faiā ma Ieova. A o ou auai i se fonotaga faa-Kerisiano, na ou faalogo ai o faalaeiau e John E. Barr, o se sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova, talavou i le aofia e faapea: “Aua le maʻimauina le mea e sili ona tāua ua e maua, o le avanoa lea e iloa ai Ieova ma alofa iā te ia.” O le pō lenā na tuuina atu ai loʻu ola iā Ieova, ma na amata ona ou paeonia i le lua tausaga mulimuli ane ai.

O loo ou (12) galue nei o sē e talaʻi faataimi atoa, faatasi ma laʻu avā o Chloe i Tom Price, o se taulaga maotua e eli ai le koale i le itu i mātū i sisifo o Ausetalia i Sisifo. E ma te galulue faavaitaimi ina ia tausia ai o ma manaʻoga. O loo galulue oʻu mātua ma loʻu tuafafine o Katharine ma lana tane o Andrew, o ni paeonia i Port Hedland, e pe ā ma le 260 maila (420 km) i le itu i mātū. O loo ma auauna foʻi ma loʻu tamā o ni toeaina i le faapotopotoga.

I augātupulaga e fitu ua mavae, sa naunau loʻu augātamā o Thomas Williams ina ia auauna iā Ieova le Atua. Sa tuufaasolo mai lenā meaalofa o le faatuatua ma le auauna i le Atua seʻia oo mai iā te aʻu. Ou te lagona le matuā faamanuiaina ona o le mauaina o lenei tofi tautele faaleagaga.

^ pala. 5 E faasino atu fuainumera i tagata o loo i ata i itulau o loo mulimuli mai.

^ pala. 6 Sa taʻua muamua o le motu o Lakemba, ma e tū i atumotu i sasaʻe o Fiti e taʻua o Lau Group.

^ pala. 10 O le tele o vaega o le Feagaiga Fou i le faa-Fiti sa faaliliu e le misionare o John Hunt, lea na lomia i le 1847. E mataʻina lea faaliliuga ona o loo faaaogā ai le suafa o le Atua, o “Jiova,” i le Mareko 12:36, Luka 20:42, ma le Galuega 2:34.

^ pala. 16 Tagaʻi i le faaopoopoga “O le 1914, o se Tausaga Iloga i Valoaga o le Tusi Paia” i le pito i tua o le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? lomia e Molimau a Ieova, ma e maua foʻi i le www.pr418.com/sm.