Hoe ty Julian: “Tsy nihaiko ty atimo naho ty avaratse naho fa natao fampandrenesagne tie voaroake i ana-dahikoy. Ireke ty anako voaloha’e. Nifandrambe soa zahay sady niarake nanao raha avao. Niajaja hendre avao reke amparake izay faie tampoke teo, le ndra nanjare nanaotao fahatane. Nitomagny avao ty valiko sady tsy haiko ty nampionogne aze. Nieretseretse avao zahay tie kera ndra izahay ro tsy nahay niteza.”

Nagnino ro rehafegne fa porofo ty hatea o fandroahagneo, ie amy izao tena mampijale hoe izay? Inogne iaby ty fepetse arake ty Soratse Masigne ahafahagne mandrambe ze fepetse hentetse zay? Nagnino ty ndaty raike ro roahegne?

Misy raha roe tsy maintsy miarake miseho, kanao voaroake ty Vavolombelo i Jehovah vita badisa. Voaloha’e, nanao fahotagne lahibey reke. Faharoe, tsy nibebake reke.

Tsy mitamà antikagne ho voririke ty Jehovah. Faie managne fitsipike miomba ty atao tihoe masigne reke, sady tea’e hagnorike izay ty mpanompo’e. Mandily antikagne ohatse reke mba tsy hanao ty fahotagne lahibey retoagne: Mijangajanga, manompo sampy, mangalatse, mitavagne, mamono ndaty, sady mifandrambe amy ty fagnahy raty.​—1 Kor. 6:9, 10; Apok. 21:8.

Eké’o varagne fa tsy le sarotse ty mankatò ty fitsipy i Jehovah sady miaro antikagne. Ia ty mba tsy ho tea miara-miaigne amy ty ndaty tea filongoagne naho soa findesam-batagne vaho azo atokisagne? Managne o toetse rehoe o rahalahy naho o rahavaveo. Toe sambe nampitamà iaby tikagne naho fa nanokan-tegna hoahy i Jehovah, fa hagnorike ty tari-dala’e amy ty Saontsi’e ao.

Faie akore naho nanao fahotagne lahibey ty Kristiana vita badisa noho ireke tsy voririke? Nanao hadisoagne hoe izay ty mpanompo i Jehovah tsy mivalike taloha, faie tsy mba naria’e zao. Nagnitsakitsa-baly naho namono ndaty ohatse ty Davida Mpanjaka. Faie hoe ty Natana mpaminany tama’e: “Mamela ty fahota’o ty Jehovah.”​—2 Sam. 12:13.

Tena nibebake ty Davida kanao namela aze ty Andrianagnahare. (Sal. 32:1-5) Ze mpanompo i Jehovah tsy mibebake ndra mbe manohy manao raty avao ro roahegne. (Asa. 3:19; 26:20) Tsy maintsy handroake aze o androanavi-pagnahy agnisa ty komity mpitsarao naho trea iareo fa tsy tena mibebake reke.

Va’e hieretseretse tikagne amy ty voaloha’e tie hentetse loatse ndra tsy rare’e ty nandroahagne i mpanao ratỳ, lohotsie naho ndaty marine antikagne reke. Faie misy anto’e marem-pototse amy ty Saontsin’Andrianagnahare ao mampiseho fa porofo ty hatea o fandroahagneo.

Nirehake ty Jesosy fa ‘ze atao o ndatio ro ahatreavagne naho hendre reke ndra tsy hendre.’ (Mat. 11:19) Fahendreagne ty mandroake ty ndaty nanao raha raty faie tsy mibebake, sady misy voka’e soa zay. Hagnente voka’e telo tikagne.

Mahazo voninahitse ty tahina i Jehovah. Misy voka’e amy ty tahina i Jehovah ty raha ataontikagne, satria minday ty tahina’e tikagne. (Isaia 43:10) Va’e hagnomey voninahitse ty rae aman-drene’e ndra hagnafa-baraka aze ty raha atao ty ana’e. Misy voka’e amy ty fihevera o ndatio i Jehovah ka ty raha ataontikagne, ndra soa zay ndra raty. Nampifandrambese o hafa firenenao amy ty tahina i Jehovah tihoe Jiosy, tamy ty andro i Ezekiela. (Ezek. 36:19-23) Ampifandrambese o ndatio amy ty tahina i Jehovah ka tihoe Vavolombelo i Jehovah. Hagnomey voninahitse i Jehovah areke tikagne naho mankatò ty lalà’e.

Hagnafa-baraka i tahina i Jehovah masigney tikagne naho zatse manao raha raty. Hoe ty apostoly Petera tamo o Kristianao: “Anake mankatò nareo, le ko magneke sasa hovolavolae ty fagniriagne nanagna’areo taloha, tamy inareo mbe tsy nahafantatse an’Andrianagnaharey. Toko’e ho masigne nareo amy ty findesam-bata’areo iaby, manahake i Masigne nitoka anareoy. Fa voasoratse tihoe: ‘Tsy maintsy masigne nareo satria masigne raho.’” (1 Pet. 1:14-16) Mahazo voninahitse ty tahina i Jehovah naho fa malio ndra masigne ty findesam-batantikagne.

Faie naho zatse manao raha raty ty Vavolombelogne raike, le azo antoke fa ho fanta ty nama’e naho ty ndaty fanta’e zay. Porofoe o fandroahagneo fa managne vahoake malio ty Jehovah, sady magnorike ty toro lala ty Soratse Masigne iareo mba ho masigne avao. Nisy lahilahy raike ta Soisy tagne ohatse nivory tamy ty Anjomba i Fanjakagney ao sady nirehake fa te ho agnisa i fiangonagney. Nirehake reke fa te ho agnisa ty fandaminagne raike ‘tsy milefetse amy ty findesam-batagne raty.’ Voaroake i rahavave’ey satria raty findesam-batagne.

Voaro ho malio avao i fiangonagney. Nirehake tamo o Korintianao ty apostoly Paoly fa hisy loza hanjò i fiangonagney naho engagne ho agnisa’e avao i ndaty misatry raha manotay. Nampitovie’e tamy ty voka o levirao amo o kobao ty voka ty raha atao i ndaty rey. Hoe reke: “Levira kede avao le fa mampitombo i kobay iaby.” Nanoro hevetse reke naho fa niavy eo tie: “Afaho tsy ho ama’areo eo i mpanao ratỳ.”​—1 Kor. 5:6, 11-13.

Nisatry raha nijangajanga “i mpanao raty” nirehafe i Paolỳ. Nanomboke tsy le nidare i findesam-bata’ey aza ty ndaty ila’e amy i fiangonagney eo. (1 Kor. 5:1, 2) Va’e ho nimora nanjare raty findesam-batagne manahake ty ndaty tamy i tanàgney tao ty Kristiana hafa tao, naho nileferegne ty fahotagne lahibey hoe izay. Mandrisike ty hafa tsy hidare ty fitsipin’Andrianagnahare i fiangonagney, naho enga’e amy izao avao i ndaty misatry raha manotay. (Mpito. 8:11) Va’e hanjare hoe “lamilamy alimpo ty rano” ka i mpanota tsy mibebakey, le hanimba ty finoa ty ndaty amy i fiangonagney eo.​—Joda 4, 12.

Va’e hahatsapa tegna i ndaty nanao ratỳ. Nirehake miomba ty anake minegne ty Jesosy tie indraike. Niala boake an-tragno i baba’e ao o ajalahy iohoe, sady nandanilany ty lova’e tamy ty filibagne. Fa voa reke vaho izay nahatsapa tegna fa tsy misy dika’e ty fiaignagne ivela i tragno’ey sady raty fagnahy ty ndaty agne. Nahatsapa tegna reke tamy ty fara’e, le nibebake sady noly. (Lioka 15:11-24) Nirehafe i Jesosy fa nifale i baba’e bey hateay naho fa niova i ana’ey. Treantikagne boake amy izay ty fihetseham-po i Jehovah. Magnomey toky reke tie: “Tsy zotoko ty hahafate o raty fagnahio, fa teako reke naho miova amy izay le ho velogne avao.”​—Ezek. 33:11.

Va’e ho tsapa o voaroakeo ka fa namoe raha maro reke naho fa tsy agnisa ty fiangonagne, i fa nirambese’e manahake ty keleia’ey. Va’e hahatsapa tegna reke naho fa mibabe ty voka ty fahota’e naho mahatsiaro ty fotoagne tena nimamy nitsapa’e tamy ireke nifandrambe soa tamy i Jehovah naho ty vahoa’ey.

Toko’e ho bey hatea naho hentetse ty ndaty magnomey torohevetse naho tea’e handaitse zay. Hoe ty Davida mpanao salamo: “Naho magnisy ahy ty ndaty maregne, le rambeseko ho fanehoagne hatea naho tsy fivalihagne zay. Naho magnanatse ahy reke, le hanahake o menake ahosotse amy ty lohakò zay, le tsy ho liere i lohakoy.” (Sal. 141:5) Eretsereto tie misy ndaty mihinan-kanegne sady dageagne. Tsy afake miaigne soa reke, tsy maharehake, sady tsy misy azo’e atao. Ho mate reke naho tsy ampeagne malaky. Dabogne i nama’ey naho fa avy eo i lambosi’ey mba hiafaha i raha mahakenda azey. Ie aloha va’e harare i dabogne azey faie va’e hamonje ty fiai’e. Nagneke ka ty Davida fa nila ndaty maregne mba hagnitsy aze reke sady hahasoa aze zay ndra tie maharare aze aza.

Mateteke o fandroahagneo ty fandilovagne ilae i ndaty nanao raha ratỳ. Nagnova ty fiaigna’e sady niheregne ho agnisa ty fiangonagne indraike ohatse i ana i Julian, i nirehafegne taloha teoy, folo taogne teo ho eo tafara tatoy. Androanavi-pagnahy reke tie amy izao. Hoe reke: “Tsy maintsy nibabe ty voka ty raha nataoko raho naho fa niroahegne. Tena nipaliaeko ze fandilovagne zay.”​—Heb. 12:7-11.

Tena mampalahelo tihoe misy voaroake. Faie tsy midika zay tie tsy misy tamaegne sasa ty ama’e. Afake manao ty anjarantikagne tika iaby mba ho tratse ty tanjo i fandroahagney.

Mikezake maneho hatea manahake i Jehovah o androanavi-pagnahio, ndra tie tsy mora aza ty mirehake amy i ndatỳ tie voaroake reke. Naho fa magnazava izay iareo, le soa fagnahy magnazava soa ty dingagne toko’e hatao i ndatỳ naho te ho agnisa ty fiangonagne indraike reke. Naho trea afara atoy tie tena niova reke, le va’e hanao fandaharagne mitohy o androanavi-pagnahio mba hitilihagne aze naho haniahiagne aze ze toko’e hatao’e mba hiheregna’e amy i Jehovah. *

Atoro ty keleia i voaroakey fa tea o fiangonagneo naho i ndaty nanao raha ratỳ iareo naho magnaja i fanapahan-kevetse miomba ty fandroahagney. Hoe ty Julian: “Mbe anako reke, faie ty fomba fiaigna’e ro nampisarake anay.”

Mampiseho hatea mifagnarake amy ty toro lala ty Baiboly ka ze ndaty amy i fiangonagney eo naho tsy mifandrambe sady tsy mirehake amy i voaroakey. (1 Kor. 5:11; 2 Jaona 10, 11) Naho tsy mifagnosehose ama’e iareo, le vao mainke hisy heri’e ty fandilova i Jehovah nimeagne tamy ty alala o androanavi-pagnahio. Afake maneho hatea ty longo i voaroakey ka iareo sady manohagne aze. Tena mijale iareo sady tsy toko’e hatao mahatsapa tie tsy mahazo miarake amy ty mpiara-manompo ka.​—Rom. 12:13, 15.

Izao ty namaragna i Julian ty reha’e: “Ilaentikagne o fandroahagneo. Magnampe antikagne hiaigne mifagnarake amy ty fitsipy i Jehovah avao io. Mampijale io faie mahasoa amy ty fara’e. Tsy ho niaregne i ana-dahikoy naho nilefetse tamy i findesam-bata’e ratỳ raho.”