Alu i mataupu o loo iai

Le Meleniuma Fou—O le ā o i le Lumana‘i mo Oe?

Le Meleniuma Fou—O le ā o i le Lumana‘i mo Oe?

Tala o le Malo Nu. 36

Le Meleniuma Fou—O le ā o i le Lumanaʻi mo Oe?

Le Meleniuma Fou—Po o se Tafa Mai o Ata o se Talutalu Fou?

I LE vaeluaga i le pō o Tesema 31, 1999, na iʻu ai le senituri lona 20. * Sa o se senituri vevesi naʻuā. Ae na vaaia ai foʻi le tafa mai o ata o faiga fou faatekinisi, le auiluma mataʻina o le atamai faafomaʻi, le faatupulaʻia o faamatalaga i mea eseese, ma le tupu aʻe o le tamaoaiga i le lalolagi aoao. O lea, ua faatalitalia e le toʻatele le meleniuma fou o se faailoga o le faamoemoe ma se suiga. Pe o le a vaaia se iʻuga i taua, le mativa, le faapolusioneina o le siʻosiʻomaga, ma faamaʻi?

O faamoemoega na o le toʻatele. Ae o le ā se mea e faamautinoa ai e aumaia e le meleniuma fou suiga e aogā mo oe—suiga e mafai ona saogalemu ai le olaga mo oe ma lou aiga? Seʻi tagaʻi i le mataʻutia o nisi o faafitauli o loo tatou fesagaʻia.

Polusione

O atunuu tamaoaiga o loo “faatamaʻiaina le siʻosiʻomaga i se tulaga aoao ma o le tele o le polusione ua faalavelavea ai ola ma siʻomaga o meaola.” Afai e faaauau nei faiga, “o le a faaleagaina atili ai le siʻosiʻomaga faalenatura.”—“Global Environment Outlook—2000,” Polokalame o le Siʻosiʻomaga a Malo Aufaatasi.

Faamaʻi

“E faatalitalia le oo atu i le tausaga e 2020, ua avea faamaʻi lē pipisi ma pogai o le maliliu o le toʻafitu mai le toʻasefulu o tagata i atunuu tauatiaʻe, pe a faatusatusa i le itiiti ifo i le ʻafa o le aofaʻiga i aso nei.”—“The Global Burden of Disease,” Harvard University Press, 1996.

Ua manatu ni tagata popoto faapitoa, “e oo atu i le 2010, ua 66 miliona tagata [o le a maliliu] i atunuu e 23 o loo mataʻutia ai faamaʻi pipisi o le [AIDS].”—“Confronting AIDS: Evidence From the Developing World,” se lipoti a le Faalapotopotoga a Atunuu o Europa ma le Faletupe o le Lalolagi.

Mativa

“E toetoe 1.3 piliona tagata e ola i le itiiti ifo i le tālā i le aso, ma e lata i le piliona tagata e lē o maua meaʻai masani e ola ai.”—“Human Development Report 1999,” Polokalame o Atinaʻe a Malo Aufaatasi.

Taua

“O faiga sauā i [atunuu eseese] ua mafai ona oo atu i ni aofaʻiga e lē mafaatusatusalia le mataʻutia. I le uunaia i [fevaevaeaʻiga] i le va o lanu, ituaiga, ma lotu, . . . o le a avea na faiga sauā . . . ma fetauaʻiga e sili ona taatele i le isi kuata senituri o sosoo mai . . . , i le fasiotia o le faitau selau o afe o tagata i tausaga taʻitasi.”—“New World Coming: American Security in the 21st Century,” Vaega e Tusitusia Lipoti a le Iunaite Setete mo le Saogalemu o le Malo/Senituri Lona 21.

Ua ufiufia e faafiafiaga ona o le meleniuma fou le mea moni faapea, o le polusione, faamaʻi, mativa, ma taua, ua matuā faateleina na i lo se isi lava taimi. Ua mafua nei faafitauli ona o le matapeʻapeʻa, le lē fetalitonuaʻi, ma le manatu faapito—o uiga e lē soloiesea i le na o ni suʻesuʻega faasaienisi, le poto faatekinisi, po o faiga faapolotiki.

Le Meleniuma o le a Manuia ai Tagata

Na mātauina e se tasi tusitala anamua e faapea: “E le o i le tagata lona ala, e le o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” (Ieremia 10:23) E lē gata e lē o lava le tomai o loo iai i le tagata, ae e lē o ia te ia foʻi le aiā e pulea ai le lalolagi. O Lē na Faia i tatou, o Ieova le Atua, ua na o ia e iai le aiā ma le silafia e foʻia ai faafitauli o le fanau a tagata.​—Roma 11:33-36; Faaaliga 4:11.

Ae o afea? E faapefea? Ua matuā mataʻina faamaoniga e iloa ai ua tatou lalata atu lava i le iʻuga o “aso e gata ai.” Suʻe ane lau Tusi Paia faamolemole, ma faitau le 2 Timoteo 3:1-5. O loo matuā lelei ona faamatala manino mai ai uiga o le a faaalia e tagata i nei “aso faigata.” O loo faamatalaina mai foʻi e le Mataio 24:3-14 ma le Luka 21:10, 11 “aso e gata ai.” O iinā o loo taulaʻi atu i mea tutupu ua vaaitino i ai ua faataunuuina talu mai le 1914, e pei o taua i le lalolagi aoao, o faamaʻi, ma le faateleina o le lē lava o taumafa.

Ua toe nei o se āga ona faaiʻuina lea o “aso e gata ai.” Ua faapea mai le Tanielu 2:44: “E faatuina . . . e le Atua o le lagi o le malo e le faaumatia e faavavau; . . . na te tuʻimomomoina ma faaumatia ia malo [faalelalolagi] uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau.” O lea la sa valoia mai o le a faavaeina e le Atua se Malo, po o se pulega, na te puleaina le lalolagi. E tusa ai o le Faaaliga 20:4, o le a pule lenei pulega mo le afe tausaga​—se meleniuma! Seʻi manatunatu ane i na o nisi o nei auala o le a toe faaleleia ai tulaga o le soifuaga mo tagata uma a o faagasolo lenei Meleniuma mamalu:

Tamaoaiga. “Latou te faia fale, ma latou mau ai; latou te totō tovine, ma latou aai i o latou fua. Latou te le fai fale ina ia mau ai nisi; latou te le totō ina ia ʻai ai nisi.”​—Isaia 65:21, 22.

Soifua Mālōlōina. “Ona faapupulaina ai lea mata o e tauaso, e faalogoa foi taliga o e tutuli; ona osooso ai lea o le pipili e pei o le aila, e pese foi le laulaufaiva o le gūgū.” “E le fai mai foi se tasi ua mau ai, Ou te maʻi.”​—Isaia 33:24; 35:5, 6.

Siʻosiʻomaga. O le a ‘faafanoina ai foi [e le Atua] i latou o e na fano ai le lalolagi.’​—Faaaliga 11:18.

Faiā Faaletagata. “Latou te le faia se mea leaga, latou te le faaumatia foi se mea i loʻu mauga paia uma; auā e tumu le lalolagi i le malamalama o Ieova.”​—Isaia 11:9.

E faitau miliona tagata ua faatuatua i nei folafolaga a le Tusi Paia ma latou mauaina ai se vaaiga mautinoa, se vaaiga faamoemoe i le lumanaʻi. O le iʻuga, ua sili atu ai ona lelei lo latou onosaia o omiga ma faafitauli o le olaga. E mafai faapefea ona avea le Tusi Paia ma malosi e taʻitaʻia ai lou olaga?

Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau!

O le faasaienisi ma faiga faatekinisi e iai lava nisi taimi e ofoofogia ai! Peitaʻi, e leʻi mafai lava e le poto faaletagata ona aumaia se olaga saogalemu ma le fiafia mo le toʻatele o tagata. E na o le pau lava le poto e mafai ona faataulauina lenei mea, o le poto lea e faamatala mai i le Tusi Paia i le Ioane 17:3 (NW), o loo faapea mai: “O le uiga lenei o le ola e faavavau, ia latou ave i fale le poto e uiga ia te oe, le Atua moni e toʻatasi, ma lē ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.”

O lena poto o loo maua i totonu o itulau o le Tusi Paia. E ui ina maututu taofi o le toʻatele e faatatau i lena tusi e paia, ae toʻaitiiti ua taumafai e iloiloina e i latou lava. Ae faapefea oe? O le mea moni, o le faitauina o le Tusi Paia e alu ai ni taumafaiga se tele. Peitaʻi o ni taumafaiga alu aogā. O le Tusi Paia ua na o lea le tusi e “mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi ia e aʻoaʻo ai, e aoai ai, e faatonu ai, e faapoto ai foi i le amiotonu.”​—2 Timoteo 3:16.

E mafai la faapefea ona e amata ona faamasani lava oe i le Tusi Paia? Aiseā e te lē taliaina ai ea le fesoasoani a Molimau a Ieova? Latou te saunia ni aʻoaʻoga mo le faitau miliona o tagata i o latou lava maota, e aunoa ma se totogi. Ina ia fesoasoani ia te oe i lenei itu, ua latou faaaogāina ai lomiga eseese faale-Tusi Paia, e pei o le polosiua O le ā e Manaomia e le Atua Mai ia i Tatou? O loo aumai ai tali pupuu i le tele o ni fesili atonu o loo ia te oe e faatatau i le Tusi Paia, e pei o le: O ai le Atua? O le ā le fuafuaga a le Atua mo le lalolagi? O le ā le Malo o le Atua? E mafai faapefea ona faaleleia e le Tusi Paia lou olaga faaleaiga?

Pe afai e te finagalo e asiasi atu se tasi o Molimau a Ieova i lou maota, ona faatumu mai lea o le kuponi o loo pipii atu i le pito i lalo. O le a latou fiafia e tuuina atu ia te oe ni faamatalaga atili e faatatau i le Pulega mamalu Faameleniuma a le Malo o le Atua!

□ Ou te fia mauaina le polosiua O le ā e Manaomia e le Atua Mai ia i Tatou? Faailoa mai le gagana e manaʻomia ai

□ Faamolemole ia faafesootaʻi mai aʻu ona o loo oʻu manaʻomia se suʻesuʻega faale-Tusi Paia e faia e aunoa ma se totogi

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 4 Matou te faasino i manatu taatele o tagata i atunuu i Sisifo e tusa ai o le meleniuma fou. Ae amata saʻo le meleniuma fou ia Ianuari 1, 2001.