Skip to content

FAKA‘EKE‘EKE | RACQUEL HALL

Fakamatala‘i ‘e ha Fefine Siu ‘a e ‘Uhinga Na‘á Ne Toe Sivisivi‘i Ai ‘Ene Tuí

Fakamatala‘i ‘e ha Fefine Siu ‘a e ‘Uhinga Na‘á Ne Toe Sivisivi‘i Ai ‘Ene Tuí

Ko Racquel Hall na‘e fanau‘i ia ki ha fa‘ē Siu-‘Isileli mo ha tamai ‘Aositulia ‘a ia na‘á ne liliu ‘o lotu faka-Siú. Ko ‘ene ongo kui ‘i he tafa‘aki ‘ene fa‘eé na‘á na kau ki he lotu Zionist pea na‘á na hiki ki ‘Isileli ‘i he 1948, ko e ta‘u ia na‘e hoko ai ko ha Pule‘anga tau‘atāiná. Na‘e ‘eke ‘e he ‘Ā Hake! kia Racquel pe ko e hā na‘á ne ‘ai ia ke ne toe vakai‘i fakalelei ‘a ‘ene tui faka-Siú.

Talanoa mai angé fekau‘aki mo ho puipuitu‘á.

Na‘e fanau‘i au ‘i he 1979 ‘i ‘Amelika. ‘I he‘eku ta‘u tolú, na‘e vete ‘eku ongo mātu‘á. Na‘e ‘ohake au ‘e he‘eku fa‘eé fakatatau ki he talatukufakaholo faka-Siú pea ‘ave au ki he yeshivas pe ko e ngaahi ako‘anga faka-Siú. ‘I he‘eku ta‘u fitú, na‘a mau hiki ki ‘Isileli ‘i ha ta‘u ‘e taha, pea na‘á ku ako ai ‘i ha ako‘anga ‘i ha ki‘i feitu‘u ngāue ‘oku ui ko e kibbutz. Hili iá na‘á ku hiki mo ‘eku fa‘eé ki Mekisikou.

Neongo na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha sinakoke ‘i he feitu‘ú, na‘e kei hokohoko atu pē ‘eku tauhi ‘a e ngaahi tō‘onga faka-Siú. Na‘á ku fa‘a tutu te‘elango ‘i he Sāpaté, lau ‘a e Tolá pe Tohi Tapu faka-Siú, pea lotu ‘o ngāue‘aki ‘a e siddur pe tohi lotú. ‘I he ‘apiakó, na‘á ku fa‘a tala ange ki hoku kaungāakó ko ‘eku lotú ‘a e mu‘aki lotú. Na‘e te‘eki ke u lau ‘a e me‘a na‘e ui anga-maheni ko e Fuakava Fo‘oú, ‘a ia ‘oku fakatefito ‘i he ngāue fakafaifekau mo e ngaahi akonaki ‘a Sīsū Kalaisí. Ko hono mo‘oní, na‘e fakatokanga mai ‘eku fa‘eé ke ‘oua ‘e lau ia, koe‘uhi na‘á ne ilifia na‘a uesia au ‘e he ngaahi me‘a ‘oku ako‘i aí.

Ko e hā na‘á ke fili ai ke lau ‘a e Fuakava Fo‘oú?

‘I he‘eku ta‘u 17, na‘á ku foki ki ‘Amelika ke faka‘osi ‘eku akó. ‘I aí, na‘e tala mai ‘e ha kaungāme‘a ‘a ia ko ha Kalisitiane ko ‘eku mo‘uí ‘e ta‘ekakato kapau he‘ikai kau ai ‘a Sīsū.

“Ko e kakai ‘oku nau tui kia Sīsuú ‘oku nau hē,” na‘á ku tali ange.

“Kuó ke lau ‘a e Fuakava Fo‘oú?” na‘á ne ‘ene ‘eke mai.

“‘Ikai,” na‘á ku tali ange.

“‘I he tu‘unga ko iá,” ko ‘ene leá ia, “‘oku lava fēfē ke ke fakahaa‘i ha fakakaukau fekau‘aki mo ha me‘a ‘oku ‘ikai ‘aupito ke ‘i ai hao ‘ilo fekau‘aki mo ia?”

Na‘e maongo ‘aupito ‘ene leá, koe‘uhi na‘á ku ‘ilo‘i ‘oku fakavalevale ke ‘oatu ha fakakaukau ki ha me‘a ‘oku hala‘atā hao ‘ilo ki ai. Na‘á ku tali e fakatonutonú, peá u ‘alu mo ‘ene Tohi Tapú ki ‘api ‘o kamata ke lau ‘a e Fuakava Fo‘oú.

Na‘e anga-fēfē hono tākiekina koe ‘e he me‘a na‘á ke laú?

Na‘á ku ‘ohovale ‘i hono ‘ilo‘i ko e kau hiki-tohi ‘o e Fuakava Fo‘oú ko e kau Siu. Pehē foki, ko e lahi ange ‘eku lau iá, ko e lahi ange ia ‘eku vakai kia Sīsū ko ha tokotaha Siu anga-‘ofa mo anga-fakatōkilalo ‘a ia na‘á ne loto ke tokoni‘i ‘a e kakaí, kae ‘ikai ko hono ngāue‘aki pē kinautolu. Na‘á ku toe ‘alu foki ki he laipelí ‘o kole ha ngaahi tohi fekau‘aki mo ia. Kae kehe, na‘e hala‘atā ha taha ‘o e ngaahi tohí ni te ne fakatuipau‘i au ko ia ‘a e Mīsaiá. Ko e ni‘ihi na‘á nau lave kiate ia ko e ‘Otuá​—ko ha vakai na‘e ‘ikai ke mahu‘ingamālie kiate au. He ko ē, ko hai na‘e lotu ki ai ‘a Sīsuú​—kiate ia pē? Ko e toe me‘a ‘e taha, ko Sīsuú na‘á ne pekia. Ka, ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú ia fekau‘aki mo e ‘Otuá: “‘Oku ‘ikai te ke mate.” *

Na‘e anga-fēfē ho‘o fakafeangai ki he ngaahi ‘īsiu ko iá?

‘Oku ‘ikai ke fepakipaki ‘a e mo‘oní ‘iate ia pē, pea na‘á ku fakapapau‘i ke kumi ki he mo‘oní. Ko ia na‘á ku lotu loto-mo‘oni mo e lo‘imata‘ia ki he ‘Otuá​—ko e fuofua taimi ia ke u lotu ‘o ‘ikai ngāue‘aki ‘eku siddur. ‘I he hili pē ‘eku lotú na‘e ‘i ai ha tukituki ‘i he matapaá. Ko ha ongo Fakamo‘oni ‘a Sihova. Na‘á na ‘omai kiate au ha tohi na‘e ngāue‘aki ki he ako Tohi Tapú. Ko e tohi ko ení, fakataha mo e ngaahi fetalanoa‘aki hokohoko na‘á ku fai mo e ongo Fakamo‘oní, na‘e fakatuipau‘i ai au ko ‘ena tuí na‘e makatu‘unga ia ‘i he Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, ‘oku ‘ilo‘i ‘e he Kau Fakamo‘oní ‘a Sīsū, ‘o ‘ikai ko ha konga ‘o ha Tolu-Taha‘i-‘Otua, ka “ko e ‘Alo ia ‘o e ‘Otuá” * pea “ko e kamata‘anga ‘o e fakatupu ‘e he ‘Otuá.” *

Na‘e ‘ikai fuoloa mei ai, na‘á ku foki ki Mekisikou, ‘o hokohoko atu ai ‘eku ako mo e Kau Fakamo‘oní ki he ngaahi kikite fekau‘aki mo e Mīsaiá. Na‘á ku ‘ohovale ‘i he lahi ‘o e ngaahi kikité! Neongo ia, na‘á ku kei veiveiua pē. Na‘á ku fifili: ‘Ko Sīsū tokotaha ‘oku fe‘ungamālie mo e fakamatala ‘o e ngaahi kikité ni?’ pea ‘Fēfē kapau ko ha tokotaha poto pē ia na‘á ne fa‘ifa‘itaki‘i e tokotaha ‘oku fakamatala‘i ‘i he ngaahi kikite ko ení?’

Ko e hā na‘á ne ‘ai koe ke ke liliú?

Na‘e fakahaa‘i mai ‘e he Kau Fakamo‘oní ‘a e ngaahi kikite he‘ikai ‘aupito ke lava ‘e ha tokotaha kākā ‘o fa‘ifa‘itaki‘í. Ko e fakatātaá, laka hake ‘i he ta‘u ‘e 700 ki mu‘a pea ‘alo‘i ‘a e Mīsaiá, na‘e pehē ‘e he palōfita ko Maiká ko e Mīsaiá ‘e ‘alo‘i ia ‘i Pētelihema, ‘i Siutea. * Ko hai ia te ne lava ‘o pule‘i ‘a e feitu‘u ‘e ‘alo‘i ai iá? Na‘e tohi ‘e ‘Aisea ko e Mīsaiá ‘e tāmate‘i ko ha tokotaha faihia fehi‘anekina, ka ‘e tanu fakataha ia mo e fa‘ahinga koloa‘iá. * Ko e kotoa ‘o e ngaahi kikite ko ení na‘e fakahoko kotoa ia ‘ia Sīsū.

Ko e fakamo‘oni faka‘osi na‘e fakahaa‘i mai ‘e he Kau Fakamo‘oní na‘e fekau‘aki ia mo e laine fakafāmili ‘o Sīsuú. Na‘e pehē ‘e he Tohi Tapú ko e Mīsaiá ‘e hoko ia ko ha hako ‘o Tu‘i Tēvita. * Koe‘uhi na‘e tauhi ‘e he kau Siu ‘i he kuonga mu‘á ‘a e ngaahi lēkooti ‘o e laine hohokó, kapau na‘e ‘ikai ke ha‘u ‘a Sīsū mei he laine fakafāmili ‘o Tēvitá, na‘e mei talaki holo ia ‘e hono ngaahi filí! Ka na‘e ‘ikai ke nau lava ‘o fai pehē, he ko e felāve‘i ‘a Sīsū mo Tēvitá na‘e ‘ikai ke toe fehu‘ia ia. Na‘e a‘u ‘o ui ia ‘e ha fu‘u kakai ko e “Foha ‘o Tēvitá.” *

‘I he 70 T.S​—ta‘u ‘e 37 hili ‘a e pekia ‘a Sīsuú​—na‘e faka‘auha ‘e he kau tau Lomá ‘a Selusalema, pea ko e ngaahi lēkooti ‘o e ngaahi laine hohokó na‘e pau pē na‘e pulia pe na‘e faka‘auha. Ko ia, ke fakapapau‘i ko Sīsū ‘a e Mīsaiá ‘o fakatatau ki he laine hohokó, na‘e pau ke ne hā ki mu‘a he 70 T.S.

Na‘e anga-fēfē hono ue‘i koe ‘e he mo‘oni‘i me‘a ko ení?

‘I he Teutalōnome 18:18, 19, na‘e tomu‘a tala ai ‘e fokotu‘u hake ‘e he ‘Otuá ‘i ‘Isileli ha palōfita hangē ko Mōsesé. Na‘e folofola ‘a e ‘Otuá ‘o pehē, “Te u ‘eke ha fakamatala mei he tangata ‘e ‘ikai te ne fanongo ki he‘eku lea ‘a ia te ne lea‘aki ‘i hoku hingoá.” Ko ‘eku ako faka‘auliliki ko ia ‘a e Tohi Tapú kakato na‘e fakatuipau‘i ai au ko Sīsū ‘o Nāsaletí ‘a e palōfita ko iá.

^ pal. 21 ‘Aisea 9:​6, 7; Luke 1:​30-32. ‘Oku lēkooti ‘i he Mātiu vahe 1 ‘a e laine fakafāmili ‘o Sīsū ‘i he‘ene tamaí, pea ‘i he Luke vahe 3, ‘oku lēkooti ai ‘a hono laine fakafāmili ‘i he‘ene fa‘eé.