Skip to content

Kau Talavou​—Ko e Hā Te Mou Faiʻaki Hoʻomou Moʻuí?

Kau Talavou​—Ko e Hā Te Mou Faiʻaki Hoʻomou Moʻuí?

Kau Talavou​—Ko e Hā Te Mou Faiʻaki Hoʻomou Moʻuí?

“ʻOKU ou loto ke maʻu ʻa e meʻa lelei taha ʻi he moʻuí.” Ko e lau ia ʻa ha taʻahine taʻu hongofulu tupu. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke fiemaʻu ʻe koe foki ʻa e meʻa tatau. Ka ʻe anga-fēfē leva haʻo maʻu ʻa e meʻa “lelei taha” ʻi he moʻuí? Ko e mītiá mo ho toʻumeʻá, naʻa mo hoʻo kau faiakó nai, mahalo pē te nau pehē ʻe lava ke aʻusia ia ʻi hono maʻu ha paʻanga lahi mo hono maʻu ha ngāue māʻolunga—ke hoko ʻo lavameʻa!

Kae kehe, ʻoku fakatokanga ʻa e Tohi Tapú ki he toʻutupú ko e feinga ke lavameʻa fakamatelié ʻoku ʻikai toe kehe ia mei he “kai matangi.” (Koheleti 4:4) Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku ʻi ai ʻa e toʻutupu ʻe niʻihi ʻoku nau maʻu moʻoni ʻa e koloá mo e ongoongó. Ko e faʻahinga ko iá ʻoku nau faʻa loto-mamahi lahi. “ʻOku hangē ia ha ngeʻesi puhá,” ko e lau ia ʻa ha talavou Pilitānia naʻe feinga ki ha ngāue fakaeako māʻolunga. “ʻI he taimi ʻokú ke sio ai ki lotó, ʻoku halaʻatā ha meʻa ia ai.” Ko e moʻoni, ʻoku lava ʻi he taimi ʻe niʻihi ke ʻomai ʻe ha ngāue ʻa e koloa mo e tuʻunga ʻiloa. Ka heʻikai lava ke ne fakalato ʻa hoʻo “fiemaʻu fakalaumālié.” (Mātiu 5:3) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakatokanga mai ʻi he 1 Sione 2:17, “ʻoku fakaʻaʻau ke mole atu ʻa e māmaní.” Neongo kapau te ke lavameʻa ʻi he māmani ko ení, ʻe taimi nounou pē ia.

Ko ia ʻoku ekinaki mai ai ʻi he Koheleti 12:1 (12:2), PM, ki he fānaú: “Manatu eni ki ho Tubuaga i he gaahi aho o hoo kei jii.” ʻIo, ko e founga lelei taha ʻoku ala lava ke ngāueʻaki ki ai ʻa hoʻo moʻuí ko e ngāue ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Ka ko e ʻuluakí, kuo pau ke ke taau ke kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke ke hoko ʻo fai pehē? Pea ko e hā ʻoku kau ʻi he ngāue ki he ʻOtuá?

Taau ke Hoko ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihova

Ke kamataʻakí, kuo pau ke ke fakatupulekina ha holi ke tauhi ki he ʻOtuá—pea ko e holi ko iá ʻoku ʻikai ke hokonoa mai pē, ʻo tatau ai pē pe ko hoʻo ongo mātuʻá ʻokú na Kalisitiane. Kuo pau ke ke maʻu ha vahaʻangatae pē ʻoʻou mo Sihova. “Ko e lotú ʻe tokoni ia ke ke maʻu ai ha vahaʻangatae tonu mo Sihova,” ko e lau ia ʻa ha taʻahine taʻu hongofulu tupu.—Saame 62:8; Sēmisi 4:8.

Ko e Loma 12:2 ʻoku fakamamafaʻi ai ha toe sitepu kuo pau ke ke fou ai. ʻOku pehē ai: “Fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻa e finangalo lelei mo fakahōifua mo haohaoa ʻo e ʻOtuá.” Kuó ke veiveiua ʻi ha taimi ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuo akoʻi kiate koé? Peʻi muimui ʻi he ekinaki ʻa e Tohi Tapú, pea ‘fakamoʻoniʻi kiate koe’ pe ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni! Fai haʻo fekumi pē ʻaʻau. Lau ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi makatuʻunga he Tohi Tapú. Kae kehe, ko e ako fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ia ʻoku fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻo hoto ʻatamaí. Vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto ai ki he meʻa ʻokú ke laú koeʻuhí ke ʻalu hifo ia ʻo nofo maʻu ʻi ho lotó. ʻE fakatupunga ʻe he meʻá ni ke tupulekina ʻa hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá.—Saame 1:2, 3.

Hokó, feinga ʻi he founga ʻikai anga-mahení ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke akó ki ho kaungāakó nai. Ko e malanga mei he matapā ki he matapaá ʻa e sitepu hono hokó. Te ke fetaulaki nai he taimi ki he taimi mo ha kaungāako ʻi hoʻo malangá, pea ʻe ʻai nai koe ʻe he meʻá ni ke ke tomuʻa manavasiʻi. Ka ʻoku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú ke ʻoua te tau “maaʻi ʻa e ongoongo leleí.” (Loma 1:16) ʻOkú ke ʻoatu ha pōpoaki ʻo e moʻui mo e ʻamanaki! Ko e hā ke maaʻi ai iá?

Sai, kapau ko hoʻo ongo mātuʻá ʻokú na Kalisitiane, kuó ke ʻosi ʻalu nai mo kinaua ʻi he ngāue ko ení. Ka ʻokú ke malava ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he tuʻu fakalongolongo pē he matapaá pe ko hono tufa pē ʻo e ngaahi makasiní mo e tulekí? ʻOkú ke malava ke lea ʻiate koe pē he matapaá, ʻo ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke akoʻi ʻa e tokotaha-ʻapí? Kapau ʻoku ʻikai, kumi tokoni leva mei hoʻo ongo mātuʻá pe ko ha mēmipa matuʻotuʻa ʻo e fakatahaʻangá. ʻAi ko hoʻo taumuʻá ia ke taau ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso ʻo e ongoongo leleí!

ʻI he faai atu ʻa e taimí, ʻe ueʻi ai koe ke ke fai ha fakatapui—ʻo fuakava ki he ʻOtuá te ke tauhi kiate ia ʻi he taimí ni ʻo faai atu. (Loma 12:1) Kae kehe, ko e fakatapuí ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakafoʻituitui pē ia. ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e tokotaha kotoa ke ne fai ha ‘talaki fakahāhā ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí.’ (Loma 10:10) ʻI he taimi ʻo e papitaisó, ʻokú ke ʻuluaki lea ai ʻo fakahaaʻi ʻa hoʻo tuí. ʻOku hoko atu ai ʻa e papitaiso ʻi he vaí. (Mātiu 28:19, 20) Ko hono moʻoní, ko e papitaisó ko ha sitepu mafatukituki ia. Kae ʻoua ʻe tauholomui koeʻuhi ko haʻo ongoʻi te ke tō nai ʻi ha taimi. Kapau ʻokú ke falala ki he mālohi mei he ʻOtuá, te ne ʻoatu kiate koe “ʻa e mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení” ke tokoniʻi koe ke ke tuʻu maʻu.—2 Kolinitō 4:7; 1 Pita 5:10.

ʻI he taimi ʻo e papitaisó, ʻokú ke hoko ai ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. (ʻAisea 43:10) ʻOku totonu ke kaunga lahi eni ki he founga te ke ngāueʻaki ai ʻa hoʻo moʻuí. ʻOku kau ki he fakatapuí ʻa hono ‘siʻaki ʻe koe koe.’ (Mātiu 16:24) Te ke liʻaki nai ʻa e niʻihi ʻo hoʻo ngaahi taumuʻa mo e holi fakafoʻituituí pea ‘hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.’ (Mātiu 6:33) Ko e fakatapuí mo e papitaisó ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi faingamālie ke fai pehē. Tau lāulea angé ki ha niʻihi ʻo kinautolu.

Faingamālie ke Tauhi Taimi-Kakato ki he ʻOtuá

Ko e ngāue tāimuʻá ko e taha ia ʻo e faingamālie ko iá. Ko ha tokotaha malanga tāimuʻa ko ha Kalisitiane ʻosi papitaiso faʻifaʻitakiʻanga lelei ia kuó ne fokotuʻutuʻu ke fakamoleki ha houa ʻikai toe siʻi hifo he 70 ʻi he māhina taki taha ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. Ko hono fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he malangá ʻe tokoniʻi ai koe ke ke fakatupulekina ʻa hoʻo ngaahi pōtoʻi ʻi he malangá mo e faiakó. Kuo hokosia ʻe he kau tāimuʻa tokolahi ʻa e fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻenau kau ako Tohi Tapú ke nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni papitaiso. Ko e hā ha ngāue fakamāmani ʻoku lava ke hoko ʻo fakalotomāfana mo fakafiemālie tatau mo ia?

Ke totongi ʻenau ngaahi fakamole ʻi he nofó, ʻoku ngāue paʻanga konga taimi ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kau tāimuʻá. ʻOku palani ki muʻa ʻa e tokolahi ki he fatongia ko ení ʻaki ʻenau ako ngāue ʻi he ʻapiakó pe mei heʻenau ngaahi mātuʻá. Kapau ʻokú ke ongoʻi mo hoʻo ongo mātuʻá ʻe ʻaonga ke ke maʻu ha ako fakalahi hili ʻa e ako ʻi he kolisí, fakapapauʻi ko hoʻo taumuʻá, ʻoku ʻikai koeʻuhí ke maʻu ai ha paʻanga lahi, ka ke tokoni ki hoʻo ngāue fakafaifekaú pea ngāue nai ai ko ha faifekau taimi-kakato.

Kae kehe, ko e meʻa ʻoku tokangataha ki ai ha tāimuʻa ʻi heʻene moʻuí, ʻoku ʻikai ko ʻene ngāue paʻangá, ka ko ʻene ngāue fakafaifekaú—ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e moʻuí! Ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke fokotuʻu ʻa e ngāue tāimuʻá ko haʻo taumuʻa fakafoʻituitui? ʻOku faʻa iku ʻa e ngāue tāimuʻá ki he ngaahi monū kehe. Ko e fakatātaá, ʻoku hiki ʻa e kau tāimuʻa ʻe niʻihi ki he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo e kau malanga ʻo e Puleʻangá. ʻOku ako ʻe he niʻihi ha lea muli pea ngāue fakataha mo ha fakatahaʻanga lea muli ʻi hono feituʻú pe aʻu ʻo ngāue ʻi ha fonua muli. ʻIo, ko e ngāue tāimuʻá ko ha founga moʻui fakafiemālie ia!

Ko e Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá ko e matapā ia ʻe taha ʻo e faingamālié. Ko e ako mahina ʻe ua ko ení kuo faʻu ia ke akoʻi ai ʻa e kau tāimuʻa taukei ʻoku nau loto-lelei ke mavahe mei honau feituʻú ke ngāue ʻi ha feituʻu pē ʻoku fiemaʻu ai kinautolu. Ko hono moʻoní, ʻoku nau pehē, “Ko au eni; fekau au” ʻi he faʻifaʻitaki ki he ʻEvangeliō lahi taha kuo ngāue ʻi he māmaní, ʻa Sīsū Kalaisi. (ʻAi. 6:9 [ʻAisea 6:8PM]; Sione 7:29) Ko e hiki mamaʻo mei ʻapí ʻe kau nai ki ai ʻa e feʻunuʻaki ki ha tuʻunga moʻui faingofua ange. Ko e anga fakafonuá, ʻeá, mo e meʻakaí ʻe kehe ʻaupito nai ia mei he meʻa naʻe anga ki ai ʻa e tokotahá. ʻE aʻu nai ʻo fiemaʻu ke ako ha lea foʻou. ʻOku tokoniʻi ʻe he ako ko ení ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻemali mo e ngaahi hoa mali, taʻu 23 ki he 65, ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie ʻa ē te nau fiemaʻu ʻi honau vāhenga-ngāué mo e pōtoʻi ʻe ʻai ai kinautolu ke malava ʻo ngāueʻaki kakato ange ʻe Sihova mo ʻene kautahá.

Ko e ngāue Pētelí ʻoku kau ki ai ʻa e ngāue pole ʻi he taha ʻo e ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e kau mēmipa ʻe niʻihi ʻi he fāmili Pētelí ʻoku nau ngāue fakahangatonu ki hono faʻu ʻo e ʻū tohi Fakatohitapú. Ko e niʻihi ʻoku ʻoange kia kinautolu ʻa e ngaahi ngāue tokoni, hangē ko hono tokangaʻi ʻo e ngaahi falé mo e meʻangāué pe tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻa e fāmili Pētelí. Ko e ngāue kotoa pē ko e ngaahi monū toputapu ia ʻo e ngāue kia Sihová. ʻIkai ko ia pē, ko e faʻahinga ʻi he Pētelí ʻoku nau fiefia ʻi hono ʻiloʻi ko e hā pē ha meʻa ʻoku nau fai, ʻoku maʻu ʻaonga mei ai ʻa honau fanga tokoua tokolahi takatakai ʻi he māmaní.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e fanga tokoua ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi pōtoʻi makehé ʻoku fakaafeʻi kinautolu ke ngāue ʻi he Pētelí. Kae kehe, ko e tokolahi tahá, ʻoku akoʻi kinautolu ʻi heʻenau toki aʻu pē ki aí. Ko e faʻahinga ʻi he Pētelí ʻoku ʻikai te nau ngāue ke maʻu ha meʻa fakamatelie ka ʻoku nau fiemālie pē ʻi he ngaahi tokonaki kuo ʻomai ki he meʻakai, nofoʻanga, mo ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi ki he ngaahi fakamole fakafoʻituituí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha talavou ko e mēmipa ʻo e fāmili Pētelí ʻa ʻene ngāué ʻo peheni: “ʻOku fakaofo moʻoni! Ko e founga-tuʻumaʻu ʻo e ngāué ʻoku ʻikai faingofua, ka kuó u maʻu ʻa e tāpuaki lahi ʻi he ngāue hení.”

Ko e ngāue langá ʻoku fakaʻatā ai ke kau ha taha ʻi he langa ʻo e ngaahi vaʻá mo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá. Ko e kau sevāniti langá, hangē ko ia ʻoku uiʻaki kinautolú, ʻoku nau tokoni ʻi he ngāue langa peheé. Ko ha founga eni ʻo e ngāue toputapú, ʻoku meimei tatau mo e ngāue ko ia ʻa e faʻahinga naʻa nau langa ʻa e temipale ʻo Solomoné. (1 Tuʻi 8:13-18) Ko e ngaahi fokotuʻutuʻu ki hono tokangaʻi ʻo e kau sevāniti langá ʻoku meimei tatau ia mo ia ʻoku fai ki he fāmili Pētelí. Ko ha monū moʻoni ē ʻoku maʻu ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfiné ni ʻi he ngāue ʻi he tafaʻaki ko eni ki hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová!

Tauhi ʻAufuatō kia Sihova

Ko e tauhi kia Sihová ʻa e founga lelei taha ke ngāueʻaki ki ai ʻa hoʻo moʻuí. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke fakakaukau ai ke fokotuʻu ha taumuʻa fakafoʻituitui ʻo e ngāue taimi-kakato ki he ʻOtuá? Talanoa ki he ngāue taimi-kakató mo hoʻo ongo mātuʻá, ko hoʻo kau mātuʻa fakalotofonuá mo hoʻo ʻovasia sēketí. Kapau ʻokú ke mahuʻingaʻia ke ngāue ʻi he Pētelí pe kau ʻi he Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá, kau ki he ngaahi fakataha ki he kau tohi kole tāú ʻa ia ʻoku fai ʻi he ngaahi ʻasemipilī fakasēketí mo e ngaahi fakataha-lahi fakavahé.

Ko hono moʻoní, heʻikai nai taau ʻa e tokotaha kotoa pe malava ke ngāue taimi-kakato. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakangatangata ai ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻe lava ke fai ʻe ha taha ʻi he mahamahakí, tuʻunga fakapaʻangá mo e ngaahi fatongia fakafāmilí. Naʻa mo ia, ko e kau Kalisitiane fakatapui kotoa pē kuo pau ke nau tokanga ki he fekau ʻa e Tohi Tapú: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa.” (Mātiu 22:37) ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke ke fai ʻa e lelei taha ʻe malava ʻi ho tuʻungá. Ko ia ko e hā pē ho tuʻungá, ʻai ʻa e ngāue kia Sihová ko e meʻa tefito ia ʻi hoʻo moʻuí. Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻi ho ngāue ki he ʻOtuá ʻe lava moʻoni ke fakahoko. ʻIo, “manatu eni ki ho Tubuaga i he gaahi aho o hoo kei jii”—pea ʻe tāpuakiʻi koe ʻo taʻengata ʻi hoʻo fai peheé!

Ko e konga Tohi Tapú ʻoku ngāueʻaki hení ʻoku toʻo ia mei he Tohitapu Katoa (1966) pea ka ʻikai ke fakahaaʻi atu. ʻOku fakahaaʻi ʻe he PM ʻa e Koe Tohi Tabu Katoa (1884), ʻoku fakahaaʻi ʻe he NW ʻoku liliu ʻa e konga Tohi Tapú mei he New World Translation of the Holy Scriptures—With References ʻi he lea faka-Pilitāniá. @2013 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania.