Go na content

Go na table of contents

Sortu sani Gado Kownukondre o puru na pasi?

Sortu sani Gado Kownukondre o puru na pasi?

„Grontapu e pasa gowe nanga den lostu fu en, ma a sma di e du a wani fu Gado o tan fu têgo.”1 YOH. 2:17.

SINGI: 134, 24

1, 2. (a) Fa wi kan agersi a sistema disi nanga wan ogriman di kisi dedestrafu? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.) (b) Fa sma o feni en te na ogri sistema disi kon na wan kaba?

DEN ISRI doro fu wan strafu-oso kamra e naki tapu. Den waktiman fu a strafu-oso kon teki wan ogri-ati strafuman di ben de na ini a kamra disi. Te den e waka pasa nanga en dan den e bari „wan dede man e waka pasa!” Fu san ede den waktiman e bari a sani dati? Soleki fa a sori, dan a strafuman gosontu ete. A no gersi leki a de fu dede fu di a siki. Ma den waktiman e tyari en go na a presi pe a o kisi dedestrafu. Te yu luku en bun, dan a strafuman disi na wan dede man kaba. *

2 Fu taki en leti, a grontapu di wi e libi na ini now de leki a man di o kisi dedestrafu. Na ogri grontapu disi kisi krutu langa ten kaba, èn heri esi a o kon na wan kaba. Bijbel e taki: „Grontapu e pasa gowe” (1 Yoh. 2:17). A kaba fu a sistema disi o kon seiker. Ma toku wan bigi difrenti de na mindri a grontapu di o kon na wan kaba èn a strafuman di o kisi dedestrafu. Te a strafuman o kisi dedestrafu, dan a kan taki son sma e opo taki gi en fu di den no e agri nanga a strafu di a kisi èn fu di den e howpu taki na a lasti momenti lanti o bosroiti fu no kiri a strafuman moro. Ma sani no o waka so nanga na ogri grontapu disi, fu di a Moro Hei Tiriman di lobi retidu, bosroiti taki a musu kon na wan kaba (Deut. 32:4). A bosroiti no o kenki, èn sma no o tweifri srefisrefi efu Gado ben abi leti fu du san a du. Te a sistema disi kon na wan kaba, dan ibri libisma noso engel o agri taki Yehovah du sani na wan reti fasi. Sma o firi frulekti trutru!

3. San na fo problema di Gado Kownukondre o puru na pasi?

3 Ma san na „a grontapu” di o „pasa gowe”? Furu fu den sani di sma na ini a ten disi e si leki aladei sani, no o de moro. Wi musu sari fu a sani dati? Kwetikweti! Fu taki en leti, disi na wan fu den prenspari sani di abi fu du nanga ’a bun nyunsu fu a Kownukondre” (Mat. 24:14). Sobun, meki wi go luku sortu sani Gado Kownukondre o puru na pasi. Wi o taki fu fo sani: ogrisma, kruka organisâsi, ogridu, nanga takru situwâsi na grontapu. Fu ibriwan fu den fo grupu disi wi o luku (1) fa den sani disi abi krakti na wi tapu, (2) san Yehovah o du nanga den, èn (3) sortu bun sani a o poti na ini a presi fu den.

OGRISMA

4. Na sortu fasi ogrisma abi krakti na wi tapu na ini a ten disi?

4 Sortu krakti ogrisma abi na wi tapu na ini a ten disi? Baka di na apostel Paulus taki dati na ini den lasti dei „muilek ten o de di tranga fu pasa”, dan a skrifi: „Ogri sma nanga bedrigiman o kon ogri moro nanga moro” (2 Tim. 3:1-5, 13). Yu si taki den wortu disi kon tru? Na ini a ten disi, furu fu wi ondrofeni fa sma suku trobi nanga wi, fa sma desko wi fu di wi de fu wan tra ras, èn wi ondrofeni tu fa sma du ogri-ati sani nanga wi. Sonwan fu den sma dati no e pruberi srefi fu kibri den ogri di den e du. Trawan fu den e bedrigi sma aladi den e du leki den na reti-ati sma. Awansi den sortu sma disi no du ogri nanga wi, toku den abi krakti na wi tapu. Wi e kisi gro-skin te wi e yere sortu ogri den du nanga pikin, nanga owrusma, èn nanga sma di no man yepi densrefi. Ogrisma e tyari densrefi neleki meti, iya, neleki ogri yeye (Yak. 3:15). Koloku taki a Wortu fu Yehovah e gi wi howpu.

5. (a) Sortu okasi ogrisma abi ete? (b) San o pasa nanga ogrisma di e weigri fu kenki?

5 San Yehovah o du? Nownowde Yehovah e gi ogrisma okasi fu kenki (Yes. 55:7). Aladi a sistema disi o kisi pori dyonsro, toku den sma disi no kisi krutu ete. Ma san o pasa nanga den sma di e weigri fu kenki èn di e tan horibaka gi a sistema disi teleki a bigi banawtu doro? Yehovah pramisi taki a o puru ogrisma na grontapu fu ala ten. (Leisi Psalm 37:10.) Kande den ogrisma e denki taki a sani disi no o pasa nanga den. Furu sma sabi fa fu kibri san den e du, èn nofo tron den no e kisi strafu gi den ogri di den du (Yob 21:7, 9). Ma Bijbel e memre wi: „Gado e si den pasi fu libisma èn a e si fa den e waka. Nowan dungru presi de èn nowan presi dungru nofo pe den wan di no e du bun kan go kibri” (Yob 34:21, 22). Nowan sma man kibri gi Yehovah Gado. Nowan bedrigiman man kori en, èn nowan presi dungru so te taki Gado no man si san e pasa drape. Baka Armagedon wi o luku pe den ogriwan de, ma wi no o si den. Den no o de moro, noiti moro!Ps. 37:12-15.

6. Suma o kon na ini a presi fu ogrisma, èn fu san ede dati na bun nyunsu?

6 Suma o kon na ini a presi fu ogrisma? Yehovah e pramisi wi a moi sani disi: „Den safri-ati sma o kisi grontapu èn den o prisiri srefisrefi, fu di freide o de pasa marki.” Moro fara na ini a srefi psalm dati, wi e leisi: „Den reti-ati sma o kisi grontapu èn fu têgo den o tan libi drape” (Ps. 37:11, 29). Suma na „den safri-ati sma” nanga „den reti-ati sma”? Den safri-ati sma na den wan di de klariklari fu teki leri nanga rai fu Yehovah. Den reti-ati sma na den wan di lobi du san Yehovah Gado feni bun. Na ini a grontapu fu tide, ogrisma lai moro reti-ati sma. Ma na ini a nyun grontapu di o kon, den safri-atisma nanga den reti-atisma o de den wan-enkri sma di o de na libi. A no de fu taki dati te den sortu sma dati e libi na grontapu, dan grontapu o tron wan paradijs!

KRUKA ORGANISÂSI

7. Fa kruka organisâsi abi krakti na wi tapu na ini a ten disi?

7 Fa kruka organisâsi abi krakti na wi tapu na ini a ten disi? Furu fu den ogri di e pasa na ini a grontapu disi, a no ogri di wanwan sma e du, ma na ogri di organisâsi e du. Fu eksempre, prakseri den kerki organisâsi di e kori milyunmilyun sma fu di den no e fruteri den krin suma na Gado, fu di den e leri sma taki den no kan frutrow na ini Bijbel, èn fu di den no e meki sma kon sabi san o pasa nanga grontapu èn nanga libisma. Luku sosrefi den tirimakti di e meki taki orloku e pasa èn di e gi sma fu difrenti kulturu deki-ati fu feti nanga makandra. Tirimakti de tu di e pina pôti sma nanga sma di no man yepi densrefi. Den tirimakti disi e kisi moro gudu nanga makti fu di den e teki tyuku. Fa a de nanga den gridi bisnis organisâsi di e pori grontapu? Den organisâsi disi e puru ala gudu na ini a gron, den e kori sma di no sabi moro betre, soso fu man meki moni na den tapu. Na so wan pikin grupu sma nomo e kon gudu, aladi milyunmilyun trawan e pina. A de krin taki den kruka organisâsi e meki taki furu pina de na grontapu.

8. San o pasa nanga den organisâsi di furu sma na ini a ten disi e si leki makti organisâsi?

8 San Yehovah o du? A bigi banawtu o bigin te den politiek organisâsi o pori ala den falsi kerki di Bijbel e prenki leki a huru-uma Babilon a Bigiwan (Openb. 17:1, 2, 16; 18:1-4). Den kerki organisâsi dati o kisi pori dorodoro. Ma fa a de nanga ala den tra kruka organisâsi? Bijbel e agersi den organisâsi disi nanga bigi bergi nanga èilanti di soleki fa libisma e denki, no o pori noiti. (Leisi Openbaring 6:14.) Gado Wortu e taki dati den tirimakti nanga ala den organisâsi fu den, o kisi pori. A bigi banawtu o doro en heimarki te ala den tirimakti fu na owru grontapu disi, makandra nanga ala sma di no e horibaka gi Gado Kownukondre, o kisi pori (Yer. 25:31-33). Baka dati, nowan enkri kruka organisâsi o de moro!

9. Fu san ede wi kan de seiker taki a nyun grontapu o orga bun?

9 San o kon na ini a presi fu kruka organisâsi? Organisâsi o de ete na grontapu baka Armagedon? Bijbel e taki: „Wi e fruwakti nyun hemel nanga wan nyun grontapu, soleki fa a ben pramisi èn na drape retidu o de” (2 Petr. 3:13). Na owru hemel nanga grontapu, sobun den kruka tirimakti nanga a sistema di de na ondro a makti fu den, no o de moro. San o kon na ini a presi fu den? Den wortu „nyun hemel nanga wan nyun grontapu”, wani taki dati wan nyun tirimakti o de èn a o tiri wan nyun sistema na grontapu. A Kownukondre di abi Yesus Krestes leki kownu, o tiri soifri soleki fa Yehovah Gado wani, fu di Yehovah a no wan Gado fu bruya (1 Kor. 14:33). Sobun, sani o waka na wan orga fasi na ini a „nyun grontapu”. Reti-ati man o teki fesi na grontapu (Ps. 45:16). Den o kisi tiri fu Krestes nanga den 144.000 tra kownu di o tiri makandra nanga en. Prakseri wan ten te nowan kruka organisâsi o de moro. Wán organisâsi nomo o de di no prati èn di no kruka. Dati o de wan moi ten trutru!

OGRI DI SMA E DU

10. Taki fu wan tu ogri di sma e du furu na ini a kondre pe yu e tan, èn fruteri fa den sani dati abi krakti na yu tapu.

10 Fa den ogri di sma e du abi krakti na wi tapu? Wi e libi na ini wan grontapu di lai nanga ogridu. Soleki fa a sori, dan sma na heri grontapu e tyari densrefi na wan fasi di no fiti, den e bedrigi trawan èn den e du ogri-ati sani. Nofo tron, papa nanga mama no sabi moro fa den musu kibri den pikin fu den gi den sortu ogri-ati sani dati. Den sani di de fu si tapu telefisi èn na ini felem e meki a gersi leki den ogri di sma e du na bun sani èn den e spotu san Gado feni bun èn san a no feni bun (Yes. 5:20). Tru Kresten e kakafutu gi den sani disi. Den e du tranga muiti fu tan mati fu Gado aladi furu sma e du sani di e sori taki den no abi lespeki gi den wet fu Yehovah.

11. San wi e leri fu a sani di pasa nanga Sodom nanga Gomora?

11 San Yehovah o du? Luku san a du di ogridu ben lai na ini Sodom nanga Gomora. (Leisi 2 Petrus 2:6-8.) A reti-ati man Lot nanga en osofamiri ben sari srefisrefi fu den ogri di ben e pasa na ini a kontren pe den ben e libi. Yehovah pori a heri kontren pe a man disi ben e tan, èn a sani disi ben de ’wan eksempre gi den ogri sma fu sori den san ben o pasa nanga den te fu kaba’. Neleki fa Yehovah tyari wan kaba kon na ala den ogri di sma ben e du na a ten dati, na so a o tyari wan kaba kon tu na ogridu te a o pori a sistema disi.

12. San na wan tu sani di yu wani du te na owru grontapu disi no de moro?

12 San o kon na ini a presi fu ogridu? Sma o prisiri srefisrefi na ini a paradijs na grontapu. Prakseri fa wi o breiti te sma o wroko makandra fu kenki a grontapu disi kon tron wan paradijs baka. Noso prakseri fa wi o breiti fu bow oso gi wisrefi èn gi den lobiwan fu wi. Prakseri fa wi o miti milyunmilyun sma di kisi wan opobaka, èn fa wi o yepi den fu kon sabi Yehovah èn fu kon sabi san a du gi libisma (Yes. 65:21, 22; Tori 24:15). Wi o abi furu fu du na ini a ten dati, èn boiti taki wi sa de koloku, Yehovah o kisi prèise tu!

TAKRU SITUWÂSI

13. Sortu takru situwâsi de na grontapu fu di Satan, Adam, nanga Eva opo densrefi teige Gado?

13 Fa den takru situwâsi na grontapu abi krakti na wi tapu? Ogrisma, kruka organisâsi, nanga ogri di sma e du, e meki taki tumusi takru situwâsi de na grontapu. Suma fu wi kan taki dati orloku, pôtifasi, noso a desko di sma e desko trawan no abi krakti na en tapu? Fa a de nanga siki nanga dede? Den situwâsi dati abi krakti tapu wi alamala. Den situwâsi disi de fu di dri ogrisma, Satan, Adam, nanga Eva ben opo densrefi teige Gado. Dati meki wi alamala e ondrofeni den takru bakapisi fu dati.

14. San Yehovah o du nanga den takru situwâsi na grontapu? Gi wan eksempre.

14 San Yehovah o du? Luku wan tu eksempre. Yehovah e pramisi taki a o tyari wan kaba kon na orloku fu ala ten. (Leisi Psalm 46:8, 9.) Fa a de nanga siki? A o sorgu taki siki no de moro (Yes. 33:24). San a o du nanga dede? Yehovah o swari dede fu têgo! (Yes. 25:8) A o tyari wan kaba kon na pôtifasi (Ps. 72:12-16). A o du a srefi nanga ala den tra takru situwâsi di e meki a libi muilek na ini a ten disi. A o puru srefi a takru „loktu” fu a grontapu disi, fu di Satan nanga den ogri yeye fu en no o abi krakti moro tapu libisma.Ef. 2:2.

Prakseri wan grontapu sondro orloku, siki, noso dede! (Luku paragraaf 15)

15. Sortu sani no o de noiti moro baka Armagedon?

15 Yu kan si kaba fa grontapu sa de sondro orloku, siki, noso dede? Denki a tori, legre no o de moro, sosrefi fetisani noso sani di e memre wi fu a ten di orloku ben de. Ati-oso no o de moro, datra no o de fanowdu moro, sosrefi sma di e sorgu sikisma, nanga beripe. Iya, nowan fu den sani disi o de moro! Èn fu di sma no o du ogri moro, meki skowtu no o de fanowdu moro, sosrefi alarm. Iya, kande sroto no o de fanowdu moro tu! Prakseri fa a o switi te wi no o abi fu broko wi ede moro nanga den sani disi.

16, 17. (a) Fa den sma di o pasa Armagedon libilibi o firi? Gi wan eksempre. (b) Fa yu kan de seiker taki yu o tan na libi te na owru grontapu disi kon na wan kaba?

16 Fa a libi o de te den sani di e gi wi broko-ede no o de moro? We, a no makriki fu frustan fa sani o de. Wi libi so langa na ini na owru grontapu disi, taki wi no e si moro fa den situwâsi na grontapu e gi wi broko-ede. Na so a de tu taki sma di e libi na sei wan pasi pe wan loko e pasa, no e yere a babari fu a loko moro baka wan pisi ten. Èn te sma e libi krosibei fu wan presi pe sma e go fringi doti, dan a kan taki den no e smeri a tingi fu a presi moro baka wan pisi ten. Ma te Yehovah tyari wan kaba kon na ala takru situwâsi, dan dati o de wan frulekti trutru!

17 San o kon na ini a presi fu den broko-ede di wi abi now? Psalm 37:11 e taki: „Den o prisiri srefisrefi, fu di freide o de pasa marki.” Den wortu disi no e naki yu ati? Na dati Yehovah wani gi yu. Sobun, du ala san yu man fu tan krosibei na Yehovah Gado èn na a organisâsi fu en na ini den muilek lasti dei disi! Warderi a howpu di yu abi, denki dipi fu en, meki a teki rutu na ini yu ati nanga yu frustan, èn fruteri trawan fu en! (1 Tim. 4:15, 16; 1 Petr. 3:15) Na so yu kan de seiker taki te a grontapu disi o kon na wan kaba, yu o tan na libi èn yu o de koloku fu têgo!

^ paragraaf 1 A paragraaf disi e taki fu wan sani di ben gwenti pasa fosi na son presi na ini Amerkankondre.