Skip to content

Ko e Hā ʻOku Tui Ki Ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova?

Ko e Hā ʻOku Tui Ki Ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova?

Ko e Hā ʻOku Tui Ki Ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova?

“Ka ʻoku mau pehē, naʻe mei tāu ke mau fanongo tonu ʻiate koe pe ko e ha hoʻo ngaahi ʻulungālau; he ko e meʻa ki he faʻahi ko ia, ko e meʻa pe ʻoku mau ʻilo ki ai, hono lauʻi ʻi he potu kotoa pē.” (Ngāue 28:22) Ko e kau taki fakaenofo ko eni ʻi Loma lolotonga e ʻuluaki senitulí naʻa nau fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Naʻa nau fiefanongo mei he tupuʻangá, kae ʻikai mei he kau fakaanga mei tuʻá pē.

Pehē foki, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova he ʻaho ní ʻoku faʻa fai e lau fakafepaki kiate kinautolu, pea ko e maʻu hala ia ke ʻamanekina ke ʻilo ʻa e moʻoni kau kiate kinautolú mei he faʻahinga ʻo e kau fakaangá. Ko ia ʻoku mau fiefia ke fakamatalaʻi kiate koe ha niʻihi ʻo ʻemau ngaahi tefitoʻi tuí.

Ko e Tohitapu, Sīsū Kalaisi, mo e ʻOtua

ʻOku mau tui ko e “potu folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua,” pea “ʻoku ʻaonga.” (2 Tīmote 3:16) Pea neongo kuo taku ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai moʻoni ko e kau Kalisitiane kimautolu, ʻoku ʻikai ke pehē ia. ʻOku mau poupouʻi kakato ʻa e fakamoʻoni ʻa e ʻaposetolo ko Pitá kau kia Sīsū Kalaisí: “Talaʻehai ʻoku ʻi ai mo ha hingoa kehe ʻi he lalo langi kuo fokotuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kakai, ʻa ia kuo tuʻutuʻuni ke tau moʻui ai.”—Ngāue 4:12.

Kae kehe, koeʻuhi naʻe pehē ʻe Sīsū ko ia ko e “ʻAlo ʻo e ʻOtua” peá ne “fekau au ʻe he Tamai,” ʻoku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e ʻOtuá ʻoku lahi ange ia ʻia Sīsū. (Sione 10:36; 6:57) Ko Sīsū tonu pē naʻá ne fakamoʻoniʻi: “ʻOku lahi ʻa e Tamai ʻiate au.” (Sione 14:28; 8:28) Ko ia ʻoku ʻikai ke mau tui ʻoku tatau ʻa Sīsū mo e Tamaí, ʻo hangē ko e lau ʻa e tokāteline ʻa e Tolu-tahaʻi-ʻotua. Ka, ʻoku mau tui naʻe fakatupu ia ʻe he ʻOtuá pea ʻokú ne anganofo kiate Ia.—Kolose 1:15; 1 Kolinitō 11:3.

ʻI he lea faka-Tongá, ko e huafa ʻo e ʻOtuá ko Sihova. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “ʻIo, ko ho huafa ko SIHOVA ʻoku hope atu ʻi mamani katoa.” (Sāme 83:18) Fakatatau ki he tala ko ʻení, naʻe ʻai ʻe Sīsū ʻa e fakamamafa lahi ki he huafa ʻo e ʻOtuá, ʻo akoʻi hono kau muimui ke nau lotu: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hevani, ke tapuhā ho huafa.” Pea mo ia tonu pē naʻá ne lotu ki he ʻOtua: “Kuo u fakamahino ho huafa ki he kakai naʻa ke foaki kiate au.”—Mātiu 6:9; Sione 17:6.

ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku totonu ke nau hangē ko Sīsuú ke fakahāhā ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mo ʻene ngaahi taumuʻá ki he niʻihi kehé. Ko ia kuo mau ʻai ʻa e hingoa Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhi ʻoku mau faʻifaʻitaki kia Sīsū, “ko e Fakamoʻoni Falalaʻanga.” (Fakahā 1:5; 3:14) ʻOku feʻungamālie, ʻa e pehē ʻe ʻAisea 43:10 ki he kakai ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá: “Ko kimoutolu ʻa e kau fakamoʻoni aʻaku—ko Sihova ia mei he Taʻehamai—mo e sevaniti aʻaku kuo u fili.”

Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtua

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū hono kau muimui ke lotu: “Ke hoko mai ho puleʻanga,” pea naʻá ne ʻai ʻa e Puleʻanga ko iá ko e kaveinga mahuʻinga taha ia ʻo ʻene akonakí. (Mātiu 6:10, NW; Luke 4:43) ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e Puleʻanga ko iá ko ha founga-pule moʻoni mei hēvani, ʻa ia te ne pule ki he māmaní, pea ko Sīsū Kalaisi ko hono Tuʻi taʻehāmai kuo ʻosi fakanofó. “ʻE ʻi hono uma ʻa e puleʻanga [“founga-pule,” King James Version],” ko e lau ia ʻa e Tohitapú. “ʻE ʻikai fakangatangata ʻa e tupu ʻo ʻene pule [“founga-pule,” KJ] mo e melino.”—ʻAisea 9:6, 7.

Kae kehe, ʻe ʻikai ko Sīsū Kalaisi pē ʻa e tuʻi ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Te ne maʻu mo e kaungā-pule tokolahi mo ia ʻi hēvani. “Kapau ʻoku tau kataki,” naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá, “te tau kāunga-tuʻi foki mo ia.” (2 Tīmote 2:11 [2:12, PM]) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e niʻihi ʻi he faʻahinga ʻo e tangata ʻe toetuʻu mei he mate ke pule mo Kalaisi ʻi hēvaní ʻoku fakangatangata pē ki he “toko taha kilu ma toko fa mano ma toko fa afe, ʻa ia ne fakatau mei mamani.”—Fakahā 14:1, 3.

Ko e moʻoni, ko ha puleʻanga kuo pau ke ʻi ai hono kakai, pea ʻoku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e laui piliona kehe mei he kau kaungā-pule ʻi hēvaní te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengata. ʻE faai atu, ko e māmaní ʻe liliu ia ko ha palataisi fakaʻofoʻofa, ʻe fakafonuʻaki ʻa e kakai taau ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau anganofo kotoa ki he pule ʻa Kalaisi mo hono kaungā-pulé. Ko ia ʻoku tui pau moʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e māmaní ʻe ʻikai teitei fakaʻauha ia pea ko e talaʻofa ʻa e Tohitapú kuo pau ke fakahoko: “Ko haʻa fai totonu te nau maʻu ʻa e fonua, pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa.”—Sāme 37:29; 104:5.

Ka ʻe hoko fēfē mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻAki ha anganofo loto ki ai ʻa e kakai kotoa pē ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻOku kehe ʻaupito ia, ʻoku fakahā moʻoni ʻe he Tohitapú ko e hoko mai ʻa e Puleʻangá ʻe fiemaʻu ke kau fakahangatonu ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní: “Ko e ʻOtua ʻo Langi te ne fokotuʻu ha puleʻanga ʻe ʻikai fulihi ʻo taʻengata; pea ko hono pule . . . te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia, kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata.”—Tāniela 2:44. (Fakaʻītali ʻamautolu.)

ʻE hoko mai ʻafē ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Makatuʻunga ʻi he ngaahi kikite ʻa e Tohitapu ʻoku lolotonga fakahokó, ʻoku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻe vave ke hoko mai ia. ʻOku mau fakaafeʻi koe ke ke vakai ki ha ngaahi kikite ʻe niʻihi ʻa ia ʻokú ne kikiteʻi ha ngaahi meʻa hā mahino ʻo e “gaahi aho fakamui” ʻo e ngaahi meʻa ʻo e tuʻu angakoví ni. ʻOku hiki ʻia Mātiu 24:3-14; Luke 21:7-13, 25-31; mo 2 Tīmote 3:1-5, PM.

Koeʻuhi ʻoku mau ‘ʻofa ki homau ʻOtua ʻaki e kotoa homau loto, laumālie, ʻatamai, mo e ivi, pea mo homau kaungaʻapi ʻo hangē pe ko kimautolu,’ ʻoku ʻikai ke mau mavahevahe fakafonua, fakamatakali, mo fakasōsiale. (Maʻake 12:30, 31) ʻOku ʻiloa kimautolu ʻi he ʻofa ʻoku hā ʻi homau ngaahi tokoua Kalisitiané ʻa ia ʻoku nau nofo ʻi he fonua kotoa. (Sione 13:35; 1 Sione 3:10-12) Ko ia ʻoku mau tauhi ha tuʻunga tuʻuʻatā ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikale ʻo e ngaahi puleʻanga ko iá. ʻOku mau feinga ke mau hangē ko e ʻuluaki kau ākonga ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá ne pehē ʻo kau kiate kinautolu: “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmani, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmani.” (Sione 17:16) ʻOku mau tui ko e mātuʻaki fakamamaʻo mei he māmaní ʻoku ʻuhingá ke fakaʻehiʻehi mei he ʻulungāanga taʻetaau ʻoku fai lahia he ʻaho ní, kau ai mo e loí, kaihaʻá, feʻauakí, tonó, fai faka-Sotomá, ngāuehalaʻaki ʻa e totó, tauhi ʻaitolí, mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Tohitapú.—1 Kolinitō 6:9-11; ʻEfesō 5:3-5; Ngāue 15:28, 29.

ʻAmanaki ki he Kahaʻu

ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ʻetau moʻui lolotonga ʻi he māmani ko ʻení ʻoku ʻikai ko ia pē. ʻOku mau tui ne fekau mai ʻe Sihova ʻa Kalaisi ki māmaní ke lilingi hono taʻataʻa moʻui ko e huhuʻí koeʻuhi kae lava ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ke ʻi ai hano tuʻunga angatonu ki he ʻOtuá pea ke maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha fokotuʻutuʻu foʻoú. ʻO hangē ko e lea ʻa ha ʻaposetolo ʻa Sīsū: “Pea ka kuo tau maʻu ʻeni ʻa e fakatonuhia ʻi hono taʻataʻa.” (Loma 5:9; Mātiu 20:28) ʻOku mātuʻaki hounga moʻoni ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa hono hanga ʻe he ʻOtuá mo hono ʻAló ʻo tokonaki ʻa e huhuʻí ʻo malava ai ha moʻui ʻi he kahaʻú na.

ʻOku tui pau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he moʻui ʻi he kahaʻú na, ʻo makatuʻunga ia ʻi ha toetuʻu mei he maté ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku mau tui, ʻo hangē ko e akonaki ʻa e Tohitapú, ka mate ha taha ʻoku ngata leva ai ʻa ʻene ʻi aí, he “ʻaho pe ko ia ko ʻene ngaahi fakakaukau ʻoku mate.” (Sāme 146:3, 4; ʻIsikeli 18:4; Koheleti 9:5) ʻIo, ko e moʻui ʻi he kahaʻú ki he kau maté ʻoku makatuʻunga ia mei hono manatua kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he toetuʻú.—Sione 5:28, 29.

Kae kehe, ʻoku tui pau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e tokolahi ʻoku moʻui ʻi he taimi ní te nau hao atu ʻi he taimi ʻe ʻomai ai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e ngataʻanga ki he ngaahi puleʻanga kotoa lolotongá, pea hangē ko Noa mo hono fāmilí naʻa nau hao moʻui atu ʻi he Lōmakí, te nau hao moʻui atu ke fiefia ʻi he moʻui taʻengata ʻi ha māmani kuo maʻá. (Mātiu 24:36-39; 2 Pita 3:5-7, 13) Ka ʻoku mau tui ko e hao ko iá ʻoku makatuʻunga ʻi hano aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová, ʻo hangē ko e lau ʻa e Tohitapú: “Pea ʻoku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani . . . , ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.”​—1 Sione 2:17; Sāme 37:11; Fakahā 7:9, 13-15; 21:1-5.

ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai malava ke fakamatalaʻi kotoa heni ʻa e tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ka ʻoku mau fakaafeʻi koe ke ke maʻu mo ha ngaahi toe fakamatala.

Ko e konga Tohi Tapu ʻoku ngāueʻaki hení ʻoku toʻo ia mei he Ko e Tohitapu Katoa (1966), pea ka ʻikai ʻe fakahaaʻi atu. ʻOku fakahaaʻi ʻe he PM ʻa e Koe Tohi Tabu Katoa (1884), pea ʻoku fakahaaʻi ʻe he NW ʻoku liliu ʻa e konga Tohi Tapú mei he New World Translation of the Holy Scriptures ʻi he lea faka-Pilitāniá.

[Fakamatala ʻi he peesi 4]

Kuo mau ʻai ʻa e hingoa Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhi ʻoku mau faʻifaʻitaki kia Sīsū