Skip to content

Haʼu hetan solusaun ba situasaun neʼebé la justisa

Haʼu hetan solusaun ba situasaun neʼebé la justisa

Haʼu hetan solusaun ba situasaun neʼebé la justisa

Esperiénsia husi Ursula Menne

Husi kiʼik kedas, haʼu hakarak tebes atu haree justisa no la iha diskriminasaun. Ikusmai, tanba haʼu buka justisa, haʼu tenke tama komarka iha Alemaña Leste iha governu Komunista nia tempu. No iha komarka laran mak haʼu hetan solusaun ba situasaun neʼebé la justisa. Haʼu sei esplika oinsá.

HAʼU moris iha tinan 1922 iha sidade Halle iha rai-Alemaña. Neʼe mak sidade antigu neʼebé iha istória ba tinan 1.200 liu, dook maizumenus kilómetru 200 husi Berlin, no sidade ida neʼebé ema barak apoia relijiaun Protestante iha tempu uluk. Haʼu-nia alin-feto Käthe moris iha tinan 1923. Ami-nia aman halo serbisu nuʼudar militár, no ami-nia inan kantadór iha teatru.

Haʼu hetan influénsia husi haʼu-nia apá atu hakarak hadiʼa situasaun neʼebé la iha justisa. Depois sai husi militár, nia sosa loja ida. Kliente barak mak ema kiak, tan neʼe haʼu-nia apá hanoin sira no fó debe ba sira. Maibé tanba nia ema laran-diʼak, ikusmai ninia loja bankrut. Esperiénsia neʼe hanorin haʼu katak luta atu defende ema neʼebé kiak no justisa mak buat neʼebé la fasil no envolve buat neʼebé komplikadu. Maibé nuʼudar joven ida, haʼu-nia hakarak atu kumpre justisa sai makaʼas hanesan ahi-lakan.

Haʼu aprende kona-ba múzika no arte husi haʼu-nia amá. Amá hanorin haʼu no Käthe múzika, kanta no dansa. Haʼu mak labarik neʼebé kontente no ativu. Haʼu no Käthe moris kontente. Maibé situasaun troka iha tinan 1939.

Komesa moris susar

Bainhira haʼu remata ona edukasaun báziku, haʼu tuir fali eskola dansa ballet, no iha eskola neʼe haʼu mós aprende dansa Ausdruckstanz neʼebé Mary Wigman mak hanorin. Nia mak ema neʼebé hahú dansa iha dalan foun, no anima artista ida-idak fó sai ninia sentimentu liuhusi dansa. Haʼu mós komesa pinta dezeñu. Haʼu-nia tempu joven mak kontente, no haʼu aprende buat barak. Maibé iha tinan 1939, Funu Mundiál Segundu komesa. Susar ida tan kona ami iha tinan 1941, haʼu-nia aman mate tanba tuberkuloze.

Funu lori terus boot. Maski haʼu tinan 17 deʼit bainhira funu foin hahú, haʼu bele sente katak mundu neʼe sai runguranga. Haʼu haree ema baibain sai fali ema fanátiku atu apoia Nazi. Tuirmai, povu hotu monu ba kiak, mate, no buat hotu sai aat. Bomba estraga ami-nia uma, no família balu mate iha funu.

Bainhira funu remata iha tinan 1945, amá, Käthe no haʼu hela nafatin iha Halle. Tempu neʼebá, haʼu iha ona laʼen no ami iha oan-feto neʼebé sei bebé. Maibé ami-nia moris kaben nian iha problema, no ami fahe malu. Tanba haʼu presiza tau matan ba haʼu no haʼu-nia oan-feto, haʼu serbisu hodi dansa no pinta dezeñu.

Liutiha tempu funu, rai-Alemaña fahe ba parte haat, no Uniaun Soviétika mak domina ami-nia sidade. Tan neʼe, ami presiza adapta ami-nia an atu simu governu Komunista. Iha tinan 1949, ami-nia área iha Alemaña Leste sai Repúblika Demokrátika Alemaña (GDR).

Iha Komunista nia ukun

Ikusmai, haʼu-nia amá sai moras, no haʼu presiza tau matan ba nia. Haʼu hetan serbisu iha governu lokál nian. Durante tempu neʼe, haʼu hasoru estudante sira neʼebé protesta governu kona-ba situasaun la justisa. Porezemplu, universidade ida la simu joven ida tanba uluk ninia aman mak membru husi partidu Nazi. Haʼu koñese didiʼak joven estudante neʼe, tanba ami toka múzika hamutuk. Haʼu hanoin: ‘Tansá mak nia tenke hetan susar tan deʼit buat neʼebé ninia aman halo iha tempu uluk?’ Haʼu ransu beibeik ho ema neʼebé protesta governu, no ikusmai haʼu deside atu envolve an iha demonstrasaun. Loron ida, haʼu mós taka panfletu sira iha edifísiu tribunál lokál nia eskada.

Haʼu sai laran-kanek liután bainhira haʼu serbisu nuʼudar sekretária ba komisaun lokál neʼebé lori dame no presiza prepara karta. Iha tempu ida, komisaun neʼe halo planu atu haruka livru sira kona-ba propaganda Komunista nian ba katuas ida neʼebé hela iha Alemaña Oeste, sira-nia objetivu mak lori problema ba katuas neʼe hodi book ema atu deskonfia nia. Haʼu sai hirus tebes ho hahalok neʼebé la iha justisa, tan neʼe haʼu subar deʼit livru sira-neʼe iha eskritóriu no nunka haruka ba Alemaña Oeste.

“Ema neʼebé perigu liu” mak fó esperansa mai haʼu

Iha Juñu 1951, mane naʼin-rua tama iha haʼu-nia eskritóriu no hatete: “Ami sei kaer ó.” Sira lori haʼu ba komarka ida neʼebé ema bolu Roter Ochse, ka Karau-Aman Mean. Tinan ida liutiha, haʼu hetan tesi-lia nuʼudar ema neʼebé kontra hasoru governu. Estudante ida sai traidór no fó-hatene ba Stasi, ka polísia segredu, katak haʼu uza panfletu hodi protesta governu. Prosesu iha tribunál neʼe mak komik tanba la iha ida mak rona ba buat neʼebé haʼu hatete. Haʼu hetan kastigu tama komarka ba tinan neen. Durante tempu neʼe, haʼu sai moras no haʼu tama iha ospitál prizaun nian hamutuk ho feto maizumenus naʼin-40. Bainhira haree feto sira-neʼe neʼebé triste tebetebes, haʼu sente pániku. Haʼu baku makaʼas odamatan tanba hakarak halai sai husi fatin neʼe.

Guarda husu haʼu: “Ó hakarak saida?”

Haʼu hakilar: “Haʼu tenke sai husi neʼe. Se presiza, hatama haʼu iha kadeia izoladu, maibé hasai haʼu husi neʼe!” Klaru nia finje la rona haʼu. Lakleur depois neʼe, haʼu nota katak iha feto ida neʼebé hahalok la hanesan ho ema seluk. Liuhusi ninia matan, haʼu haree nia moris ho dame iha laran. Tan neʼe haʼu tuur iha ninia sorin.

Feto neʼe hatete: “Se Ita tuur besik haʼu, Ita presiza kuidadu.” Liafuan neʼe halo haʼu hakfodak. Nia hatutan tan: “Ema hanoin haʼu mak ema neʼebé perigu liu iha sala neʼe tanba haʼu mak Testemuña ba Jeová.”

Iha tempu neʼebá, haʼu seidauk hatene katak ema haree Testemuña ba Jeová nuʼudar estadu Komunista nia inimigu. Haʼu hanoin-hetan bainhira haʼu sei kiʼik, Estudante Bíblia (neʼe mak naran ba Testemuña sira iha tempu uluk) naʼin-rua vizita beibeik haʼu-nia apá. Haʼu hanoin-hetan apá dehan: “Estudante Bíblia mak loos!”

Haʼu tanis ho kontente tanba bele hasoru feto neʼe, neʼebé naran Berta Brüggemeier. Haʼu hatete ba nia: “Favór, fó-hatene haʼu kona-ba Jeová.” Husi momentu neʼebá, ami tuur hamutuk beibeik no koʼalia kona-ba Bíblia. Haʼu aprende buat barak, maibé buat ida neʼebé book haʼu mak, Maromak Jeová mak Maromak neʼebé domin, justisa no dame. Haʼu mós aprende katak nia sei halakon susar hotu neʼebé ukun-naʼin aat sira mak hamosu. Salmo 37:10, 11 dehan: “Hela tempu uitoan tan, ema aat sei la iha ona . . . Maibé ema laran-maus sei simu rai nuʼudar sira-nian, no sira sei hetan ksolok boot ho dame neʼebé barak.”

Sai livre no halai ba Oeste

Haʼu iha komarka laran ba tinan lima liu, no ikusmai sai livre iha tinan 1956. Liutiha loron lima depois sai husi komarka, haʼu halai sai husi Alemaña Leste atu hela fali iha Alemaña Oeste. Haʼu lori haʼu-nia oan-feto Hannelore no Sabine hamutuk ho haʼu. Haʼu ho haʼu-nia laʼen soe malu iha neʼebá, no tuirmai haʼu hasoru Testemuña ba Jeová. Nuʼudar haʼu estuda Bíblia, haʼu rekoñese katak haʼu presiza halo mudansa barak atu bele moris tuir Jeová nia kritéria. Depois hadiʼa tiha haʼu-nia hahalok oioin, haʼu hetan batizmu iha tinan 1958.

Ikusmai, haʼu kaben fali ho mane ida neʼebé Testemuña ba Jeová. Nia naran Klaus Menne. Ami halaʼo moris kaben neʼebé kontente, no iha oan naʼin-rua, Benjamin no Tabia. Triste mak maizumenus tinan 20 liubá, Klaus mate tanba asidente, no haʼu sai faluk toʼo ohin loron. Maibé haʼu sente kmaan tanba esperansa moris-hiʼas, katak ema neʼebé mate ona sei moris filafali iha mundu Paraízu. (Lucas 23:43; Apóstolu 24:15) Haʼu mós kontente tanba haʼu-nia oan naʼin-haat serbí Jeová.

Liuhusi estudu Bíblia, haʼu aprende katak só Jeová deʼit mak bele lori justisa neʼebé loos. La hanesan ho ema, Jeová hatene ita-nia situasaun hotu, inklui mós ita-nia moris iha tempu uluk, neʼebé baibain ema labele hatene. Hodi hatene ida-neʼe halo haʼu sente dame iha laran, liuliu kuandu haʼu haree ka hasoru situasaun neʼebé la justisa. Eclesiastes 5:8 dehan: “Se iha ó-nia rai ó haree ema hanehan ema kiak sira, ka hanetik ema nia direitu ka justisa, keta hakfodak, tanba iha ida neʼebé aas liu nia sei iha, no iha tan ida neʼebé aas liu fali sira rua mak haree sira.” (Bíblia Sagrada) “Ida neʼebé aas liu” mak ita-nia Kriadór. Ebreu 4:13 mós dehan: “Nia bele haree buat hotu ho momoos no buat hotu nakloke iha ninia matan. Ba nia mak ita tenke hatán.”

Haree fali haʼu-nia moris besik tinan 90

Dala ruma ema husu haʼu oinsá moris iha tempu Nazi no iha nasaun Komunista. Haʼu sente rua-rua la fasil. No governu hanesan neʼe, no mós governu seluk hotu hatudu duni lia-loos katak ema la iha kapasidade atu ukun sira-nia an rasik. Bíblia dehan: “Ema mak domina ema seluk, no neʼe lori deʼit susar.”​—Eclesiastes 8:9.

Bainhira haʼu sei joven no seidauk iha esperiénsia, haʼu buka ema nia ukun neʼebé bele lori justisa. Agora haʼu hatene ona. Só ita-nia Kriadór mesak deʼit mak bele lori justisa ba mundu neʼe. Nia sei halo ida-neʼe hodi halakon buat aat hotu no entrega mundu ba ninia Oan-Mane Jesus Kristu, neʼebé sempre buka uluk ema seluk nia diʼak duké nia rasik nia diʼak. Kona-ba Jesus, Bíblia dehan: “Ita hadomi hahalok loos, no odi hahalok aat.” (Ebreu 1:9) Haʼu agradese tebes tanba Maromak dada haʼu atu hatene Liurai neʼebé lori justisa, no haʼu hein namanas atu moris ba nafatin iha ninia ukun okos!

[Dezeñu]

Ho haʼu-nia oan-feto sira Hannelore no Sabine, depois ami toʼo tiha iha Alemaña Oeste

[Dezeñu]

Agora, ho haʼu-nia oan-mane Benjamin no ninia feen Sandra