Skip to content

ʻE Feʻofaʻaki Kotoa Koā ʻa e Kakaí?

ʻE Feʻofaʻaki Kotoa Koā ʻa e Kakaí?

Ongoongo Lelei ʻo e Puleʻangá Fika 35

ʻE Feʻofaʻaki Kotoa Koā ʻa e Kakaí?

Kuo Fakaʻau ʻo Momoko ʻa e ʻOfa ki he Kaungāʻapí

ʻOKU ongoʻi ʻe he laui miliona ʻoku nau hēhētuʻu mo feifeiʻavale, pea ʻikai ha feituʻu ke fai ha hanga ki ai. Naʻe pehē ʻe ha fefine pisinisi mālōlō: ‘Naʻe tukituki ha uitou ʻa ia ʻokú ma fungavaka taha ʻi hoku matapaá ʻi ha efiafi ʻe taha ʻo ne pehē mai ʻokú ne siʻi tuēnoa. Naʻá ku tala ange fakalelei kae taʻehaongoʻi ki ai ʻoku ou femoʻuekina. Naʻá ne kole fakamolemole mai ki heʻene fakahohaʻasi aú peá ne ʻalu.’

Ko e meʻa fakamamahí, ʻi he pō pē ko iá, naʻe taonakita ai ʻa e uitoú ia. Hili mei ai mo e pehē ʻe he fefine pisinisí, ko iá, kuó ne ako ha “lēsoni faingataʻa.”

ʻOku faʻa fakamamahi ʻa e ʻikai ha ʻofa fakakaungāʻapí. Lolotonga ʻa e fevākoviʻaki fakamatakali ʻi Posinia mo Hesikoviná, ʻa e konga ki muʻa ʻo ʻIukosilāviá, ne laka hake ʻi he miliona naʻe fakamavaheʻi mei honau ngaahi ʻapí pea ko e laui mano naʻe tāmateʻi. ʻE hai? “Homau ngaahi kaungāʻapí,” ko e tangilāulau ia ʻa ha taʻahine ʻa ia naʻe kapusi mei hono koló. “Naʻa mau ʻiloʻi kinautolu.”

ʻI Luanitā naʻe laui kilu ʻa e kakai naʻe fakapōngí, ko e tuʻo lahi ko e fai ʻe honau ngaahi kaungāʻapí tonu. “Ko e Hutú mo e Tutisií [naʻá na nofo] fakataha, femaliʻaki, ʻo ʻikai ha tokanga pe ʻikai ʻiloʻi pē ā ko hai naʻe Hutú pea ko hai naʻe Tutisií,” ko e fakamatala ia ʻa e The New York Times. “Pea hoko fakafokifā leva ʻa e meʻa,” pea “kamata ai ʻa e ngaahi tāmate.”

ʻOku meimei tatau pē, ko e kau Siú mo e kau ʻAlepeá ʻoku nau nofo fakataha, ka ʻoku tokolahi ʻa e fetāufehiʻaʻakí. ʻOku pehē pē ʻa e tuʻunga ia ʻi he kau Katoliká mo e kau Palotisani tokolahi ʻi ʻAilaní, pea mo e tokolahi fakautuutu ʻo e kakai ʻi he ngaahi fonua kehé. Kuo teʻeki ha taimi ki muʻa ʻi he hisitōliá kuo taʻeʻofa pehē ai ʻa e māmaní.

Ko e Hā Kuo Momoko Ai ʻa e ʻOfa ki he Kaungāʻapí?

ʻOku ʻomai ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ʻa e talí. Ko ʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú, ʻokú ne ui ʻa e taimi ʻoku tau moʻui aí ko e “kuonga fakamui.” Ko e kuonga ʻeni ʻa ia ʻe ʻi ai, ʻoku pehē ʻe he kikite ʻa e Tohitapú, ʻa e kakai te nau “taʻeʻofa-ki-hoʻota.” Fekauʻaki mo e “ngaahi taimi faingataʻa” ko ení, ʻa ia ʻoku toe ui ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ko e “fakaʻosi ʻo e kuonga,” naʻe tala ki muʻa ʻe Sīsū ʻe “fakaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi.”​—2 Timote 3:1-5; Mātiu 24:3, 12, fakaʻītali ʻamautolu.

Ko ia ai, ko e taʻeʻofa ʻi he ʻaho ní, ko e konga ia ʻo e fakamoʻoni ʻoku tau lolotonga moʻui ʻi he kuonga fakamui ʻo e maama ko ení. ʻOku fakafiefiá, he ʻoku toe ʻuhinga ia ko e maama ko eni ʻo e kakai anga-taʻefakaʻotuá ʻe vavé ni hano fetongiʻaki ia ha maama foʻou māʻoniʻoni ʻoku puleʻi ʻe he ʻofá.​—Mātiu 24:3-14; 2 Pita 2:5; 3:7, 13.

Ka ʻoku tau maʻu moʻoni ha ʻuhinga ke tui ai ko ha liliu pehē ʻe ala malava​—ko e kakai kotoa pē te nau malava ʻo ako ke feʻofaʻaki pea nofo fakataha ʻo femelinoʻaki?

ʻOfa ki he Kaungāʻapí—Ko e Meʻa ʻOku Hoko Moʻoni

“KO HAI nai hoku kaungaʻapi?” ko e ʻeke ia ʻa ha loea ʻi he ʻuluaki senitulí kia Sīsū. Naʻe ʻikai ha veiveiua naʻá ne ʻamanekina ʻe pehē ange ʻa Sīsū, ‘Ko ho kaungā Siú.’ Ka ʻi ha talanoa fekauʻaki mo ha Samēlia anga-fakakaungāʻapi, naʻe fakahā ai ʻe Sīsū ko e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kehé ko hotau ngaahi kaungāʻapi mo ia.​—Luke 10:29-37; Sione 4:7-9.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū, ko e hoko hake ki he ʻofa ki he ʻOtuá, ʻa e ʻofa ki he kaungāʻapí ʻoku totonu ke ne tataki ʻetau moʻuí. (Mātiu 22:34-40) Ka kuo ʻofa moʻoni nai ha faʻahinga kulupu ʻo ha kakai ki honau ngaahi kaungāʻapí? Naʻe fai pehē ʻa e muʻaki kau Kalisitiané! Naʻe ʻiloa kinautolu ʻi he ʻofa ko ia naʻa nau fai ki he niʻihi kehé.​—Sione 13:34, 35.

Fēfē ʻa e ʻahó ni? ʻOku ngāueʻaki ʻe ha taha ʻa e ʻofa faka-Kalaisí? ʻOku pehē ʻe he Encyclopedia Canadiana: “Ko e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko hono fakaake mo hono toe fokotuʻu ʻa e muʻaki lotu faka-Kalisitiane naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū mo ʻene kau ākongá . . . Ko e fanga tokoua kotoa.”

ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? ʻOku ʻuhingá ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau fakaʻatā ha meʻa​—ha matakali, fonua, pe ha faʻahinga tupuʻanga​—ke ne ʻai kinautolu ke tāufehiʻa ki honau ngaahi kaungāʻapí. Pea ʻe ʻikai te nau tāmateʻi ha taha, he kuo nau tukihuoʻaki fakaefakatātā ʻenau ngaahi heletaá mo e ngaahi heleʻauhani ʻaki ʻenau ngaahi taó. (Aisea 2:4) Ko hono moʻoní, ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku fakatokangaʻi kinautolu ʻi heʻenau tomuʻa fai ʻa e tokoni ki honau ngaahi kaungāʻapí.​—Kaletia 6:10.

Tā neʻineʻi ke pehē ʻe he nusipepa Sacramento Union ʻo Kalefōniá: “ʻOku feʻunga ke pehē kapau naʻe moʻuiʻaki ʻe he māmaní kotoa ʻa e tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo ngata ʻa e lingi totó mo e tāufehiʻá, pea ʻe pule fakatuʻi leva ʻa ʻofa.” Naʻe pehē ʻe ha tangata fatu tohi ʻi he makasini ʻa Hungali ko e Ring: “Kuó u aʻu ki ha fakamulituku kapau ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pē naʻe moʻui ʻi he māmaní, ʻe ʻikai ʻi ai ha tau ia, pea ko e ngāue pē ʻa e kau polisí ia ko hono tokangaʻi ʻa e feʻaluʻakí mo hono tokonaki mai ʻo e ngaahi paasipootí.”

Ko hono moʻoní ʻona, ko ha fuʻu liliu lahi ia ʻe fiemaʻu ki he māmaní kotoa kapau ko e kakaí kotoa ke feʻofaʻaki. Ka ʻe hoko fēfē mai ʻa e liliu ko iá? (Kātaki ʻo sio ki he tuʻa peesí.)

Ko e Taimi ʻe Feʻofaʻaki Kotoa Ai ʻa e Kakaí

KO HA lotu naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku hā ai ha fuʻu liliu fakaofo ʻoku mātuʻaki ofi. ʻI heʻene Malanga ʻiloa ko ia ʻi he Moʻungá, naʻe akoʻi mai ai kitautolu ʻe Sīsū ke lotu: “Ke hoko mai hoo bule [“puleʻanga,” NW]. Ke fai ho finagalo i mamani, o hage i he lagi.”​—Mātiu 6:10, PM.

Ko e hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko ha founga-pule moʻoni ia, ʻa ia ʻoku pule mei hēvani. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ui ai ko e “Puleʻanga ʻo Hevani.” Ko Sīsū, ʻa e “ʻEiki ʻo e Melino,” kuo fokotuʻu ia ʻe heʻene Tamaí ke hoko ko hono pule.​—Mātiu 10:7; Aisea 9:6, 7 [Isaia 9:5, 6, PM]; Sāme 72:1-8.

ʻI he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e hā ʻe hoko ki he māmani fonu tāufehiʻa ko ʻení? Ko e “puleʻanga,” te ne “laiki mo fakaʻauha” ʻa e ngaahi founga-pule mele kotoa ʻo e maama ko ʻení. (Taniela 2:44) ʻOku fakamatala ʻe he Tohitapú: “ʻOku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani . . . : ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.”​—1 Sione 2:17.

Fekauʻaki mo e maama foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko haʻa faitotonu te nau maʻu ʻa e fonua, pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa.” (Sāme 37:9-11, 29; Palovepi 2:21, 22) He toki taimi fakafiefia moʻoni ia! “ʻE ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia.” (Fakahā 21:4) Naʻa mo e faʻahinga kuo maté te nau toe moʻui, pea ko e kotoa ʻo e māmaní ʻe fulihi ki ha palataisi moʻoni.​—Aisea 11:6-9; 35:1, 2; Luke 23:43; Ngāue 24:15.

Ke moʻui ʻi he maama foʻou ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau feʻofaʻaki, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku akoʻi mai ʻe he ʻOtuá ke tau faí. (1 Tesalonaika 4:9) Ko ha tangata ako Tohitapu mei he Hahaké naʻá ne pehē: “ʻOku ou fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻa ia, hangē ko e talaʻofa ʻa e Tohitapú, ʻe ʻosi ako ʻe he kakai kotoa pē ke feʻofaʻaki.” Pea ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ko e ʻOtuá te ne tauhi ki heʻene ngaahi talaʻofá! “Kuó u ʻosi leaʻaki foki ia,” ko ʻene laú ia, “te u toe fai ia.”​—Aisea 46:11.

Ka ke fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke ke maʻu ʻa e ʻilo faka-Tohitapú, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he laui miliona ʻo e kakai loto-totonu ʻi māmani lahi. (Sione 17:3) ʻE tokoniʻi koe ʻe he polosiua peesi ʻe 32 Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú? Maʻu haʻo tatau ʻaki hoʻo fakafonu ʻa e kūponi kuo tokonaki atu ʻi he peesi ki muʻá pea lī ia ki he tuʻasila ofi atu ki ho ʻapí.

□ ʻOku ou saiʻia ke maʻu ʻa e polosiua Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú?

□ Kātaki ʻo fetuʻutaki mai kiate au fekauʻaki mo ha ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapi.

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 2]

Ko e tokotaha sinaipá mo e putu ʻi Posinia: Reuters/Corbis-Bettmann