Skip to content

Ko Hai ʻOkú Ne Puleʻi Moʻoni ʻa e Māmaní?

Ko Hai ʻOkú Ne Puleʻi Moʻoni ʻa e Māmaní?

Ko Hai ʻOkú Ne Puleʻi Moʻoni ʻa e Māmaní?

ʻE tali ʻe he kakai tokolahi ʻa e fehuʻi ʻi ʻolungá ʻaki ha foʻi lea pē ʻe taha—ʻOtua. Ka ʻoku taau ke tokangaʻi, ʻoku ʻikai ha lave ʻa e Tohitapú ʻo pehē ko Sīsū Kalaisi pe ko ʻene Tamaí ko e pule moʻoni ia ʻo e māmani ko ení. Ko hono kehe ʻaupitó, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻE kapusi ki tuʻa ʻeni ʻa e ʻeiki ʻo e maama ko eni.” Pea naʻá ne tānaki atu: “ʻOku haʻu ʻa e ʻeiki ʻo māmani, pea talaʻehai ʻoku ʻi ai haʻane momoʻi meʻa ʻiate au.”—Sione 12:31; 14:30; 16:11.

Ko ia ʻoku fepaki ʻa e pule ʻo e māmani ko ení mo Sīsū. Ko hai ia?

Ko ha ʻIloʻanga ki ai Mei He Ngaahi Tuʻunga ʻo e Māmaní

Neongo ʻa e ngaahi feinga ʻa e kau tangata naʻe lelei ʻenau ngaahi taumuʻá, kuo fakalilifu ʻa e faingataʻaʻia ʻa e māmaní ʻi he faai mai ʻa e hisitōliá. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ke fifili ʻa e faʻahinga faʻa fakakaukaú, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tokotaha faitohi fakaʻetita kuo mālōlō atu ko Tēvita Lawrence: “‘Ko e melino ʻi he māmaní’—ʻoku fiemaʻu ia ʻe he meimei tokotaha kotoa pē. Ko e ‘ʻofa ki he kakaí’—ʻoku ongoʻi ia ʻe he meimei kakai kotoa pē ʻo e māmaní. Ko ia, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fehalaakí? Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e taú neongo ʻa e ngaahi holi fakanatula ko eni ʻa e kakaí?”

ʻOku hā ngali vale, ʻikai ko ia? ʻI he holi fakanatula ʻa e kakaí ke nau moʻui melinó, ʻoku nau fetāufehiʻaʻaki mo fetāmateʻaki—pea fai ia ʻi ha founga fuʻu fulikivanu. Fakakaukau atu ki he fuʻu hulu fau ʻa e anga-fakamamahi fakalilifú. Kuo ngāueʻaki ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi loki kasa, ngaahi kemi fakamamahi, meʻafana afi, ngaahi pomu naipami, mo e ngaahi founga kehe mātuʻaki kovi ʻaupito ke fefakamamahiʻaki mo fetāmateʻaki tavale.

ʻOkú ke tui ʻoku malava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku nau fakaʻamu ki he melinó mo e fiefiá, ke nau fai ʻiate kinautolu pē ʻa e ngaahi meʻa fakalilifú ni ki he niʻihi kehé? Ko e hā ʻa e tākiekina mālohi ʻokú ne ʻai ʻa e tangatá ke fai ʻa e ngaahi meʻa fakalielia peheé pe ʻai kinautolu ke aʻu ki he ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻoku nau ongoʻi kuo pau ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa kovi ʻaupito? Kuó ke fifili nai pe ʻoku ʻi ai ha mālohi anga-fulikivanu mo taʻe hā mai ʻokú ne tākiekina ʻa e kakaí ke nau fakahoko ʻa e faʻahinga fakamālohi peheé?

ʻOku Fakahā Mahino ʻa e Kau Pule ʻo e Māmaní

ʻOku ʻikai ha fiemaʻu ke mateʻi ʻa e meʻá ni, he ʻoku fakahā mahino ʻe he Tohitapú ko ha tokotaha maʻu-ʻatamai poto mo taʻe hā mai kuó ne puleʻi ʻa e tangatá mo e ngaahi puleʻangá fakatouʻosi. ʻOkú ne pehē: “Oku tokoto a mamani kotoabe i he toko taha kovi.” Pea ʻoku fakahaaʻi ia ʻe he Tohitapú, ʻo pehē: “ʻA e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane . . . ʻoku ne kākāʻi ʻa mamani kātoa.”—1 Sione 5:19PM: Fakahā 12:9.

ʻI he taimi ʻe taha, naʻe “ʻahiʻahiʻi ʻe he Tevolo” ʻa Sīsū, ka naʻe ʻikai ke fehuʻia ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga ʻo Sētane ko e pule ʻo e māmani ko ení. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e meʻa naʻe hokó: “Pea ʻave foki ia ʻe he Tevolo ki ha moʻunga naʻe maʻolunga ʻaupito, ʻo ne fakaʻaliʻali ki ai ʻa e ngāhi puleʻanga kotoa pe ʻo mamani mo honau nāunau; ʻo ne pehe kiate ia, koe ngāhi meʻa ni kotoa pe te u ʻatu moʻou, ʻo kapau te ke fakatomapeʻe ʻo lotu kiate au. Pea toki pehe ʻe Sisu, Setane, fei mo ʻalu!”—Mātiu 4:1, 8-10.

Fakakaukau ange ki he meʻá ni. Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Sīsū ʻaki ʻene tuʻuaki ange kiate ia “ʻa e ngāhi puleʻanga kotoa pe ʻo mamani.” Ka, ne mei malava ke hoko ʻa e tuʻuaki ʻa Sētané ko ha ʻahiʻahi moʻoni kapau naʻe ʻikai ko Sētane ʻa e pule moʻoni ʻo e ngaahi puleʻangá ni? ʻIkai, ʻe ʻikai pehē. Pea fakatokangaʻi, naʻe ʻikai ke fakaʻikaiʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻia Sētane ʻa e ngaahi puleʻanga fakaemāmani ko ení. He naʻá ne mei fakaʻikaiʻi kapau naʻe ʻikai ke maʻu mafai ʻa Sētane kiate kinautolu. Ko ia, ʻoku moʻoni ko Sētané ko e pule taʻe hā mai ia ʻo e māmaní! Ko hono moʻoní, ʻoku ui ia ʻe he Tohitapú ko e “ʻotua ʻo e tuʻu ko eni.” (2 Kolinitō 4:4) Ka, naʻe anga-fēfē ʻa e hoko mai ʻa ha tokotaha anga-fulikivanu pehē ni ki he tuʻunga maʻu mafai ko ení?

Ko e tokotaha naʻe hoko ko Sētané ko ha ʻāngelo naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá, ka naʻá ne hoko ʻo meheka fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne poleʻi ʻa e tuʻunga-pule totonu ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne fai eni ʻaki ʻene ngāueʻaki ha ngata ke fakafou ai ʻene lea ke kākaaʻi ʻa e ʻuluaki fefiné, ko ʻIvi, pea ke malava ai ke ʻai ʻa ʻIvi mo hono husepānití, ko ʻĀtama, ke na fai hono lotó kae ʻoua ʻe talangofua ki he ʻOtuá. (Sēnesi 3:1-6; 2 Kolinitō 11:3) Naʻá ne toe taukaveʻi te ne malava ke fakatafoki mei he ʻOtuá ʻa e fānau kotoa teʻeki fanauʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIví. Ko ia naʻe fakangofua ʻe he ʻOtuá ha taimi kia Sētane ke ne feinga ai ke fakamoʻoniʻi ʻa ʻene taukaveʻí, ka kuo ʻikai ke lavameʻa ʻa Sētane.—Siope 1:6-12; 2:1-10.

ʻOku taau ke tokangaʻi, ʻoku ʻikai ko Sētane toko taha pē ʻoku ʻi hono tuʻunga pule ki he māmaní. Naʻá ne lavameʻa ʻi hono fakalotoʻi ʻa e niʻihi ʻo e kau ʻāngelo kehé ke nau kau mo ia ʻi he angatuʻu ki he ʻOtuá. Naʻe hoko ʻa e faʻahingá ni ko e kau tēmeniō, ko hono kaungāngāue ʻi he laumālie. ʻOku lave ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo kinautolu ʻi heʻene ekinaki mai ki he kau Kalisitiané: “Mou faa tuu hake ki he gaahi tuutuuni kākā ae tevolo. He oku ikai koe tau fagatua moe kakano moe toto, ka . . . moe kau bule oe fakabouli oe mamani, moe kau laumalie kovi i he gaahi botu i oluga.”—ʻEfesō 6:11, 12PM.

Talitekeʻi ʻa e Kau Laumālie Anga-Fulikivanú

ʻOku loto-ʻalovili ʻa e kau pule anga-fulikivanu mo taʻe hā mai ko eni ʻo e māmaní ke nau takiheeʻi ʻa e kakaí kotoa, ʻo fakatafoki kinautolu mei he lotu ki he ʻOtuá. Ko e taha ʻo e founga ʻo hono fai ʻo e meʻá ni ʻe he kau laumālie fulikivanú ni ko hono poupouʻi ʻa e fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e kei moʻui ʻi he hili ʻa e maté, neongo ʻoku fakahā mahino ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai toe ʻilo pe fai ha meʻa ʻe he kau maté. (Sēnesi 2:17; 3:19; ʻIsikeli 18:4; Sāme 146:3, 4; Koheleti 9:5, 10) Ko ia ai, ko ha tokotaha laumālie anga-fulikvanu, te ne lea ʻo hangē ko ha leʻo ʻo ha taha kuo ʻosi mate, ʻo talanoa nai mo ha kāinga pe kaungāmeʻa kei moʻui ʻo e tokotaha ko iá, ʻo fai ia fou mai ʻi ha taha ʻoku fetuʻutaki mo e kau laumālié pe fou mai ʻi ha “leʻo” mei he feituʻu taʻe hā mai. ʻOku fakangalingali mai ʻa e “leʻó” ko e tokotaha ia kuo mole atú, ka ko hono moʻoní ko ha tēmeniō!

Ko ia, kapau te ke fanongo ki ha “leʻo” pehē, ʻoua ʻe kākaaʻi ai koe. Talitekeʻi ha meʻa pē ʻokú ne leaʻaki, pea lea tatau mo e lea ʻa Sīsū: “Setane, fei mo ʻalu!” (Mātiu 4:10; Sēmisi 4:7) ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa e fieʻilo fekauʻaki mo e nofoʻanga ʻo e kau laumālié ke ne ʻai koe ke ke hoko ʻo kau mo e kau laumālie anga-fulikivanú. ʻOku ui ʻa e faʻahinga kau peheé ko e fakahaʻele faʻahikehe, pea ʻoku fai fakatokanga mai ʻa e ʻOtuá ki heʻene kau lotú ke ʻoua te nau kau ki ai ʻi hono ngaahi faʻahinga founga kotoa. ʻOku fakahalaiaʻi ʻe he Tohitapú “ha taha ʻoku fai tongafisi . . . pe ko ha taha pē ʻoku ʻeke meʻa ki ha taha ʻoku fetuʻutaki mo e kau laumālié pe ko ha taha vavalo pe ha taha ʻoku fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo e kau maté.”—Teutalōnome 18:10-12NW; Kalētia 5:19-21; Fakahā 21:8.

Koeʻuhi ʻoku hanga ʻe he fakahaʻele faʻahikehé ʻo ʻai ha taha ke tākiekina ʻe he kau tēmenioó, talitekeʻi ʻa hono ngaahi foungá kotoa neongo te nau hā ngali fakafiefia pe fakatoʻoaloto. ʻOku kau ki he ngaahi meʻá ni ʻa e sio ki he foʻi pulu kilisitala, ngāueʻaki ʻo e laʻipapa ko e Ouija, ESP, ko e vakavakaiʻi ʻo e ngaahi laine ʻi hoto ʻaofinimá, mo e tala ʻa e kahaʻú ʻi he vakai ki he fetuʻú mo e palanité. ʻOku toe fakatupunga ʻe he kau tēmenioó ke fanongoa ha ngaahi ongo pe ʻasi mai ha ngaahi meʻa ngali kehe ʻi he ngaahi ʻapi ʻoku nau ngāueʻakí.

Tānaki atu ki ai, ʻoku ngāueʻaki ʻe he kau laumālie anga-fulikivanú ʻa e hehema angahalaʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo nau poupouʻi ʻa e ngaahi tohi, ngaahi filimi mo e ngaahi polokalama televīsone ʻoku fakaeʻa ai ʻa e fehokotaki fakasino taʻetaau mo taʻefakanatulá. ʻOku ʻilo ʻe he kau tēmenioó kapau ʻe ʻikai ke toʻo mei he fakakaukaú ʻa e ngaahi fakakaukau halá ni ʻe hoko ai ʻa e uesia ʻo taʻematāmateʻi pea taki atu ʻa e kakaí ke nau fai taʻetaau—ʻo hangē pē ko e kau tēmenioó.—Sēnesi 6:1, 2; 1 Tesalonaika 4:3-8; Siutasi 6.

ʻOku moʻoni, ʻe manuki nai ʻa e tokolahi ki he pehē ʻoku puleʻi ʻa e māmaní ʻe he kau laumālie anga-fulikivanu. Ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakaʻohovale ʻa ʻenau taʻetuí, koeʻuhi ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Naʻa mo Setane ʻoku ne ʻai ʻa e anga ʻo ha angelo mei he maama.” (2 Kolinitō 11:14) Ko ʻene kākā lahi tahá ko ʻene fakakuihi ʻa e tokolahi mei he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻokú ne ʻi ai moʻoni mo ʻene kau tēmeniō! Ka ʻoua naʻa kākaaʻi koe! ʻOku ʻi ai moʻoni ʻa e Tēvolo mo ʻene kau tēmeniō, pea ʻoku fiemaʻu kiate koe ke ke talitekeʻi maʻu ai pē kinautolu.—1 Pita 5:8, 9.

Ko e meʻa fakafiefiá, ʻoku ofí ni mai ʻa e taimi heʻikai toe ʻi ai ʻa Sētane mo hono kaungāfaí! ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú: “ʻOku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani [kau ai mo hono kau pule tēmeniō], . . . ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.” (1 Sione 2:17) Ko ha fiemālie lahi ē ʻe hoko ʻi hono toʻo atu ʻa e tākiekina kovi ʻaupito ko iá! Ko ia ai, ʻofa ke tau kau ʻi he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.—Sāme 37:9-11, 29; 2 Pita 3:13; Fakahā 21:3, 4.

Ko e konga Tohi Tapu ʻoku ngāueʻaki hení ʻoku toʻo ia mei he Ko e Tohitapu Katoa (1966), pea ka ʻikai ʻe fakahaaʻi atu. ʻOku fakahaaʻi ʻe he PM ʻa e Koe Tohi Tabu Katoa (1884), pea ʻoku fakahaaʻi ʻe he NW ʻoku liliu ʻa e konga Tohi Tapú mei he New World Translation of the Holy Scriptures ʻi he lea faka-Pilitāniá.

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

ʻE lava ʻe Sētane ke tuʻuaki kia Sīsū ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ko eni ʻo māmaní ʻo kapau naʻe ʻikai ʻaʻana ia?