Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Tužni vapaj jedne male gorile

Tužni vapaj jedne male gorile

Tužni vapaj jedne male gorile

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ KAMERUNA

Jedna mala gorila po imenu Pitču došla je na svet u šumama centralne Afrike. Kada je ova mala ženka imala oko godinu dana, lovci su njenu majku i ostale iz njene grupe ubili da bi prodali njihovo meso. Pošto Pitču ne bi bila neki zalogaj, budući da je bila još mala, lovci je nisu ubili već su je prodali kao kućnog ljubimca. U međuvremenu, ona se razbolela i neprestano ječala.

PITČU je samo jedna od hiljade primata koji su ostali bez roditelja. Mnogi činioci su doprineli tako tužnom stanju. Jedan je nezakonita trgovina mesom divljih životinja. Zbog potražnje restorana i pojedinaca za egzotičnim mesom, profesionalni lovci i danju i noću haraju šumama. Za to vreme, preprodavci trguju na unosnim, ali ilegalnim, lokalnim i međunarodnim tržištima prodajući životinje i njihovo meso.

Još jedan činilac je neobuzdano krčenje šuma. Kada se šume uništavaju, životinje ostaju bez svojih domova, skrovišta, mesta gde se hrane i donose na svet mlade. Štaviše, oba činioca se prepliću. U kom smislu? S jedne strane, krčenje šuma omogućava lovcima lak prilazak do staništa životinja, koje sada zbunjene i bez svojih skrovišta postaju lak plen. Još neki činioci su porast stanovišta, potražnja za mesom, urbanizacija i sve naprednije metode lova, kao i ratovanje i sve veća dostupnost vatrenog oružja. Zbog toga su primati i još neke vrste životinja na ivici istrebljenja usled čega nastaju šume u kojima nema života. Ali to nije jedini problem. Kako to? Na primer, time što pomažu u razmnožavanju biljnog sveta, raznoseći semenje, životinje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja i raznovrsnosti šumskih ekosistema. Zato, kada nestaje fauna (životinjski svet) nestaje i flora (biljni svet).

Uprkos svemu, ubijanje se nastavlja. U nekim delovima zapadne Afrike, samo u roku od deset godina neke populacije primata su spale na jednu desetinu nekadašnjeg broja. „Ukoliko se lovokrađa nastavi“, kažu stručnjaci za divlje životinje, „uskoro više neće biti gorila u njihovim prirodnim staništima.“ *

S. O. S. za siročiće

Zbog ovako tužne situacije, grupe za zbrinjavanje životinja rade na očuvanju ugroženih vrsta. Jedna od njih je i Centar za rehabilitaciju divljih životinja „Limbe“, smešten u podnožju Kamerunskih planina, u supsaharskom delu zapadne Afrike. U tom centru, posetioci mogu videti gorile, šimpanze, mandrile i još 13 drugih vrsta primata, zajedno s još mnogim drugim životinjama. U nedavnim godinama, u centru je bilo zbrinuto skoro 200 životinja koje su ostale bez svojih roditelja i staništa. Tu su imale sigurno utočište i hranu i pružena im je veterinarska pomoć. Još jedna uloga ovog centra je da kod mnogih posetilaca koji dolaze iz Kameruna, okolnih zemalja i celog sveta poveća svest o važnosti očuvanja prirode. U jednoj od prošlih godina bilo je preko 28 300 posetilaca.

U ovom centru se sada nalazi i naša mala gorila Pitču. Potreseni njenim vapajima, zabrinuti posmatrači su je kupili od lovaca i doveli u ovaj centar. Kada je stigla, bila je detaljno pregledana u ambulanti. Pored traume koju je doživela, kašljala je i patila od dehidracije, neuhranjenosti, dijareje i oštećenja na koži. Zbog tih oštećenja na koži prozvana je Pitču, što na lokalnom dijalektu znači Pegava. Na svu sreću, tretman je uspeo i nije bila potrebna operacija, koja se može obaviti u centru kada je to potrebno.

Kada neka životinja stigne u centar, onda obično 90 dana provede u karantinu. Isto je bilo i s Pitču. Nakon toga, stavljena je među svoje drugare, 11 ostalih gorila, u ograđen prostor koji liči na prirodno šumsko stanište. Osoblje je bilo srećno kada je videlo kako su stariji primati prijateljski primili ovu novu pridošlicu. To nije ništa neobično i zato se Pitču brzo uklopila u grupu.

Između životinja i osoblja koje radi s njima razvijaju se snažne prijateljske veze. Nakon što vide sve aktivnosti koje se obavljaju u centru, posetioci još bolje razumeju moralnu odgovornost koju su ljudi dobili od Boga, kada je on prvom ljudskom paru rekao da vlada nad zemljom i životinjama (Postanak 1:28).

Kakva je budućnost za ove siročiće?

Krajnji cilj programa ovog centra jeste puštanje životinja u divljinu. Međutim, to je krupan zalogaj. Životinje o kojima su ljudi brinuli često teško preživljavaju kada se puste na slobodu. Zato su ponovo u opasnosti da završe kao delikates na nečijem tanjiru. Nekoliko zemalja u Africi su se dogovorile da na svojim granicama naprave zajednička zaštićena područja i da poboljšaju upravljanje postojećim područjima pod zaštitom. Nadamo se da će to omogućiti siročićima povratak u prirodna staništa i da će doprineti očuvanju ne samo primata već i drugih divljih životinja na tom području.

U međuvremenu, sve pokazuje da će negativne pojave kao što su pohlepa, siromaštvo, nagli porast stanovništva i krčenje šuma i dalje ubirati veliki danak od primata i drugih životinja. Ukoliko se brzo nešto ne preduzme, „verovatno će doći do uništavanja divljih životinja“, kaže Feliks Lankester, jedan od rukovodilaca centra za divlje životinje „Limbe“. ’Posledica može biti istrebljenje upravo onih vrsta s kojima radimo.‘

Kako bi to bilo strašno! Ali još je strašnije gledati neuhranjene i bolesne ljude i decu s otečenim stomacima i vodenim očima koja umiru od gladi. Jasno je da problem male gorile Pitču naglašava koliko je svet u jadnom stanju zbog nejednakosti i nepravde.

Međutim, Stvoritelj je zainteresovan za ono što se dešava na zemlji. Uskoro će iskoreniti uzroke surovosti, patnje i izumiranja životinjskih vrsta i uspostaviti večnu harmoniju među svim živim stvorenjima (Isaija 11:6-9).

[Fusnota]

^ Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da se ljudi koji dolaze u kontakt s mesom divljih životinja ili ga jedu mogu zaraziti smrtonosnim bolestima kao što su antraks i ebola, kao i virusima poput HIV-a.

[Slike na stranama 22, 23]

Pitču pre i nakon ukazane medicinske pomoći

[Slika na 23. strani]

Crvenouhi gvenon

[Slika na 23. strani]

Mandril sa svojom bebom

[Slika na 24. strani]

Ulaz u centar „Limbe“

[Slika na 24. strani]

Briga o Boloi, koja je ostala siroče

[Izvor slike na 23. strani]

Sve fotografije na 22. i 23. strani: Limbe Wildlife Centre, Cameroon

[Izvor slike na 24. strani]

Obe fotografije: Limbe Wildlife Centre, Cameroon