Skip to content

KAVEINGA TEFITO

ʻAta Fakalieliá​—ʻOku Sai Pē pe ʻOku Fakatupu Maumau?

ʻAta Fakalieliá​—ʻOku Sai Pē pe ʻOku Fakatupu Maumau?

Ko e māmani ʻi he ʻaho ní ʻoku fonu ʻi he ʻata fakalieliá. * ʻE lava ke maʻu ia ʻi he ngaahi tuʻuakí, faivá, fasí mo e ngaahi makasiní, pehē foki ki he televīsoné, keimi vitioó, telefoni toʻotoʻó, meʻangāue toʻotoʻó, Uepisaití, pea ʻi he taimi ní ʻoku kau ai ʻa e ngaahi founga feʻaveʻaki tā ʻi he ʻinitanetí. Ko e ʻata fakalieliá, ʻoku anga-maheni hono tali ia ʻi he sōsaieti ʻi onopōní. ʻOku tokolahi ange ʻa e kakai ʻoku nau mamata ʻi he ngaahi ʻata fakalielia lahi ange ʻi ha toe taimi kehe ʻi he hisitōliá.​—Sio ki he puha  “Moʻoniʻi Meʻa Fekauʻaki mo e ʻAta Fakalieliá.”

Ko e natula ʻo e ʻata fakalieliá ʻoku liliu foki. Ko Palōfesa Gail Dines ʻokú ne tohi: “Ko e ngaahi ʻata naʻe fai ʻa e vakai ki ai naʻe fuʻu maeʻeeʻa fakaefehokotaki fakasinó kuo ʻikai ke toe fufū ia he taimí ni.”

ʻOku anga-fēfē hoʻo vakai ki he ngaahi ākenga ko iá? ʻOku sai pē ʻa e ʻata fakalieliá pe ʻoku fakatupu maumau? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e ʻakau lelei kotoa pē ʻoku fua lelei, ka ko e ʻakau kovi kotoa pē ʻoku fua taʻeʻaonga.” (Mātiu 7:​17) Ko e hā ʻa e fua ʻoku fakatupulekina ʻe he ʻata fakalieliá? Ke maʻu ʻa e talí, tau lāulea angé ki he ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi fekauʻaki mo e ʻata fakalieliá?

ʻOku anga-fēfē hono uesia ʻe he ʻata fakalieliá ha tokotaha?

LAU ʻA E KAU MATAOTAÓ: Ko e ʻata fakalieliá ʻoku fakatupu maʻunimā lahi, ʻo pehē ai ʻe he kau fakatotolo mo e kau toketā ki he ʻatamaí ʻoku hangē ia ko e kōkeiní.

Ko Brian, * ʻa ia naʻe maʻunimā ia ʻe he mamata ki he ʻata fakalielia ʻi he ʻInitanetí, ʻokú ne pehē: “Naʻe ʻikai ha meʻa te ne taʻofi au. Naʻe hangē ia naʻá ku hēhēʻiá. Naʻá ku tetetete pea langa mo hoku ʻulú. Naʻá ku fāinga ke taʻofi ia, ka ʻi he ngaahi taʻu ki mui ai naʻe kei maʻunimā pē au.”

Ko e kakai ʻoku nau mamata ʻi he ʻata fakalieliá ʻoku nau faʻa fufū ʻenau tōʻongá. ʻOku nau fakapulipuli mo kākā. ʻOku ʻikai ha ofo, ko e tokolahi ʻoku nau ongoʻi liʻekina, mā, loto-moʻua, loto-mafasia mo ʻita. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku aʻu ʻo nau fakatupulekina ʻa e ngaahi hehema ke taonakita. “Naʻá ku fakakaukau pē kiate au pea feifeingavale,” ko e lea ia ʻa Serge, ʻa ia naʻá ne hiki ki heʻene telefoní ʻa e ngaahi ʻata fakalielia ʻi he meimei ʻaho kotoa pē. “Naʻá ku ongoʻi taʻetaau, halaia, liʻekina pea hangē kuó u fihiá. Naʻá ku fuʻu fakamāʻia mo ilifia ke kole tokoni.”

Naʻa mo ha kiʻi hila pē pe ko ha ʻasi taʻeʻamanekina hake ʻa e ʻata fakalieliá ʻe lava ke fakatupu maumau. ʻI he fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo ha Senatu ʻi ʻAmelika, ko Dr. Judith Reisman, ko ha tokotaha fakatotolo ʻiloa ki he ʻata fakalieliá, naʻá ne pehē ko e ngaahi ʻata fakalieliá ʻe tauhi ia ʻi he ʻutó pea ʻoku mātuʻaki faingataʻa ke fakangaloʻi. Ko Susan, taʻu 19, naʻá ne sio ʻi he ngaahi Uepisaiti fakalieliá, ʻokú ne pehē: “Ko e ngaahi ʻatá naʻe nofo maʻu ia ʻi heʻeku fakakaukaú. ʻOku fakafokifā pē ʻene ʻalu hake ʻi heʻeku fakakaukaú. ʻOku hangē ia heʻikai ʻaupito malava ke u toʻo ʻosi atu iá.”

KO E MEʻA MAHUʻINGA TAHÁ: Ko e ʻata fakalieliá ʻokú ne taki pōpula mo uesia lahi ʻa e kau maʻukoviá.​—2 Pita 2:​19.

ʻOku anga-fēfē hono uesia ʻe he ʻata fakalieliá ʻa e ngaahi fāmilí?

LAU ʻA E KAU MATAOTAÓ: “Ko e ngaahi hoa malí mo e ngaahi fāmilí ʻoku nau movete ʻi he ʻata fakalieliá.”​—The Porn Trap, faʻu ʻe Wendy mo Larry Maltz.

Ko e ʻata fakalieliá ʻokú ne maumauʻi ʻa e nofo malí mo e ngaahi fāmilí ʻaki hono

  • Fakavaivaiʻi ʻa e fefalalaʻaki, fekoekoeʻi mo e ʻofa ʻi he nofo malí.​—Palōveepi 2:​12-17.

  • Pouaki ʻa e siokita, fakamamaʻo fakaeongo, mo e taʻefiemālie ʻi he hoa mali ʻo ha taha.​—ʻEfesō 5:​28, 29.

  • Tafunaki ʻa e ngaahi fakaʻānaua mo e holi fakafehokotaki fakasino taʻetotonu.​—2 Pita 2:​14.

  • Fakataueleʻi ʻa e niʻihi ʻoku mamata aí ke fakamālohiʻi honau hoá ke nau fai ʻa e ngaahi tōʻonga fakaefehokotaki fakasino taʻetotonu.​—ʻEfesō 5:​3, 4.

  • Pouaki ʻa e taʻemateaki fakaeongo mo fakaesino.​—Mātiu 5:​28.

ʻOku tala ʻe he Tohi Tapú ki he ngaahi hoa malí ke ʻoua te nau “faikākā.” (Malakai 2:​16) Ko e taʻemateakí ko e faʻahinga kākā ia ʻe lava ke ne maumauʻi ha nofo mali pea iku atu ki he māvae mo e vete. ʻOku iku atu ia ki hono uesia ʻa e fānaú.

Ko e ʻata fakalieliá ʻoku lava foki ke ne uesia fakahangatonu ʻa e fānaú. Ko Brian, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne fakamatala: “ʻI heʻeku taʻu hongofulú, naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi makasini fakalielia ʻeku tamaí lolotonga ʻeku vaʻinga langa-toi. Naʻe kamata ke u sio fakapulipuli ki ai, ʻo ʻikai ke u mahinoʻi lelei ʻa e ʻuhinga naʻe tohoakiʻi ai au ki he ngaahi ʻata ko iá. Naʻe kamata ai ha tōʻonga fakatupu maumau naʻá ne uesia au ʻo aʻu ki heʻeku hoko ko ha tokotaha lahi.” ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi akó ko e ʻata fakalieliá ʻe lava ke ne ʻai ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ke nau tōʻongaʻaki ʻa e fehokotaki fakasinó mei heʻenau kei taʻu siʻí pea nau toe hoko foki ʻo fakaʻaluʻalu, anga-fakamālohi fakaefehokotaki fakasino pea uesia fakaeongo mo fakaʻatamai.

KO E MEʻA MAHUʻINGA TAHÁ: Ko e ʻata fakalieliá ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi vahaʻangatae ʻofá pea ʻokú ne fakatupunga ʻa e loto-mamahi mo e siva ʻa e ʻamanakí.​—Palōveepi 6:​27.

Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ʻata fakalieliá?

LAU ʻA E TOHI TAPÚ: “Ko ia ai, mou ʻai ke mate ʻa e ngaahi kupu ʻo homou sinó . . . ʻi he fekauʻaki mo e fehokotaki fakasino taʻetāú, taʻemaʻá, holi taʻemapuleʻi fakaefehokotaki fakasinó, holi pangó, mo e mānumanú, ʻa ia ko e tauhi ʻaitoli ia.”​—Kolose 3:5.

ʻI hono ʻai mahinó, ko Sihova * ko e ʻOtuá ʻokú ne fehiʻa ʻi he ʻata fakalieliá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ení ʻokú ne fakalongo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó. Naʻá ne fakatupu ʻetau holi ke fehokotaki fakasinó pea fakataumuʻa ke ngāueʻaki ia ʻe he ngaahi hoa malí ke maʻu ai ʻa e fiefia, vāofi fakaeongo ange, peá na ʻomai ha fānau ki he māmaní.​—Sēmisi 1:​17.

Ko e hā leva ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku fakaliliʻa ʻa Sihova ʻi he ʻata fakalieliá? Fakakaukau ki ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi.

  • ʻOkú ne ʻiloʻi ko e ʻata fakalieliá ʻe lava ke fakatupu maumau ki he moʻuí.​—ʻEfesō 4:​17-​19.

  • ʻOkú ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻokú ne loto ke maluʻi kitautolu mei he fakatuʻutāmakí.​—ʻAisea 48:17, 18.

  • ʻOku loto ʻa Sihova ke maluʻi ʻa e nofo malí mo e fāmilí.​—Mātiu 19:​4-6.

  • ʻOkú ne loto ke tau hoko ʻo maʻa fakaeʻulungaanga pea ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e totonu ʻa e niʻihi kehé.​—1 Tesalonaika 4:​3-6.

  • ʻOkú ne loto ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻetau mafai fakafanaú pea ngāueʻaki ia ʻi ha founga fakangeingeia.​—Hepelū 13:4.

  • ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ko e ʻata fakalieliá ʻoku tapua mai ai ha vakai hala, siokita mo fakasētane fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó.​—Sēnesi 6:2; Sute 6, 7.

KO E MEʻA MAHUʻINGA TAHÁ: Ko e ʻata fakalieliá ʻokú ne maumauʻi ʻa e kaumeʻa ʻa ha taha mo e ʻOtuá.​—Loma 1:​24.

Neongo iá, ko Sihova ʻokú ne manavaʻofa lahi ki he faʻahinga ʻoku nau loto ke hola mei hono maʻunimā kinautolu ʻe he ʻata fakalieliá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko Sihová ʻoku mohu meesi mo manavaʻofa, tuai ki he houhau pea fonu ʻi he ʻofa mateaki. He ʻokú ne ʻafioʻi lelei ʻa e anga hotau ngaohí, ʻokú ne manatu ko e efu pē kitautolu.” (Saame 103:​8, 14) ʻOkú ne fakaafeʻi ʻa e faʻahinga anga-fakatōkilaló ke nau hanga kiate ia ke “aʻusia ʻa e mēsí pea maʻu ʻa e ʻofa maʻataʻataá ke ne tokoniʻi [kinautolu] ʻi he taimi totonú.”​—Hepelū 4:​16; sio ki he puha  “ʻAtā mei he ʻAta Fakalieliá.”

Kuo tali ʻe he faʻahinga taʻefaʻalaua ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻaonga ʻene tokoní? Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e niʻihi naʻa nau ikuʻi ʻa e ngaahi tōʻonga koví: “Kuo fakamaʻa kimoutolu; kuo fakatoputapuʻi kimoutolu; kuo lau kimoutolu ʻoku mou māʻoniʻoni ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ʻaki ʻa e laumālie ʻo hotau ʻOtuá.” (1 Kolinitō 6:​11) Hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ko e faʻahinga ko ení ʻe lava ke nau fakahaaʻi: “ʻOku ou malava ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhi ʻoku ou maʻu ʻa e ivi fakafou ʻi he tokotaha ko ia ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e mālohí.”​—Filipai 4:​13.

Ko Susan, ʻa ia naʻá ne ikuʻi hono maʻunimā ia ʻe he ʻata fakalieliá, ʻokú ne fakahaaʻi: “Ko Sihova pē taha ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fakatonutonu ho halá. Kapau te ke kole ki heʻene tokoní mo e tatakí, ʻe lava ke ke maʻa ʻi hono ʻaó. ʻE ʻikai te ne liʻaki koe.”

^ pal. 3 Ko e kupuʻi lea ko e “ʻata fakalielia” ʻoku ʻuhinga iá ki he fakamatala fakaefehokotaki fakasino maeʻeeʻa ʻoku faʻu ke langaʻi ʻa e holi ʻa ha tokotaha ʻoku mamata, lautohi pe fanongo ki ai.

^ pal. 8 Ko e ngaahi hingoa ʻi he kupu ko ení kuo liliu.

^ pal. 25 Ko Sihová ko e huafa ia ʻo e ʻOtuá ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú.