Skip to content

Skip to table of contents

“‘Ofa . . . ‘i he Ngāue mo e Mo‘oni”

“‘Ofa . . . ‘i he Ngāue mo e Mo‘oni”

“‘Oku totonu ke tau ‘ofa ‘o ‘ikai ‘i he lea pē, pe ‘aki ‘a e ‘eleló pē, ka ‘i he ngāue mo e mo‘oni.”​—1 SIO. 3:18.

HIVA: 3, 50

1. Ko e hā ‘a e tu‘unga mā‘olunga taha ‘o e ‘ofá, pea ‘e fēfē ha‘o fakamatala‘i ia? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

KO SIHOVA ‘a e Matavai ‘o e ‘ofá. (1 Sio. 4:7) Ko e tu‘unga mā‘olunga taha ‘o e ‘ofá ‘oku makatu‘unga ia ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni totonu. ‘I he Tohi Tapú, ko e fa‘ahinga ‘ofa ko ení ‘oku fakamatala‘i ia ‘aki ‘a e fo‘i lea faka-Kalisi ko e a·gaʹpe. Ko e ‘ofa ko ení ‘oku lava ke kau ai ‘a e ongo‘i māfana ki ha taha, ka ‘oku kau ki ai ‘a e me‘a lahi ange ia ‘i he ongo‘í pē. ‘Oku fakahaa‘i ia ‘aki ‘a e ngaahi ngāue ta‘esiokita ma‘á e lelei ‘a e ni‘ihi kehé. Ko e ‘ofa ia ‘okú ne ue‘i kitautolu ke tau fai ‘a e ngaahi me‘a lelei ma‘á e ni‘ihi kehé. Ko e fa‘ahinga ‘ofa ko ení ‘okú ne ‘omi kiate kitautolu ‘a e fiefia mo e taumu‘a ‘i he mo‘uí.

2, 3. Kuo anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Sihova ‘a e ‘ofa ta‘esiokita ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá?

2 Na‘e fakahāhā ‘e Sihova ‘a e ‘ofa ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá na‘a mo e ki mu‘a ke ne fakatupu ‘a ‘Ātama mo ‘Iví. Na‘á ne ngaohi ‘a e māmaní ke ‘i ai ‘a e me‘a kotoa te tau fiema‘u ki he mo‘uí. ‘Ikai ko ia pē, na‘á ne ngaohi ia ko ha ‘api ‘a ia ‘e lava ke tau fiefia mo‘oni ai ‘i he mo‘uí. Na‘e ‘ikai ke fai eni ia ‘e Sihová ma‘ana. Na‘á ne fai iá ma‘atautolu. ‘I he maau pē hotau ‘apí, na‘á ne fakatupu ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá pea ‘oange kiate kinautolu ‘a e ‘amanaki ko e mo‘ui ta‘engata ‘i ha māmani palataisi.

3 Ki mui ai, na‘e fakahāhā ‘e Sihova ‘ene ‘ofa ta‘esiokita ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he founga lahi taha na‘e ala lavá. Neongo na‘e angatu‘u ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi, na‘e mātu‘aki fakapapau‘i ‘e Sihova ‘e ‘ofa kiate ia ‘a e ni‘ihi ‘o hona hakó ‘o ne fokotu‘utu‘u ai ‘a e feilaulau huhu‘i ‘a hono ‘Aló ke fakahaofi kinautolu. (Sēn. 3:15; 1 Sio. 4:10) Mei he mōmeniti pē na‘e tala‘ofa ai ‘e Sihova ‘a e huhu‘í, ne hangē ia kuo ‘osi fai ‘a e feilaulaú. ‘I he ta‘u leva ‘e 4,000 ki mui ai, na‘e foaki mai ‘e Sihova ‘a hono ‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupú koe‘uhi ko e fa‘ahinga ‘o e tangatá. (Sione 3:16) ‘Oku tau hounga‘ia lahi ‘i he ‘ofa ‘a Sihová!

4. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘e lava ‘e he fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá ‘o fakahāhā ‘a e ‘ofa ta‘esiokitá?

4 ‘E lava ke tau fakahāhā ‘a e ‘ofa ta‘esiokitá, neongo ‘etau ta‘ehaohaoá? ‘Io, te tau lava. Na‘e fakatupu kitautolu ‘e Sihova ‘i hono ‘īmisí, ‘a ia, fakataha mo e malava ke fa‘ifa‘itaki kiate ia. ‘Oku ‘ikai faingofua ma‘u pē kiate kitautolu ke fakahāhā ‘a e ‘ofa ta‘esiokitá, ka ‘e malava. Na‘e fakahāhā ‘e ‘Ēpeli ‘a e ‘ofa ki he ‘Otuá ‘i he‘ene foaki ta‘esiokita ‘a e lelei taha ‘o e me‘a na‘á ne ma‘ú. (Sēn. 4:3, 4) Na‘e fakahāhā ‘e Noa ‘a e ‘ofa ta‘esiokita ‘i he hokohoko atu ‘ene malanga‘i ‘a e pōpoaki ‘a e ‘Otuá ‘i he ngaahi ta‘u lahi neongo na‘e ‘ikai ke fanongo ‘a e kakaí. (2 Pita 2:5) Pea na‘e fakahāhā ‘e ‘Ēpalahame na‘e mālohi ange ‘a ‘ene ‘ofa ki he ‘Otuá ‘i ha toe me‘a pē ‘aki ‘ene loto-lelei ke feilaulau‘i ‘a hono foha ‘ofeina ko ‘Aisaké. (Sēm. 2:21) ‘I he hangē ko e kau tangata faitōnunga ko iá, ‘oku fiema‘u foki ke tau fakahāhā ‘a e ‘ofá na‘a mo e taimi ‘oku ‘ikai ai ke faingofuá.

KO E HĀ ‘A E ‘OFA MO‘ONI?

5. ‘I he ngaahi founga fē ‘e lava ke tau fakahāhā ai ‘a e ‘ofa mo‘oní?

5 ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú ke tau fakahāhā ‘a e ‘ofa mo‘oní “‘o ‘ikai ‘i he lea pē, pe ‘aki ‘a e ‘eleló pē, ka ‘i he ngāue mo e mo‘oni.” (1 Sio. 3:18) ‘Oku ‘uhinga ení he‘ikai lava ke tau fakahāhā ‘a e ‘ofá ‘i he me‘a ‘oku tau lea‘akí? ‘Ikai. (1 Tes. 4:18) ‘Oku ‘uhinga iá ‘oku ‘ikai fe‘unga ma‘u pē ke pehē “‘Oku ou ‘ofa ‘iate koe.” ‘Oku fiema‘u ke tau fakahāhā ‘oku tau ‘uhinga‘i ia. Ko e fakatātaá, kapau ‘oku ‘ikai ma‘u ‘e hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ha me‘akai pe vala fe‘unga, ‘oku nau fiema‘u ‘a e me‘a lahi ange ‘i he lea anga-‘ofá pē. (Sēm. 2:15, 16) ‘I ha founga meimei tatau, koe‘uhi ko ‘etau ‘ofa kia Sihova mo hotau kaungā‘apí, ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he‘etau lotu ke ‘i ai ha kakai tokolahi ange ke nau malanga mo kitautolú ka ‘oku tau toe ngāue mālohi foki ‘i he ngāue fakamalangá.​—Māt. 9:38.

6, 7. (a) Ko e hā ‘a e “‘ofa ‘oku ‘ikai mālualoi”? (e) Ko e hā ha fakatātā ‘o e ‘ofa loí?

6 Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Sioné kuo pau ke tau ‘ofa “‘i he ngāue mo e mo‘oni.” Ko ia ko ‘etau ‘ofá kuo pau ke “ta‘emālualoi,” pe “‘ikai mālualoi.” (Loma 12:9; 2 Kol. 6:6) ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘e fakahāhā fakangalingali nai ai ‘e ha tokotaha ‘a e ‘ofá. Ka ‘oku mo‘oni mo totonu ‘a ‘ene ‘ofá? Ko e hā ‘ene ngaahi taumu‘á? ‘Oku ‘ikai ha me‘a ko e ‘ofa fakataha mo e mālualoi. Ko e ‘ofa loí ‘oku ‘ikai hano ‘aonga.

7 Tau lāulea angé ki ha fakatātā ‘o e ‘ofa loí. ‘I he talanoa ‘a Sētane kia ‘Ivi ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení, ko e me‘a na‘á ne lea‘akí na‘e ‘ai ai ‘o hā ngali na‘á ne loto ke ma‘u ‘e ‘Ivi ‘a e lelei tahá. Ka ko ‘ene ngaahi ngāué na‘e fakahaa‘i ai na‘e ‘ikai. (Sēn. 3:4, 5) ‘I he taimi na‘e tu‘i ai ‘a Tēvitá, na‘e ‘i ai hono kaume‘a ko ‘Ehitofeli. Ka na‘e lavaki‘i ‘e ‘Ehitofeli ‘a Tēvita ke ne ma‘u ‘aonga mei ai. Ko ‘ene ngaahi ngāué na‘e fakahaa‘i ai na‘e ‘ikai ko ha kaume‘a mo‘oni ia. (2 Sām. 15:31) ‘I he ‘ahó ni, ko e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní mo e ni‘ihi kehe ‘oku nau fakatupunga ‘a e māvahevahe ‘i he fakataha‘angá ‘oku nau ngāue‘aki ‘a e “lea momole-‘olunga mo e lea fakahekeheké.” (Loma 16:17, 18) ‘Oku nau fakangalingali nai ‘oku nau tokanga fekau‘aki mo e ni‘ihi kehé, ka ko hono mo‘oní, ‘oku nau siokita.

8. Ko e hā ‘a e fehu‘i ‘oku totonu ke tau ‘eke hifó?

8 ‘Oku fakamā ‘a e ‘ofa loí tautefito he ‘oku ngāue‘aki ia ke kākaa‘i ‘a e kakaí. Te tau malava nai ke kākaa‘i ‘a e tangatá, ka he‘ikai lava ke tau kākaa‘i ‘a Sihova. Na‘e pehē ‘e Sīsū ko e fa‘ahinga ‘oku nau tō‘onga mālualoí ‘e tautea‘i kinautolu “‘aki ‘a e tautea kakaha tahá.” (Māt. 24:51) ‘I he tu‘unga ko e kau sevāniti ‘a Sihová, ‘oku ‘ikai ‘aupito te tau loto ke mālualoi. Ko ia ‘oku totonu ke tau ‘eke hifo, ‘‘Oku mo‘oni ‘a ‘eku ‘ofá, pe ‘oku ou siokita mo ta‘efaitotonu?’ Tau lāulea angé ki ha founga ‘e hiva ‘e lava ke tau fakahāhā ai ‘a e ‘ofa ‘a ia ‘oku “‘ikai mālualoi.”

FOUNGA ‘E LAVA AI KE TAU ‘OFA “‘I HE NGĀUE MO E MO‘ONI”

9. Ko e hā ‘e ue‘i kitautolu ‘e he ‘ofa mo‘oní ke tau faí?

9 Fiefia ke ngāue neongo kapau ‘oku ‘ikai ke fakatokanga‘i ‘e ha taha ‘a e me‘a ‘okú ke faí. ‘Oku totonu ke tau loto-lelei ke fai ha ngaahi me‘a ‘i he anga-‘ofa mo e anga-lelei ki he ni‘ihi kehé, ko e ngaahi me‘a ‘e ‘ikai ‘aupito ke ‘ilo ki ai ha taha. (Lau ‘a e Mātiu 6:1-4.) Na‘e kehe ‘a e fakakaukau ‘a ‘Ananaia mo Sāfailá. ‘I he taimi na‘á na fai ai ha foakí, na‘á na loto ke ‘ilo ki ai ‘a e ni‘ihi kehé. Na‘á na loi fekau‘aki mo e lahi ‘o e me‘a na‘á na foakí, pea na‘e tautea‘i kinaua ‘i he‘ena mālualoí. (Ngā. 5:1-10) Ka ‘o kapau ‘oku tau ‘ofa mo‘oni ‘i hotau fanga tokouá, te tau fiefia ke fai ma‘anautolu ha ngaahi me‘a ‘i he anga-lelei ‘o ‘ikai loto ke ‘ilo ‘e he ni‘ihi kehé ‘a e me‘a kuo tau faí. ‘E lava ke tau ako mei he fanga tokoua ‘oku nau tokoni ki he Kulupu Pulé ‘i hono teuteu ‘a e me‘akai fakalaumālié. ‘Oku ‘ikai te nau tohoaki‘i mai ‘a e tokangá kiate kinautolu, pea ‘oku ‘ikai te nau ‘ai ke ‘ilo‘i ‘e he kakaí ‘a e ngaahi me‘a na‘a nau ngāue ki aí.

10. ‘E lava fēfē ke tau fakahāhā ‘a e faka‘apa‘apa ki he ni‘ihi kehé?

10 Fakahāhā ‘a e faka‘apa‘apa ki he ni‘ihi kehé. (Lau ‘a e Loma 12:10.) Na‘e fakahāhā ‘e Sīsū ‘a e faka‘apa‘apa ki he‘ene kau ‘apositoló ‘i he‘ene fufulu honau va‘é. (Sione 13:3-5, 12-15) ‘Oku totonu ke tau ngāue mālohi ke hoko ‘o anga-fakatōkilalo hangē ko Sīsuú pea ngāue ma‘á e ni‘ihi kehé. Na‘e ‘ikai ke mahino‘i kakato ‘e he kau ‘apositoló ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sīsuú ka ‘i ha toki taimi ki mui ‘aupito, ‘i he‘enau ma‘u ‘a e laumālie mā‘oni‘oní. (Sione 13:7) ‘Oku tau fakahāhā ‘a e faka‘apa‘apa ki he ni‘ihi kehé ‘i he ‘ikai fakakaukau ‘oku tau lelei ange ‘iate kinautolu he na‘a tau ako lelei ange, pe tu‘umālie ange, pe ma‘u ha ngaahi vāhenga-ngāue makehe. (Loma 12:3) ‘Oku ‘ikai ke tau meheka ‘i hono fakahīkihiki‘i ‘a e ni‘ihi kehé, ka ‘oku tau fiefia fakataha mo kinautolu neongo ai pē kapau ‘oku tau ongo‘i ‘oku totonu ke fakahīkihiki‘i foki mo kitautolu.

11. Ko e hā kuo pau ai ke fai ‘i he loto-mo‘oni ‘etau fakaongoongoleleí?

11 Fai ha fakaongoongolelei loto-mo‘oni. Kumi ki ha ngaahi faingamālie ke fakaongoongolelei‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé. ‘Oku tau ‘ilo‘i kotoa ko e fakaongoongoleleí ‘oku ‘lelei ki he langa haké.’ (‘Ef. 4:29) Ka ‘oku tau loto ke fakapapau‘i ko e me‘a ‘oku tau lea‘akí ‘oku mo‘oni pea ‘oku ‘ikai ko e lea‘akí pē ke fakahekeheke ki he ni‘ihi kehé. ‘Oku ‘ikai totonu ke tau lea‘aki ha me‘a ‘oku ‘ikai ke tau ‘uhinga‘i pe faka‘ehi‘ehi mei hotau fatongia ke fai ha akonaki ‘oku fiema‘u. (Pal. 29:5) Te tau hoko ko e kau mālualoi kapau ‘oku tau fakaongoongolelei‘i ‘a e ni‘ihi kehé pea fakaanga‘i leva ki mui ‘o ‘ikai te nau ‘ilo‘i. Ko e ‘ofa ‘a e ‘apositolo ko Paulá na‘e mo‘oni. ‘I he‘ene tohi ki he kau Kalisitiane ‘i Kolinitoó, na‘á ne fakaongoongolelei‘i kinautolu ‘i he me‘a lelei na‘a nau faí. (1 Kol. 11:2) Ka ‘i he taimi na‘e fiema‘u ai kiate kinautolu ‘a e akonakí, na‘á ne fakamatala‘i anga-lelei mo mahino kiate kinautolu ‘a e ‘uhingá.​—1 Kol. 11:20-22.

‘Oku tau fakahāhā ‘etau ‘ofá mo e anga-talitali kakaí ‘i he‘etau tokoni ki hotau fanga tokouá ‘i he taimi ‘oku nau fiema‘u ai iá (Sio ki he palakalafi 12)

12. ‘E lava fēfē ke tau fakahāhā ‘a e ‘ofa mo‘oní ‘i he‘etau anga-talitali kakaí?

12 Anga-talitali kakai. ‘Oku fekau‘i kitautolu ‘e Sihova ke tau nima-homo ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Lau ‘a e 1 Sione 3:17.) Ka kuo pau ke tau ma‘u ‘a e fakaue‘iloto totonu ki he hoko ‘o anga-talitali kakaí. ‘E lava ke tau ‘eke hifo: ‘‘Oku ou fakaafe‘i ki hoku ‘apí ‘a hoku ngaahi kaume‘a ofí pē pe ko e fa‘ahinga pē ‘oku ou fakakaukau ‘oku nau mahu‘inga ‘i he fakataha‘angá? ‘Oku ou fakaafe‘i pē ‘a e kakai ‘oku ou fakakaukau te nau fai mai ha me‘a ma‘aku? Pe ‘oku ou nima-homo ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘oku ‘ikai te u ‘ilo‘i leleí pe he‘ikai lava ke nau fai ha me‘a ma‘aku?’ (Luke 14:12-14) Sioloto atu ki he ongo tu‘unga ko ení: Fēfē kapau ‘e fiema‘u ‘e ha tokoua ha tokoni koe‘uhí ko ha ngaahi fili ta‘efakapotopoto na‘á ne fai? Pe fēfē kapau na‘e ‘ikai ‘aupito ke fakamālō mai ha taha na‘a tau fakaafe‘i ki hotau ‘apí? ‘Oku tala mai ‘e Sihova: “Hoko ‘o fetalitalikakai‘aki ta‘e‘iai ha lāunga.” (1 Pita 4:9) Te tau fiefia ‘i he‘etau fai ha foaki fakataha mo e fakaue‘iloto totonú.—Ngā. 20:35.

13. (a) Ko fē nai ‘a e taimi ‘e fiema‘u ai kiate kitautolu ‘a e kātaki lahi angé? (e) Ko e hā ‘e lava ke tau fai ke tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku vaivaí?

13 Tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku vaivaí. Ko e fekau ‘a e Tohi Tapú ke “poupou ki he kau vaivaí, mou kātaki ‘i he feangainga mo e tokotaha kotoa” ‘e lava ke sivi‘i ai pe ‘oku mo‘oni ‘a ‘etau ‘ofá. (1 Tes. 5:14) Ko e fanga tokoua tokolahi na‘a nau vaivaí na‘a nau hoko ki mui ‘o mālohi ‘i he tuí. Ka ‘oku hokohoko atu hono fiema‘u ‘e he ni‘ihi ‘a ‘etau kātakí mo e tokoni anga-‘ofá. ‘E lava fēfē ke tau tokoni kiate kinautolu? ‘E lava ke tau ngāue‘aki ‘a e Tohi Tapú ke fakalototo‘a‘i kinautolu, ‘e lava ke tau fakaafe‘i kinautolu ke tau malanga, pe ‘e lava ke tau fanongo pē kiate kinautolu. Pehē foki, ‘oku ‘ikai totonu ke tau fakakaukau fekau‘aki mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘oku nau “mālohi” pē pe “vaivai.” ‘I hono kehé, ‘oku totonu ke tau ‘ilo‘i ‘oku tau ma‘u kotoa ‘a e ngaahi mālohinga mo e ngaahi vaivai‘anga. Na‘a mo e ‘apositolo ko Paulá na‘á ne fakahaa‘i na‘e ‘i ai hono ngaahi vaivai‘anga. (2 Kol. 12:9, 10) ‘Oku fiema‘u kiate kitautolu kotoa ‘a e fetokoni‘aki mo e fefakalototo‘a‘aki.

14. Ko e hā ‘oku totonu ke tau loto-lelei ke fai ke tauhi ma‘u ai ‘a e melino mo hotau fanga tokouá?

14 Fakamelino. Ko e melino mo hotau fanga tokouá ‘oku mahu‘inga ‘aupito. Neongo kapau ‘oku tau ongo‘i kuo ‘ikai ke mahino‘i kitautolu ‘e he ni‘ihi kehé pe fai mai ha fakafeangai ta‘etotonu, ‘oku totonu ke tau fai ‘a e me‘a kotoa pē te tau malavá ke fakamelino. (Lau ‘a e Loma 12:17, 18.) Kapau kuo tau ‘ai ke ongo‘i loto-mamahi ha taha, ‘e fiema‘u pē nai ke tau kole fakamolemole. Ka kuo pau ke tau loto-mo‘oni. Ko e fakatātaá, ‘i he ‘ikai ke pehē, “‘Oku ou kole fakamolemole atu ‘i ho‘o ongo‘i peheé,” ‘e lelei ange ke fakahaa‘i ‘etau halá ‘aki ‘a e pehē, “‘Oku ou kole fakamolemole atu ‘i he‘eku fakalotomamahi‘i koe ‘i he me‘a na‘á ku lea‘akí.” ‘Oku tautefito ‘a e mahu‘inga ‘o e melinó ‘i ha nofo mali. ‘E hala ki ha husepāniti mo ha uaifi ke na tō‘onga‘aki ‘o hangē ‘okú na fe‘ofa‘akí ‘i he sio ‘a e ni‘ihi kehé lolotonga ia ‘i he‘ena toko uá ‘okú na fakafisi ke felea‘aki, lea‘aki ‘iate kinaua ‘a e ngaahi me‘a fakalotomamahi, pe a‘u ‘o anga-fakamālohi.

15. ‘E lava fēfē ke tau fakahāhā ‘oku mo‘oni ‘a ‘etau fakamolemolé?

15 Fakamolemole‘i loto-lelei. Kapau ‘oku fakalotomamahi‘i kitautolu ‘e ha taha, ‘oku tau fakamolemole‘i ia pea tuku ange ‘a e ongo‘i mamahí. ‘Oku totonu ke tau fai eni neongo kapau ‘oku ‘ikai te ne ‘ilo‘i na‘á ne fakalotomamahi‘i kitautolu. ‘Oku tau fakamolemole‘i loto-lelei ‘aki ‘a e “fekātaki‘aki ‘i he ‘ofa, ‘o feinga tōtōivi ke tauhi ma‘u ‘a e laumālie taha ‘i he ha‘i fā‘ūtaha ko e melinó.” (‘Ef. 4:2, 3) Koe‘uhi ke fakamolemole‘i loto-mo‘oni, kuo pau ke tuku ‘etau fakakaukau ki he me‘a na‘e fai ‘e he tokotahá. Ko e ‘ofá “‘oku ‘ikai te ne hanganaki fakalau ‘a e koví.” (1 Kol. 13:4, 5) Ko hono mo‘oní, kapau na‘a tau tukuloto‘i ha ‘ita, ‘e lava ke tau maumau‘i ai hotau vaha‘angatae mo hotau tokouá pe tuofefiné pea pehē foki kia Sihova. (Māt. 6:14, 15) ‘Oku tau fakamo‘oni‘i ‘oku mo‘oni ‘a ‘etau fakamolemolé ‘i he‘etau lotu ma‘á e tokotaha na‘á ne fakalotomamahi‘i kitautolú.​—Luke 6:27, 28.

16. ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau ongo‘i fekau‘aki mo e ngaahi vāhenga-ngāue makehe ‘i he ngāue ‘a Sihová?

16 Feilaulau‘i ‘a e ngaahi lelei fakafo‘ituituí. ‘I he‘etau ma‘u ha vāhenga-ngāue makehe ‘i he ngāue ‘a Sihová, ‘e lava ke tau fakamo‘oni‘i ‘oku mo‘oni ‘a ‘etau ‘ofá ‘aki ‘a e “kumi, ‘o ‘ikai ki he lelei pē [‘atautolú], ka ki he lelei ‘a e tokotaha kehé.” (1 Kol. 10:24) Ko e fakatātaá, ‘i he‘etau ngaahi ‘asemipilií mo e fakataha-lahí, ‘oku hū ai ‘a e kau fakanofonofó ki he falé ki mu‘a ‘i he ni‘ihi kehé pea ‘e lava ke fakatauele‘i ai kinautolu ke nau ta‘ofi ‘a e ngaahi nofo‘anga lelei tahá ma‘anautolu mo honau fāmilí. ‘I hono kehé, ko e tokolahi taha ‘o kinautolú ‘oku nau fili ‘a e ngaahi nofo‘anga ‘oku ‘ikai loko leleí ‘i he feitu‘u ‘oku vahe‘i kinautolu ke nau ngāue aí. ‘I he fai peheé, ‘oku nau fakahāhā ai ‘a e ‘ofa ta‘esiokita. ‘E lava fēfē ke ke fa‘ifa‘itaki ki he‘enau fa‘ifa‘itaki‘anga leleí?

17. Kapau ‘oku fai ‘e ha Kalisitiane ha angahala mamafa, ko e hā ‘e ue‘i ia ‘e he ‘ofa mo‘oní ke ne faí?

17 Vetehia pea tuku ‘a e faiangahala fakapulipulí. Kuo feinga ‘a e kau Kalisitiane ‘e ni‘ihi kuo nau fai ha angahala mafatukitukí ke fufū ia. Mahalo pē ‘oku nau mā pe ‘ikai loto ke fakalotomamahi‘i ‘a e ni‘ihi kehé. (Pal. 28:13) Ka ko hono fufū ‘a e angahalá ko ha ta‘e‘ofa ia he ‘oku fakatupu ai ‘a e maumau ki he tokotaha faiangahalá mo e ni‘ihi kehé. Anga-fēfē? ‘E ta‘ofi nai ai ‘e Sihova hono tāpuaki‘i ‘a e fakataha‘angá ‘aki hono laumālie mā‘oni‘oní pea he‘ikai ma‘u ai ‘e he fakataha‘angá ‘a e melinó. (‘Ef. 4:30) Ko ia kapau ‘oku faiangahala mamafa ha Kalisitiane, ko e ‘ofa mo‘oní ‘e ue‘i ai ia ke ne lea ki he kau mātu‘á pea ma‘u ‘a e tokoni ‘okú ne fiema‘ú.​—Sēm. 5:14, 15.

18. ‘Oku mahu‘inga fēfē ‘a e ‘ofa mo‘oní?

18 Ko e ‘ofá ‘oku mahu‘inga taha ‘i he ngaahi ‘ulungāngá kotoa. (1 Kol. 13:13) ‘Okú ne tokoni‘i ‘a e kakaí ke nau ‘ilo‘i ‘a e kau muimui mo‘oni ‘o Sīsuú pea ke nau ‘ilo‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau fa‘ifa‘itaki mo‘oni kia Sihova, ‘a e Matavai ‘o e ‘ofá. (‘Ef. 5:1, 2) Na‘e pehē ‘e Paula kapau na‘e ‘ikai te ne ma‘u ‘a e ‘ofá, te ne hoko ko e me‘a noa pē. (1 Kol. 13:2) ‘Ofa ke tau hokohoko atu hono fakahāhā ‘etau ‘ofá, ‘o ‘ikai “‘i he lea” pē kae pehē foki “‘i he ngāue mo e mo‘oni.”