Skip to content

Livru neʼebé ita bele tau fiar​—Parte 1

Ejitu iha Bíblia nia istória

Livru neʼebé ita bele tau fiar​—Parte 1

Bíblia hakerek durante maizumenus tinan 1.600. Ninia istória no profesia sira iha ligasaun ho nasaun boot hitu iha mundu. Neʼe mak Ejitu, Asíria, Babilónia, Média-Pérsia, Grésia, Roma no Anglo-Amérika. Ami sei fó sai esplikasaun kona-ba nasaun sira-neʼe hodi fahe ba artigu hitu. Objetivu mak atu hametin ita-nia fiar katak Bíblia mak Maromak nia Liafuan no ninia mensajen bele fó esperansa mai ita katak Maromak sei halakon terus hotu neʼebé mosu tanba ema nia ukun neʼebé aat.

EJITU mak rai neʼebé naran-boot ho pirámide no Mota Nilo, no neʼe mak nasaun boot primeiru iha Bíblia nia istória. Tuir loloos, nasaun Izraél hahú forma hodi hetan protesaun husi nasaun Ejitu. Moisés neʼebé hakerek livru lima primeiru iha Bíblia, moris no sai boot iha Ejitu. Istória no arkeolojia apoia malu ho buat neʼebé Moisés hakerek kona-ba nasaun antigu neʼe ka lae? Haree toʼok ezemplu balu.

Informasaun neʼebé ita bele tau fiar

Ema nia pozisaun, títulu no liafuan.

Ita bele hatene se istória ida mak loos ka sala kuandu buka-hatene ema nia toman, morál, naran, ema-boot sira-nia pozisaun, no mós buat seluk tan. Entaun livru Génesis no Éxodo fó sai informasaun neʼebé loos kona-ba buat sira-neʼe ka lae? Kona-ba José nia istória neʼebé hakerek iha livru Génesis, no mós istória iha livru Éxodo, J. Garrow Duncan hatete iha ninia livru New Light on Hebrew Origins: “[Ema neʼebé hakerek Bíblia] hatene didiʼak kona-ba ema Ejitu nia língua, toman, fiar, moris iha palásiu, hahalok, no mós dalan atu ukun povu.” Nia mós hatete: “[Hakerek-naʼin neʼe] hakerek ho loloos kona-ba ema nia pozisaun iha tempu neʼebá. . . . Nia mós uza liafuan Faraó iha situasaun oioin, no neʼe fó evidénsia ho klaru katak Testamentu Tuan nia hakerek-naʼin iha koñesimentu kleʼan kona-ba ema Ejitu. . . . Kuandu nia temi kona-ba ema nia hahalok no dalan neʼebé sira koʼalia iha Faraó nia oin, nia fó sai informasaun neʼebé loos tuir ema Ejitu nia toman.”

Toʼo ohin loron ema halo bloku husi rai-mean no duʼut-maran, depois habai iha loro-matan okos

Halo bloku.

Durante ema Izraél moris nuʼudar atan iha Ejitu, sira halo bloku husi rai-mean no kahur ho duʼut-maran atu halo metin. (Éxodo 1:14; 5:6-18) Livru Ancient Egyptian Materials and Industries neʼebé fó sai tinan balu liubá, hatete: “Iha rai-Ejitu, ema toman duni atu halo bloku. Husi tempu uluk toʼo ohin loron, ema kontinua harii uma hodi uza bloku neʼebé sira halo no habai iha loro-matan okos.” Livru neʼe mós temi katak “ema Ejitu iha toman atu uza duʼut-maran bainhira halo bloku”, neʼe konfirma katak informasaun neʼebé hakerek iha Bíblia mak loos.

Sasán antigu neʼebé ema Ejitu uza atu koir hasarahun, hanesan lámina no espellu

Koir hasarahun.

Mane Ebreu sira iha tempu antigu iha hasarahun naruk. Maibé Bíblia hatete katak José koir ninia hasarahun antes nia bá hasoru Faraó. (Génesis 41:14) Tanbasá nia koir hasarahun? Nia halo ida-neʼe hodi tuir ema Ejitu nia toman, tanba sira hanoin katak ema neʼebé husik hasarahun naruk, neʼe katak ema neʼe la moos. Livru Everyday Life in Ancient Egypt dehan: “Ema Ejitu sente orgullu ho sira-nia an bainhira sira koir ho momoos sira-nia hasarahun.” Tuir loloos, sasán antigu neʼebé arkeólogu sira hetan husi ema Ejitu nia rate inklui mós ekipamentu atu koir hasarahun, hanesan lámina, pinsa, espellu, no basia. Klaru katak Moisés hakerek ho kuidadu tebes atu fó sai informasaun ho loloos, nuneʼe mós Bíblia nia hakerek-naʼin sira seluk neʼebé temi akontesimentu oioin neʼebé liga ho Ejitu antigu.

Negósiu.

Jeremias neʼebé hakerek livru Reis rua, fó sai informasaun espesífiku kona-ba negósiu neʼebé Liurai Salomão halo bainhira nia sosa kuda-karreta no kuda husi ema Ejitu no ema Hetes. Kuda-karreta ida nia folin mak “osan-mutin 600, no kuda ida folin osan-mutin 150”, ka folin porsentu 25 husi folin ba kuda-karreta.​—1 Reis 10:29.

Tuir livru Archaeology and the Religion of Israel, matenek-naʼin kona-ba istória husi Grésia naran Heródoto no mós buat neʼebé arkeólogu sira hetan konfirma katak ema iha Salomão nia tempu iha duni toman atu halaʼo negósiu hodi faʼan no sosa kuda no kuda-karreta sira. No livru neʼe mós fó sai katak sira-nia toman mak “kuda haat troka ho Ejitu nia kuda-karreta ida”. Ida-neʼe mós apoia informasaun kona-ba kuda no kuda-karreta nia folin neʼebé temi iha Bíblia.

Funu.

Jeremias no Ezras mós temi katak Liurai Sisac husi rai-Ejitu mak ataka Judá, no koʼalia espesífiku katak neʼe akontese “iha tinan lima husi [nasaun Judá nia] Liurai Roboão nia ukun”, ka tinan 993 AEC. (1 Reis 14:25-28; 2 Krónikas 12:1-12) Ba tempu kleur, só Bíblia deʼit mak fó sai kona-ba akontesimentu ida-neʼe. Maibé ikusmai, arkeólogu sira hetan fatuk bahat ida iha Ejitu nia templu nia didin iha Karnak (sidade Tebas antigu).

Dezeñu iha didin neʼe hatudu kona-ba Sisac hamriik iha maromak Amon nia oin. Sisac hiʼit saʼe ninia liman atu baku dadur sira. Fatuk bahat neʼe mós fó sai lista kona-ba ema Izraél nia sidade neʼebé sira manán, no naran barak mak hanesan ho fatin sira neʼebé temi iha Bíblia. Liután neʼe, liafuan neʼebé iha fatuk bahat neʼe mós temi kona-ba Abraão nia toʼos. Neʼe mak dala primeiru neʼebé Abraão nia naran mosu iha ema Ejitu nia informasaun antigu sira.​—Génesis 25:7-10.

Klaru katak sira neʼebé hakerek Bíblia la inventa istória. Hakerek-naʼin sira-neʼe hatene katak sira iha responsabilidade ba Maromak, tan neʼe sira hakerek buat neʼebé loos maski presiza fó sai informasaun neʼebé ladún diʼak hanesan Sisac manán Judá. Neʼe la hanesan duni ho ema Ejitu sira neʼebé hakerek kona-ba sira-nia nasaun nia istória hodi aumenta buat barak liu neʼebé la tuir realidade, no sira lakohi hakerek buat naran deʼit neʼebé bele hatún sira-nia nasaun ka ukun-naʼin.

Profesia neʼebé ita bele tau fiar

Só Maromak Jeová nuʼudar Autór ba Bíblia deʼit mak bele fó-hatene nanis kona-ba buat neʼebé sei akontese iha futuru. Porezemplu, haree toʼok saida mak Jeová fó sai ba Jeremias kona-ba sidade rua iha Ejitu, neʼe mak Menfis no Tebas. Iha tempu uluk, Menfis, ka Nof, mak sidade boot neʼebé sai nuʼudar sentru ba negósiu, polítiku, no relijiaun. Maibé, Maromak hatete: “Nof sei sai fatin neʼebé halo ema taʼuk. Ahi sei han mohu fatin neʼe no sei la iha ema ida mak hela iha fatin neʼe.” (Jeremias 46:19) No neʼe mak buat neʼebé akontese duni. Livru In the Steps of Moses the Lawgiver hatete katak ema Arabi sira foti fatuk sira husi sidade “Menfis neʼebé rahun ona” atu uza ba konstrusaun. No ohin loron “la iha fatuk ida mak iha área antigu neʼe só iha deʼit rai metan”.

Estátua boot neʼebé ema hetan besik Menfis, no estátua neʼe naruk maizumenus metru 12

Tebas neʼebé uluk hanaran Nó-amon ka Nó, mós hetan estragu hanesan Menfis, nuneʼe mós ho sira-nia maromak sira neʼebé la iha kbiit atu salva sidade neʼe. Kona-ba sidade neʼebé uluk sai kapitál ba Ejitu no sentru atu adora maromak Amon, Jeová hatete: “Haʼu sei fó kastigu ba Amon . . . ba Faraó, ba Ejitu, ba ninia maromak sira . . . Haʼu sei entrega sira ba . . . Liurai Nabukodonozór husi rai-Babilónia.” (Jeremias 46:25, 26) Hanesan profesia fó sai nanis ona, liurai Babilónia manán Ejitu no sidade boot Nó-amon. Tuirmai iha tinan 525 AEC, ukun-naʼin Pérsia naran Cambises II mak ataka tan sidade neʼe, no fatin neʼe kontinua sai aat, toʼo ikusmai ema Roma harahun sidade neʼe tomak. Profesia neʼebé kumpre ho loloos halo Bíblia sai livru neʼebé espesiál tebes, no neʼe mós halo ita tau fiar ba buat neʼebé Bíblia hatete kona-ba ita-nia futuru.

Esperansa neʼebé ita bele tau fiar

Moisés mak hakerek profesia primeiru iha Bíblia, nia hakerek ida-neʼe bainhira Ejitu mak nasaun neʼebé boot liu iha mundu. a Profesia primeiru neʼebé temi iha Génesis 3:15 hatete katak Maromak sei halo “bei-oan” ida atu harahun Satanás ho ninia “bei-oan”, neʼe refere ba ema neʼebé moris tuir Satanás nia hahalok aat. (João 8:44; 1 João 3:8) Parte importante liu husi Maromak nia “bei-oan” mak Mesias, Jesus Kristu.​—Lucas 2:9-14.

Kristu sei ukun mundu tomak, no nia sei halakon buat aat hotu no ema nia governu neʼebé hanehan povu. Iha tempu neʼebá, sei la iha tan ema ida mak domina ema seluk no lori susar. (Eclesiastes 8:9) Liután neʼe, hanesan Josué dirije povu Izraél hodi tama ba rai neʼebé Maromak promete, Jesus mós sei dirije “ema-lubun boot” neʼebé hamtaʼuk Jeová atu tama ba rai neʼebé Jeová promete, neʼe mak mundu foun neʼebé ikusmai sei sai paraízu iha mundu tomak.​—Apokalipse 7:9, 10, 14, 17; Lucas 23:43.

Esperansa folin-boot neʼe fó-hanoin ita kona-ba profesia ida tan neʼebé hakerek iha tempu Ejitu antigu. Profesia neʼe hakerek iha Job 33:24, 25, neʼebé hatete katak Maromak sei halo ema livre husi “rate” laran hodi fó moris-hiʼas ba sira. Sin, Maromak sei salva ema barak bainhira mundu aat neʼe sei lakon, maibé nia mós sei fó moris-hiʼas ba ema millaun ba millaun neʼebé mate ona hodi fó ba sira esperansa atu moris ba nafatin iha mundu Paraízu. (Apóstolu 24:15) Iha Apokalipse 21:3, 4 hatete: “Maromak nia tenda hamutuk ho ema, . . . Nia sei hamaran sira-nia matan-been hotu husi sira-nia matan, mate sei la iha tan, no ema sei la triste tan ka tanis ka sente moras.”

a Maromak mak fó sai profesia neʼebé hakerek iha Génesis 3:15 iha jardín Eden, no liutiha tempu balu mak Moisés hakerek kona-ba neʼe.