Skip to content

Skip to table of contents

Siosefa ‘o ‘Alemateá Tu‘u ‘o Poupou

Siosefa ‘o ‘Alemateá Tu‘u ‘o Poupou

KO SIOSIFA ‘O ‘ALEMATEÁ ne ‘ikai te ne meimei ‘ilo‘i pe na‘e anga-fēfē ‘ene ma‘u ‘a e loto-to‘a ke fakaofiofi ai ki he kōvana Lomá. Na‘e ‘iloa ‘a Ponitō Pailato ‘i he‘ene mātu‘aki anga-fefeká. Neongo ia, kapau na‘e fiema‘u ke fakangeingeia hono tanu ‘o Sīsuú, na‘e pau ke kole ‘e ha taha kia Pailato ke tuku ange mai ‘a e sinó. Hangē ko ia na‘e hokó, na‘e ‘ikai ke faingata‘a ‘a e fe‘iloaki mata ki he mata mo iá ‘o hangē ko ia na‘e fakakaukau atu ki ai ‘a Siosifá. Hili hono fakapapau‘i mei ha ‘ōfisa na‘e pekia ‘a Sīsuú, na‘e tali ‘e Pailato ‘a e kolé. Ko ia ‘i he taimi ko ení, lolotonga ‘a e kei loto-mamahi lahi ‘a Siosifá, na‘á ne foki fakavave ki he feitu‘u fai‘anga tauteá.​—Mk. 15:42-45.

  • Ko hai ‘a Siosifa ‘o ‘Alemateá?

  • Ko e hā ‘ene felāve‘i mo Sīsuú?

  • Pea ko e hā ‘a e me‘a ‘okú ne ‘ai ke ke mahu‘inga‘ia ai ‘i he talanoa fekau‘aki mo iá?

MĒMIPA ‘O E SANETALIMÍ

Ko e Kōsipeli fakamānava‘i ‘a Ma‘aké ‘oku ui ai ‘a Siosifa “ko ha mēmipa toka‘i ‘o e Fakatahá.” ‘I he tu‘unga ko ení, ‘oku lava ai ke pehē ko e Fakatahá ‘a e Sanetalimí, ‘a e fakamaau‘anga mā‘olunga faka-Siu mo e kulupu mā‘olunga na‘e pulé. (Mk. 15:1, 43) Ko ia ko Siosifa ‘a e taha ‘o e kau taki ‘o hono kakaí, ‘a ia ‘oku fakamatala‘i ai ‘a e ‘uhinga na‘e lava ai ke ne fe‘iloaki mo e kōvana Lomá. ‘Oku ‘ikai foki ha ofo ‘i he koloa‘ia ‘a Siosifá foki.​—Māt. 27:57.

‘Okú ke ma‘u ‘a e loto-to‘a ke fakahaa‘i ko Sīsū ‘a ho Tu‘í?

‘I he tu‘unga ko ha kulupú, na‘e fehi‘anekina‘i ‘e he Sanetalimí ‘a Sīsū. Na‘e fa‘ufa‘u ‘a hono kau mēmipá ke tāmate‘i ia. Kae kehe, ko Siosifá ‘oku ui ia “ko ha tangata lelei mo mā‘oni‘oni.” (Luke 23:50) ‘I he ‘ikai hangē ko e tokotaha taha ‘o hono kaungā Sanetalimí, na‘á ne mo‘ui faitotonu mo ‘ulungaanga taau peá ne fai ‘ene lelei tahá ke talangofua ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá. Na‘á ne toe “tatali ki he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá,” ‘a ia ‘oku fakamatala‘i nai ai ‘a e ‘uhinga na‘á ne hoko ai ko e taha ‘o e kau ākonga ‘a Sīsuú. (Mk. 15:43; Māt. 27:57) ‘Oku ngalingali, na‘e tohoaki‘i ia ki he pōpoaki ‘a Sīsuú ‘i ha‘ane holi loto-mo‘oni ki he mo‘oní mo e fakamaau totonú.

ĀKONGA FAKAPULIPULI

‘Oku pehē ‘i he Sione 19:38 ko Siosifá “ko ha ākonga ‘a Sīsū ka ko ha ākonga fakapulipuli pē koe‘uhi ko ‘ene manavahē ki he kau Siú.” Ko e hā na‘e ilifia ki ai ‘a Siosifá? Na‘á ne ‘ilo‘i ‘a e fehi‘a ‘a e kau Siú ‘ia Sīsuú mo ‘enau fakapapau‘i ke kapusi mei he sinakoké ha taha pē ‘okú ne fakahāhā ha tui kiate ia. (Sione 7:45-49; 9:22) Ko e kapusi mei he sinakoké na‘e ‘uhinga iá ko e fehi‘anekina‘i, taliteke‘i, pea ‘ikai ke tali ‘e he kaungā Siú. Ko ia na‘e toumoua ‘a Siosifa ke fakahāhā ‘a ‘ene tui kia Sīsuú. Ko e fai peheé ‘e ‘uhinga iá ko e mole ‘a hono tu‘ungá mo hono ongoongó.

Na‘e ‘ikai ko Siosifa pē ‘a e toko taha na‘e ‘i he tu‘unga ko ení. Fakatatau ki he Sione 12:42, ko e “tokolahi ‘o e kau pulé na‘a nau tui mo‘oni kiate ia, ka na‘e ‘ikai te nau fakahaa‘i ‘enau tui kia Sīsuú koe‘uhi ko e kau Fālesí, telia na‘a kapusi kinautolu mei he sinakoké.” Ko ha toe toko taha na‘e ‘i he tu‘unga tatau mo ia ko Nikotīmasi, ko ha mēmipa foki ia ‘o e Sanetalimí.​—Sione 3:1-10; 7:50-52.

Kae kehe, ko Siosifá, na‘e hoko ko ha ākonga, ka na‘e ‘ikai lava ke ne lea‘aki fakahāhā ia. Ko ha palopalema mafatukituki ia, tautefito ‘i hono mahino‘i ‘a e fakahaa‘i ‘e Sīsū: “Ko e tokotaha kotoa pē ‘okú ne fakahaa‘i ‘i he ‘ao ‘o e tangatá ‘okú ne ‘ilo‘i aú, te u fakahaa‘i foki ‘i he ‘ao ‘o ‘eku Tamai ‘oku ‘i hēvaní ‘oku ou ‘ilo‘i ia. Kae ‘ilonga ‘a ia ‘okú ne si‘aki au ‘i he ‘ao ‘o e tangatá, te u si‘aki foki ia ‘i he ‘ao ‘o ‘eku Tamai ‘oku ‘i hēvaní.” (Māt. 10:32, 33) Na‘e ‘ikai ke faka‘ikai‘i faka‘aufuli ‘e Siosifa ‘a Sīsū, pea na‘e ‘ikai foki ke ne ma‘u ‘a e loto-to‘a ke fakahaa‘i ‘okú ne ‘ilo‘i ia. Fēfē koe?

Ki ha lelei ma‘a Siosifa, ‘oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú na‘e ‘ikai te ne poupou‘i ‘a e fa‘ufa‘u ‘a e Sanetalimí fekau‘aki mo Sīsuú. (Luke 23:51) Hangē ko e fakahu‘unga ‘a e ni‘ihi, mahalo pē na‘e ‘ikai ‘i ai ‘a Siosifa ‘i he fakamāu‘i ‘o Sīsuú. Ko e hā pē ‘a e tu‘ungá, kuo pau pē na‘e mātu‘aki ongo‘i mamahi ‘a Siosifa fekau‘aki mo e mio‘i fakalilifu ko ia ‘o e fakamaau totonú​—ka na‘e ‘ikai lava ke ne fai ha me‘a ke ta‘ofi ia!

IKU‘I ‘A E LOTOLOTOUÁ

‘I he taimi ‘o e pekia ‘a Sīsuú, ‘oku hā mahino na‘e iku‘i ‘e Siosifa ‘ene manavaheé, pea na‘á ne fili ke ne poupou ki he kau muimui ‘o Sīsuú. Ko e fili ko iá ‘oku fakahaa‘i ia ‘i he ngaahi lea ‘i he Ma‘ake 15:43 “Na‘á ne loto-to‘a ‘o ne hū atu ki he ‘ao ‘o Pailató ‘o kole ‘a e sino ‘o Sīsuú.”

‘Oku hā ngali na‘e ‘i ai ‘a Siosifa ‘i he taimi na‘e pekia ai ‘a Sīsuú. Ko e mo‘oni, na‘á ne tomu‘a ‘ilo ki he pekia ‘a Sīsuú ‘ia Pailato. Ko ia ai, ‘i he kole ‘e Siosifa ‘a e sinó, ko e kōvaná na‘á ne ‘fifili pe kuo ‘osi pekia’ ‘a Sīsū. (Mk. 15:44) Kapau na‘e sio tonu ‘a Siosifa ‘i he faingata‘a‘ia ‘a Sīsū ‘i he ‘akau fakamamahí, na‘e ue‘i ia ‘e he me‘a fakalilifu na‘e hokó ke ne sivisivi‘i ‘a hono konisēnisí pea fakapapau‘i aofangatuku ai kuo pau ke ne tu‘u ma‘á e mo‘oní? ‘Oku malava ke pehē. ‘I ha tu‘unga, na‘e ue‘i ‘a Siosifa ‘i he taimi ko ení ke ne fai ha me‘a. He‘ikai te ne kei hoko ko ha ākonga fakapulipuli.

TANU ‘E SIOSIFA ‘A SĪSŪ

Na‘e fiema‘u ‘i he lao faka-Siú ‘a e fa‘ahinga na‘e tautea maté ke tanu kinautolu ki mu‘a ke tō ‘a e la‘aá. (Teu. 21:22, 23) Kae kehe, hangē ko ia na‘e tokanga ki ai ‘a e kau Lomá, ko e sino ‘o e kau faihia na‘e tāmate‘í na‘e tuku ‘i he ‘akaú ke ‘au‘aunga ai pe na‘e lī ki ha fa‘itoka anga-maheni. Ka na‘e ‘ikai ko e me‘a ia na‘e fakakaukau‘i ‘e Siosifa fekau‘aki mo Sīsuú. Na‘e ma‘u ‘e Siosifa ‘o ofi ki he feitu‘u fai‘anga tauteá ha fonualoto fo‘ou kuo tā mei he maká. Ko e fonualoto ko ení na‘e te‘eki ai ‘aupito ke ngāue‘aki, ‘a ia ‘oku fakahaa‘i ai na‘e toki hiki mai pē ‘a Siosifa mei ‘Alematea * ki Selusalema pea na‘á ne ‘amanekina ke ngāue‘aki ‘a e fonualotó ni ko ha tanu‘anga ma‘a hono fāmilí. (Luke 23:53; Sione 19:41) Ko hono tanu ‘a Sīsū ‘i he fonualoto ‘o Siosifa ki he kaha‘ú ko ha tō‘onga nima-homo ia ‘i he tafa‘aki ‘a Siosifá pea ‘oku fakahoko ai ‘a e kikite ‘o pehē ko e Mīsaiá ‘e tanu ia “fakataha mo e koloa‘iá.”​—‘Ai. 53:5, 8, 9.

‘Oku ‘i ai ha me‘a ‘okú ke fakamahu‘inga‘i lahi ange ‘i ho vaha‘angatae mo Sihová?

‘Oku lēkooti ‘i he Kōsipeli kotoa ‘e faá ‘i he hili hono ‘ohifo ‘a e sino ‘o Sīsuú mei he ‘akaú, na‘e kofu ia ‘e Siosifa ‘i ha līneni lelei pea tuku ki hono fonualotó. (Māt. 27:59-61; Mk. 15:46, 47; Luke 23:53, 55; Sione 19:38-40) Ko e tokotaha pē na‘e fakahaa‘i papau na‘e tokoni kia Siosifá ko Nikotīmasi, ‘a ia na‘á ne ‘omi ‘a e ngaahi sipaisi ki he tanú. Koe‘uhi ko e tu‘unga ‘o e toko uá ni, ‘oku ngalingali na‘e ‘ikai ko kinaua pē na‘á na ‘ave ‘a e sinó. ‘Oku ngalingali na‘á na ngāue‘aki ‘a e kau sevāniti ke nau fata ia ‘o tanu. Pe na‘á na fai ‘a e me‘a ko iá, ko e ngāue na‘e fakahoko ‘e he ongo tangatá na‘e ‘ikai ko ha me‘a na‘e ta‘emahu‘inga. Ko ha taha pē na‘e pā ki ha ‘anga‘anga na‘e hoko ai ‘o ne ta‘ema‘a fakaeouau ‘o fe‘unga mo e ‘aho ‘e fitu, ‘o ‘ai ai ‘a e me‘a kotoa pē na‘a nau ala ki aí ke ta‘ema‘a. (Nōm. 19:11; Hāk. 2:13) ‘I ha tu‘unga pehē na‘e fiema‘u ai ke fakamavahe‘i kinautolu lolotonga ‘a e uike Pāsová pea ‘e ‘ikai te nau ma‘u ‘a e kotoa ‘o hono ngaahi ouaú mo e kātoangá. (Nōm. 9:6) ‘I hono fokotu‘utu‘u ‘a e tanu ‘o Sīsuú, na‘e toe hoko ai ‘a Siosifa ‘o ‘i ha tu‘unga ke manuki‘i ‘e hono kaungā Sanetalimí. Neongo ia, ‘i he tu‘unga ko ení, na‘á ne loto-lelei ke tali ‘a e ngaahi me‘a ‘e hoko ‘i hono tanu fakangeingeia ‘o Sīsuú pea ‘i hono fakahaa‘i atu ia ko e taha ‘o e kau ākonga ‘a Kalaisí.

NGATA ‘A E TALANOA KIA SIOSIFÁ

Hili ‘a e fakamatala Kōsipeli ki he tanu ‘o Sīsuú, ‘oku ‘ikai ha toe lave ‘a e Tohi Tapú kia Siosifa ‘o ‘Alemateá, ‘o iku ai ki ha fehu‘i ‘e taha ‘oku lava ke mahino‘i: Ko e hā na‘e hoko kiate iá? Ko hono mo‘oní, ‘oku ‘ikai ke tau ‘ilo‘i. Kae kehe, ‘i he vakai ki he me‘a ne toki ‘osi lāulea ki aí, ‘oku mātu‘aki ngalingali na‘á ne fakahaa‘i mahino ia ko ha Kalisitiane. He ko ē, ‘i he mōmeniti ‘o e ‘ahi‘ahí mo e faingata‘á, na‘e tupulaki ‘a ‘ene tuí mo e loto-to‘á kae ‘ikai ke hōloa. Ko ha faka‘ilonga lelei ia.

Ko e talanoá ni ‘oku langa‘i hake ai ha fo‘i fehu‘i ‘oku lelei kiate kitautolu kotoa ke tau fakakaukauloto ki ai: ‘Oku ‘i ai ha me‘a​—pe ko e tu‘unga, ngāue, koloa, ‘ofa fakafāmili, pe na‘a mo ‘etau tau‘atāiná tonu—​‘oku tau fakamahu‘inga‘i lahi ange ‘i hotau vaha‘angatae mo Sihová?

^ pal. 18 ‘Oku ngalingali ko ‘Alemateá ko Lama ia, Rentis (Rantis) ‘i onopooni. Ko e kolo tupu‘anga eni ‘o e palōfita ko Sāmiuelá, ‘oku tu‘u ‘i he maile nai ‘e 22 (kilomita ‘e 35) ‘i he tokelau-hihifo ‘o Selusalemá.​—1 Sām. 1:19, 20.