Skip to content

Ko e Hā ʻOku Palopalemaʻia Ai ʻa e Moʻuí?

Ko e Hā ʻOku Palopalemaʻia Ai ʻa e Moʻuí?

Ongooongo Lelei Fika 34

Ko e Hā ʻOku Palopalemaʻia Ai ʻa e Moʻuí?

ʻOku malava ke ʻi ai ha palataisi ʻoku ʻikai ha palopalema?

ʻOKU FAKAʻAU KI HE KOVI ANGE ʻA E NGAAHI PALOPALEMA MAMAFÁ—KO E HĀ HONO ʻUHINGÁ?

Kuo palopalemaʻia maʻu pē ʻa e kakaí. Neongo naʻe fakakaukau ʻa e tokolahi ʻe lava ʻe he tekinolosia ʻi onopooní ʻo solova kinautolu, ʻoku kovi ange ʻa e ngaahi palopalema mamafá ia.

Faihiá: Ko e tokosiʻi pē ʻoku nau ongoʻi malu ke luelue ʻi he ngaahi halá pea naʻa mo e tangutu pē ʻi honau ngaahi ʻapí. ʻI ha fonua ʻe taha ʻi ʻIulope, naʻe meimei ko e tokotaha mei he toko tolu naʻá ne faingataʻaʻia ʻi ha faihia ʻi ha taʻu ki muí ni mai.

ʻĀtakaí: ʻI he ʻeá, fonuá, mo e vaí ʻoku toe mafola lahi ange ʻa hono ʻuliʻí. ʻI he ngaahi fonua langalanga haké, ko e vahe fā ʻe taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha vai ʻoku maʻa.

Masivá: ʻOku tokolahi ange eni ʻa e kakai masivá mo fiekaiá ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻOku laka hake ʻi he peseti ʻe 90 ʻa e kakai ʻoku nofo masiva ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi; ko e peseti ʻe 30 ʻo e faʻahinga ʻi māmani ʻoku nau lava ʻo fai ha ngāue, ʻa ia ko e toko 800 miliona nai, ʻoku ʻikai te nau maʻu ha ngāue pe ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻenau ngāué ke maʻu mei ai ha paʻanga feʻunga​—pea ʻoku tupulaki ʻa e tokolahi ko iá.

Fiekaiá: Neongo ʻokú ke maʻu ʻe koe ha meʻakai feʻunga ke ke kai, ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻe he laui miliona ʻoku tupulaki. ʻI he ngaahi fonua masivá, ʻoku ʻikai toe siʻi hifo he kakai ʻe toko 13 miliona ʻi he taʻu taki taha, ko e tokolahi tahá ko e fānau, ʻoku nau mate tupu mei he uesia ʻe he fiekaiá.

Taú: Kuo mate ʻa e laui kilu ʻi he fakamālohi fakaematakali ki muí ni mai. Pea ʻi he senituli hono 20 ni, kuo laka hake ʻi he kakai ʻe toko teau miliona kuo mate ʻi he ngaahi taú.

Ngaahi Palopalema Kehe: Tānaki atu ki he ngaahi palopalema ʻi ʻolungá, ʻoku fakaʻau ki he kovi ange ʻa e movete ʻa e fāmilí, tokolahi ange ʻa e ngaahi faʻē teʻeki mali, tupulaki ʻa e ʻikai ha ʻapí, mafola lahi ʻa hono ngāuehalaʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, tupu mo mafola noa pē ʻa e ʻulungaanga taʻetaaú. Naʻe tonu ʻaupito, ʻa e lea naʻe fai ʻe ha mēmipa ki muʻa ʻo e kapineti ʻa e ʻIunaite Seteté ʻo ne pehē: “ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e . . . maumau fakaeʻulungaanga ʻa e sivilaisé.” ʻI ha vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 30 ki muí ni mai, naʻe tupu peseti ʻe 41 ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻo e ʻIunaite Seteté, ka naʻe tupulaki vave ʻaupito ʻa e faihia fakamālohí ia ʻaki ʻa e peseti ʻe 560, naʻe tupu peseti ʻe 400 ʻa e ngaahi fāʻele tuʻutāmakí, peseti ʻe 300 ʻa e ngaahi vete malí, pea laka hake ʻi he peseti ʻe 200 ʻa e taonakita ʻa e kau talavou ʻoku ʻi he taʻu 13 ki he 19. Ko e tuʻunga ia ʻoku meimei tatau pē ʻi he ngaahi fonua kehé.

Ko e Hā Kuo Fakaʻau Ai ke Kovi Ange ʻa e Ngaahi Palopalemá?

ʻOku tokonaki mai ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ʻa e talí. ʻOku ui ʻe heʻene Folofolá ʻa e ngaahi taimi palopalemaʻiá ni ko e “kuonga fakamui,” ʻa e vahaʻa taimi ʻe hoko ai ʻa e “ngaahi taimi faingataʻa” ke fekuki mo iá. (2 Tīmote 3:1) Ko e kuonga fakamui ʻo e hā? ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he “gataaga oe mamani.”​—Mātiu 24:3PM.

Ko e tupulaki ʻa e ngaahi palopalemá ʻi he ʻaho ní ko ha fakamoʻoni mahino ia ʻoku ofi ʻa e ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, kau ai ʻa e ngataʻanga ʻo e tuʻunga fulikivanú mo e faʻahinga ʻoku tupu mei ai iá. (Mātiu 24:3-14; 2 Tīmote 3:1-5; Fakahā 12:7-12) ʻOku vavé ni ke kau mai ʻa e ʻOtuá mo fakapapauʻi ke solova fakaʻaufuli ʻa e ngaahi palopalema kotoa ʻo e ʻaho ní.​—Selemaia 25:31-33; Fakahā 19:11-21.

KUO ʻIKAI LAVAMEʻA ʻA E NGAAHI LOTU ʻO E MĀMANI KO ENÍ

ʻI he ʻikai ke tokoni ke solova ʻa e ngaahi palopalema ʻo e ʻaho ní, ʻoku toe tānaki atu ʻa e ngaahi palopalemá ʻe he ngaahi fokotuʻutuʻu fakalotu ʻo e māmani ko ení. ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi taú, ʻoku tāmateʻi ʻe he kau Katoliká ʻa e kau Katolika, tāmateʻi ʻe he kau Palōtisaní ʻa e kau Palōtisani—ʻo laui miliona. Naʻe toki hoko ʻi Lauanatā, ʻa ia ko e tokolahi taha aí ko e Katolika, naʻe aʻu ʻo laui kilu ʻa e kakai naʻe fetāmateʻaki aí! (Sio ki he fakatātā ʻi he toʻohemá.)

Naʻe ʻalu ʻa Sīsū mo ha laifolo pe ko ha helepelu ki ha tau pea tāmateʻi ʻa ʻene kau ākongá koeʻuhi naʻe kehe ʻa e puleʻanga ia naʻa nau kau ki aí mei he puleʻanga naʻá ne kau ki aí? ʻIkai ʻaupito! “Ke ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻofa ki he ʻOtua,” ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú, “ke ne ʻofa foki ki hono tokoua.” (1 Sione 4:20, 21) Kuo ʻikai lava ke fai ia ʻe he ngaahi lotu ʻo e māmaní. “ʻOku nau lau ʻoku nau ʻilo ʻa e ʻOtua, ka ʻi heʻenau ngaahi ngaue ʻoku nau fakaʻikaiʻi ia.”—Taitusi 1:16.

ʻIkai ko ia pē, ʻi he ʻikai te nau pouaki moʻoni ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻulungaanga totonu ʻi he Tohi Tapú, ʻoku tokoni atu ʻa e ngaahi lotu ia ʻo e māmaní ki he tō lalo fakaʻohovale ʻa e ʻulungaangá ʻi māmani lahi.

Naʻe pehē ʻe Sīsū te ke lava ʻo tala ʻa e lotu loí mei he lotu moʻoní ‘ʻi hono ngaahi fua’—ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe hono kau mēmipá. Naʻá ne toe pehē: “ʻIlonga ha ʻakau ʻoku ʻikai fua ʻaonga, ʻoku ta ʻo laku ki he afi.” (Mātiu 7:15-20) ʻOku naʻinaʻi mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau hola mei he lotu ʻoku fua koví pea ʻokú ne fehangahangai ai mo e fakaʻauhá.​—Fakahā 18:4.

ʻOku Lavameʻa ʻa e Lotu Moʻoní

Ko e lotu moʻoní “ʻoku ne fua ʻaonga,” tautefito ki he ʻofá. (Mātiu 7:17; Sione 13:34, 35) Ko e hā ʻa e fetokouaʻaki fāʻūtaha fakavahaʻapuleʻanga ʻo e kau Kalisitiané ʻoku nau fakahāhā ʻa e ʻofa ko iá? Ko hai ʻoku fakafisi ke tāmateʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻi he lotu tatau pē pe ko ha taha kehe pē?​—1 Sione 3:10-12.

Kuo maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e fakaongoongolelei ʻi he “fua ʻaonga” ko iá. ʻI māmani kātoa, ʻi he ngaahi fonua ʻoku lahi hake he 230, ‘kuo nau tuki ai ae nau gaahi heleta koe gaahi huo.’ (ʻAisea 2:4PM) ʻOku toe fakahaaʻi ʻenau ʻofa ki he kakaí ʻaki ʻenau talangofua ki he fekau ʻa Kalaisi ke malangaʻi ʻa e “ongoongolelei” ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani lahi. (Mātiu 24:14) ʻOku nau toe ngāueʻi mo poupouʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻulungaanga māʻolunga ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú.​—1 Kolinitō 6:9-11.

Kuo lavameʻa ʻa e lotu moʻoní. ʻOkú ne fakahanga ʻa e kakaí ki he Tokotaha pē ko ia ʻokú ne malava ke ne solova ʻa e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku vavé ni ke ʻomai ʻe he Tokotaha ko iá ha māmani foʻou fakaʻaufuli. Ko hai ʻa e Tokotaha ko iá? (Kātaki ʻo sio ki he peesi fakaʻosí.)

ʻOKU PAU KE ʻI AI HA PALATAISI ʻOKU ʻIKAI HA PALOPALEMA

Kapau ʻokú ke malava, ʻikai te ke solova kotoa ʻa e ngaahi palopalema ʻoku nau fakamamahiʻi ʻa e faʻahihga ʻo e tangatá? Ko hono moʻoní te ke fai pehē! ʻOku totonu ke tau fakakaukau atu ki hotau Tokotaha-Fakatupu anga-ʻofá, ʻa ia ko e tokotaha pē ia ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi mo e poto ke ne solova ʻa e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, te ne fai ha meʻa siʻi ange?

ʻOku fakahā mai ʻe he Tohi Tapú ʻe kau mai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo fakafou mai ʻi hono puleʻanga fakahēvaní ʻi he toʻukupu ʻo Sīsū Kalaisí. Te ne “laiki” ʻa e ngaahi puleʻanga fulikivanu ʻoku ʻi he māmaní. (Tāniela 2:44; Mātiu 6:9, 10) Pea ko e hā hono ʻuhingá? ʻI he lea ki he ʻOtuá, ʻoku tali ʻe he tangata tohi sāmé: “Koeuhi ke ilo e he kakai ko koe, ko ho huafa oou ko Jihova, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.”​—Sāme 83:18PM.

ʻI he taimi ʻe ngata ai ʻa e māmani ko ení, ʻe ʻi ai ha kau hao moʻui atu? “ʻOku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.” (1 Sione 2:17) Ko fē ʻe moʻui taʻengata ai ʻa e kau hao moʻui atu ko ení? “Ko haʻa fai totonu te nau maʻu ʻa e fonua, pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa,” ko e tali ia ʻa e Tohi Tapú.​—Sāme 37:9-11, 29; Palōvepi 2:21, 22.

ʻI he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, “ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia.” (Fakahā 21:4) ʻIkai toe ʻi ai ha faihia, masiva, fiekaia, mahamahaki, loto-mamahi, pe mate! Ko ia, naʻa mo e kau maté te nau toe moʻui mai! “ʻE faifai pea hoko ha toetuʻu.” (Ngāue 24:15) Pea ʻe liliu ʻa e foʻi māmaní ʻo hoko ko ha palataisi moʻoni.​—ʻAisea 35:1, 2; Luke 23:43.

Ko e hā kuo pau ke tau fai ka tau moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Pea ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” (Sione 17:3) ʻOku laui miliona ʻa e kakai loto-totonu ʻi he māmaní kotoa ʻoku nau lolotonga maʻu ʻa e ʻilo ko iá. ʻOku fakamafeia ʻe he meʻá ni kinautolu ke nau fekuki mo e konga lahi ʻo ʻenau ngaahi palopalema fakafoʻituituí he taimí ni, ka ko e meʻa mahuʻinga angé, ʻokú ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e falala kakato ko e ngaahi palopalema ko ia ʻoku mahulu atu mei heʻenau malava ke solová ʻe fakatonutonu fakaʻaufuli ia ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.

[Maʻuʻanga ʻo e Tā peesi 2]

Faitā ʻa e WHO naʻe fai ʻe P. Almasy

[Maʻuʻanga ʻo e Tā peesi 3]

Jerden Bouman/Sipa Press