Skip to content

Ko e Mileniume Foʻoú—Ko e Hā ʻOku Tauhi Mai ʻe he Kahaʻú Maʻaú?

Ko e Mileniume Foʻoú—Ko e Hā ʻOku Tauhi Mai ʻe he Kahaʻú Maʻaú?

Ongoongo Lelei ʻo e Puleʻangá Fika 36

Ko e Mileniume Foʻoú—Ko e Hā ʻOku Tauhi Mai ʻe he Kahaʻú Maʻaú?

Ko e Mileniume Foʻoú—Mafoa e Ata ʻo ha Kuonga Foʻou?

ʻI HE tuʻuapō ʻo Tīsema 31, 1999, naʻe ngata ai ʻa e senituli hono 20. a Ko ha senituli naʻe sio ʻi he maveuveu lahi. Ka naʻe toe sio ʻi he mafoa e ata ʻo e ngaahi tekinolosia foʻoú, ngaahi laka ki muʻa fakaofo fakafaitoʻo, ko ha mafolalahia ʻa e fetuʻutakí, pea mo ha tupu vave ʻi māmani lahi ʻa e ʻikonōmiká. Ko ia ai, kuo talitali lelei ʻa e mileniume foʻoú ʻe he tokolahi ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻamanaki mo e liliu. Te ne mātā nai ʻa e ngataʻanga ʻo e taú, masivá, ʻuli fakaeʻātakaí, mo e mahakí?

ʻOku ʻamanaki pehē ʻa e tokolahi. Ka ʻoku anga-fēfē ʻa e hangehangē ʻe ʻomai ʻe he mileniume foʻoú ʻa e ngaahi liliu ʻe ʻaonga kiate koé—ʻa e ngaahi liliu te ne ʻai ʻa e moʻuí ke malu pea malu kiate koe mo ho fāmilí? Fakakaukau ange ki he tuʻunga kāfakafa ʻo ha konga siʻi pē ʻo e ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo iá.

ʻUlí

Ko e ngaahi fonua ngaohi koloá ʻoku nau “fakatupunga ʻa e maumau ʻa e ʻātakaí ʻi ha tuʻunga fakaemāmani lahi pea mo e mafolalahia ʻa e ʻulí mo e maumauʻi ʻo e ngaahi faʻunga ʻo e ʻātakaí.” Kapau ʻe kei hokohoko atu ʻa e ngaahi ʻalunga lolotongá, “ʻe tupulekina ʻa e mafasia ʻa e ʻātakai fakaenatulá.”—“Global Environment Outlook—2000,” Polokalama ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ki he ʻĀtakaí.

Mahamahakí

“ʻI he aʻu ki he 2020, ʻoku ʻamanekina ai ʻa e ngaahi mahaki ʻikai tupu mei he fetuʻutakí ʻa ia ʻoku fakafuofua ki he mate ai ʻe fitu ʻi he ngaahi mate ʻe hongofulu kotoa pē ʻi he ngaahi feituʻu langalangahaké, ʻi hono fakahoa ki he siʻi hifo ʻi he vaeuá ʻi he ʻahó ni.”—“The Global Burden of Disease,” Harvard University Press, 1996.

ʻOku taukaveʻi ʻe he kau poto mataotao ʻe niʻihi ʻo pehē “ʻi he aʻu ki he 2010, ko e kakai tokosiʻi ange ʻe toko 66 miliona [te nau moʻui] ʻi he ngaahi fonua ʻe 23 ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi mahaki tō [ʻeitisi] mafatukituki lahi tahá.”—“Confronting AIDS: Evidence From the Developing World,” ko ha līpooti ʻa e Komisoni ʻIulopé mo e Pangikē ʻa Māmaní.

Masivá

“ʻOku meimei ko e kakai ʻe toko 1.3 piliona ʻoku nau moʻui ʻaki pē ʻa e siʻi hifo ʻi he tola ʻe tahá ʻi he ʻaho, pea ʻoku ofi ki he toko 1 piliona ʻoku ʻikai malava ke nau maʻu ʻenau ngaahi fiemaʻu fakameʻatokoni tefitó.”—“Human Development Report 1999,” Polokalama Fakalakalaka ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá.

Taú

“Ko e fakamālohí ʻi loto [ʻi he ngaahi fonua kehekehe] ʻe lava ke aʻu ki he ngaahi tuʻunga taʻeʻamanekina. Kuo fakalanga ʻe he [ngaahi māvahevahe] fakaefaʻahinga, fakamatakali, mo fakalotu, . . . ko e fakamālohi peheé te ne fokotuʻu . . . ʻa e faʻahinga vāvākovi anga-maheni lahi tahá ʻi he kuata senituli hono hokó . . . , ʻo tāmateʻi ʻa e laui kilu ʻo e kakaí ʻi he taʻu taki taha.”—“New World Coming: American Security in the 21st Century,” Komisoni U.S. ʻi he Sikiulitī Fakapuleʻanga/Senituli Hono 21.

Ko ia ai, ko e talitali fiefia mo e hākahaka koeʻuhi ko e mileniume foʻoú ʻokú ne fakapuliki ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ʻulí, mahamahakí, masivá, mo e taú ʻoku kite lahi mai ange ia ʻo ʻikai hano tatau ki muʻa. ʻI he tupuʻanga ʻo e ngaahi palopalema ko ʻení ʻoku ʻi ai ʻa e mānumanú, taʻefalalá, mo e siokitá—ko e ngaahi anga heʻikai malava ke toʻo atu ia ʻaki pē ʻa e fakatotolo fakasaienisí, tekinolosiá, pe politikí.

Ko e Mileniume Te Ne Tāpuakiʻi ʻa e Faʻahinga ʻo e Tangatá

NAʻE pehē ʻe ha tokotaha-tohi ʻi he kuonga muʻá: “ʻOku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.” (Selemaia 10:23) ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tangatá ʻo ʻikai ngata pē ʻi he malavá ka ʻoku toe pehē ki he totonu ke ne puleʻi ʻa e foʻi māmaní. Ko hotau Tokotaha-Ngaohí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ko ia pē ʻokú ne maʻu ʻa e totonu pea mo e ʻilo ki he founga ke solova ai ʻa e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.—Loma 11:33-36; Fakahā 4:11.

Ka ko ʻafē? ʻI he founga fē? ʻOku hulu fau ʻa e fakamoʻoni ko ia ʻoku tau ofi ki he ngataʻanga ʻo e “kuonga fakamui.” Kātaki ʻo fakaava hake hoʻo Tohitapú, pea lau ʻa e 2 Timote 3:1-5. ʻOku fakamatalaʻi maeʻeeʻa lelei mai ai ʻa e ngaahi anga fakaetangata ʻe fakahāhā ʻe he kakaí ʻi he lolotonga ʻa e “ngaahi taimi faingataʻa” ko ʻení. ʻOku toe fakamatala ʻa e Mātiu 24:3-14 mo e Luke 21:10, 11 ki he “kuonga fakamui.” ʻI aí ʻoku fai ʻa e fakahangatahá ki he ngaahi meʻa mahino kuo hoko talu mei he 1914, ʻo hangē ko e tau ʻi māmani lahí, ngaahi mahaki fakaʻauhá, mo e mafolalahia ʻa e ngaahi nounou fakameʻatokoní.

Kuo vavé ni ke ngata “ʻa e kuonga fakamui.” ʻOku pehē ʻe he Taniela 2:44: “Ko e ʻOtua ʻo Langi te ne fokotuʻu ha puleʻanga ʻe ʻikai fulihi ʻo taʻengata; . . . te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga [fakaemāmani] ko ia, kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata.” Ko ia, naʻe tomuʻa tala ʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha Puleʻanga, pe founga-pule, ke ne puleʻi ʻa e foʻi māmaní. Fakatatau ki he Fakahā 20:4, ko e founga-pule ko ʻení ʻe pule ʻi ha taʻu ʻe taha afe—ko ha mileniume! Fakakaukau angé ki he niʻihi pē ʻo e ngaahi founga ʻe fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e moʻuí maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he lolotonga ʻo e Mileniume lāngilangiʻia ko ʻení:

ʻIkonōmiká. “Te nau langa fale, ʻo nofo ai; pea te nau to ngouevaine, pea kai hono fua. ʻE ʻikai te nau langa, kae nofo ai ha taha kehe; ʻe ʻikai te nau to, kae kai ʻe ha taha kehe.”—Aisea 65:21, 22 (Isaia, “PM”).

Moʻui Leleí. “ʻE toki fakaava ʻa e mata ʻo e kui, pea toʻo ʻa e telinga ʻo e tuli. Toki hopo ʻa e heke hange ha tia, pea hiki mavava ʻa e ʻelelo ʻo e noa: he pa mai ʻa e ngaahi vai ʻi he lala, mo e ngaahi vaitafe ʻi Alapa.” “Pea ʻoku ʻikai ha nofo ai te ne pehe, ʻOku ou mahaki.”—Aisea 33:24; 35:5, 6

ʻĀtakaí. Ko e ʻOtuá te ne “fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku fakaʻauha ʻa e fonua.”—Fakahā 11:18.

Ngaahi Vā Fakaetangatá. “ʻE ʻikai te nau fai ha maumau, pea ʻe ʻikai te nau fai ha fakaʻauha ʻi he kotoa ʻo hoku moʻunga tapu: he ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova.”—Aisea 11:9.

Kuo tui ʻa e laui miliona ki he ngaahi talaʻofa ko ʻeni ʻa e Tohitapú pea kuo nau maʻu ai ha fakakaukau maama mo pau ki he kahaʻú. Ko hono olá, ʻoku nau malava lelei ange ai ke fekuki mo e ngaahi tenge pea mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí. ʻOku malava fēfē ke hoko ʻa e Tohitapú ko ha tataki mālohi ia ʻi hoʻo moʻuí?

ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻuí!

KO E saienisí mo e tekinolosiá ʻoku malava he taimi ʻe niʻihi ke maongo loloto! Ka, kuo ʻikai ke lava ʻe he ʻilo fakaetangatá ʻo ʻai ʻa e moʻuí ke malu mo fakafiefia ki he tokolahi taha ʻo e kakaí. Ko e ʻilo pē ʻe taha ʻoku malava ke ne fakahoko ʻení ʻa ē ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohitapú ʻi he Sione 17:3, ʻa ia ʻoku pehē: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.”

Ko e ʻilo peheé ʻoku maʻu ia ʻi loto ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohitapú. Neongo ʻoku fakahaaʻi ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi fakakaukau mālohi fekauʻaki mo e tohi toputapu ko iá, ko e tokosiʻi pē kuo nau fai hono sivisiviʻi ia maʻanautolú. Fēfē koe? Ko hono moʻoní, ko hono lau ʻo e Tohitapú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga lahi. Ka ʻoku tuha ia mo ia. Ko e Tohitapú ʻa e tohi pē ʻe taha ʻoku “fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni.”—2 Timote 3:16.

ʻE malava fēfē leva, ke ke kamata ke ʻai ke ke maheni mo e Tohitapú? Ko e hā ʻoku ʻikai tali ai ʻa e tokoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? ʻOku nau tokonaki ʻa e fakahinohino ki he laui miliona ʻo e kakaí ʻi honau ngaahi ʻapí tonu, ʻo taʻetotongi. Ke tokoniʻi koe ʻi he meʻá ni, ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tohi kehekehe makatuʻunga ʻi he Tohitapú, ʻo hangē ko e polosiua Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú? ʻOkú ne ʻomai ʻa e ngaahi tali nounou ki he ngaahi fehuʻi lahi ʻokú ke maʻu nai fekauʻaki mo e Tohitapú, hangē ko e: Ko hai ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he māmaní? Ko e hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻOku malava fēfē ʻe he Tohitapú ke ne fakaleleiʻi hoʻo moʻui fakafāmilí?

Kapau te ke saiʻia ke ʻaʻahi atu ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki ho ʻapí, kātaki ʻo fakafonu ʻa e kūponi ʻi laló. Te nau fiefia ke ʻoatu kiate koe ʻa e fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e lāngilangiʻia ʻo e Pule Mileniume ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá!

□ ʻOku ou saiʻia ke maʻu ʻa e polosiua Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú? Fakahaaʻi ʻa e lea ʻoku fiemaʻú

□ Kātaki ʻo fetuʻutaki mai kiate au fekauʻaki mo ha ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapi

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku tau lave heni ki he ngaahi fakakaukau manakoa ʻa e Hihifó fekauʻaki mo e mileniume foʻoú. Ko hono moʻoní, ʻoku kamata ʻa e mileniume foʻoú ia ʻi Sanuali 1, 2001.