Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 24

Fulihi ‘a e Faka‘uhinga ‘Oku Fepaki mo e ‘Ilo Fekau‘aki mo e ‘Otuá!

Fulihi ‘a e Faka‘uhinga ‘Oku Fepaki mo e ‘Ilo Fekau‘aki mo e ‘Otuá!

“‘Oku mau fulihi ‘a e ngaahi faka‘uhinga mo e me‘a mā‘olunga kotoa pē kuo ‘ohake ‘o fakafepaki ki he ‘ilo fekau‘aki mo e ‘Otuá.”​—2 KOL. 10:5.

HIVA 18 ‘Ofa Mateaki ‘a e ‘Otuá

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘a e fakatokanga na‘e fai ‘e he ‘apositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane paní?

“TUKU,” ko e fakatokanga ia ‘a e ‘apositolo ko Paulá. Tuku ‘a e hā? “Tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotu‘utu‘u ko ení.” (Loma 12:2) Na‘e hiki ‘e Paula ‘a e ngaahi lea ko iá ki he kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí. Ko e hā na‘á ne fai ai ‘a e ekinaki mālohi ko ia ki he kau tangata mo e kau fefine na‘e fakatapui ki he ‘Otuá pea pani ‘e he laumālie mā‘oni‘oní?​—Loma 1:7.

2-3. ‘Oku anga-fēfē feinga ‘a Sētane ke fakatafoki‘i kitautolu meia Sihová, ka ‘e lava fēfē ke tau to‘o atu ‘a e ngaahi me‘a “‘oku mālohi hangē ha ngaahi kolotaú” mei he‘etau fakakaukaú?

2 Na‘e hoha‘a ‘a Paula koe‘uhí ko e ni‘ihi ‘o e Kau Kalisitiané ngalingali na‘e tākiekina kinautolu ‘e he ngaahi faka‘uhinga ‘ikai lelei mo e ngaahi filōsofia na‘e pouaki ‘e he māmani ‘o Sētané. (‘Ef. 4:17-19) ‘E lava ke hoko ia ki ha taha pē ‘o kitautolu. ‘I he feinga feifeingavale ke fakatafoki‘i kitautolu meia Sihová, ko Sētane, ‘a e ‘otua ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení, ‘okú ne ngāue‘aki ‘a e ngaahi founga kehekehe. Ko e taha ai ko hono ngāue‘aki ha hehema pē ‘oku tau ma‘u nai ki ha taumu‘a siokita pe fieongoongoa. ‘E a‘u nai ‘o ne ngāue‘aki ha tafa‘aki pau ‘i hotau puipuitu‘á, ko hotau anga fakafonuá pe ko ‘etau akó ke ‘ai ke tau fakakaukau ‘o hangē ko iá.

3 ‘Oku malava ke tau to‘o atu ha ngaahi me‘a “‘oku mālohi hangē ha ngaahi kolotaú” mei he‘etau fakakaukaú? (2 Kol. 10:4) Fakatokanga‘i ‘a e tali ‘a Paulá: “‘Oku mau fulihi ‘a e ngaahi faka‘uhinga mo e me‘a mā‘olunga kotoa pē kuo ‘ohake ‘o fakafepaki ki he ‘ilo fekau‘aki mo e ‘Otuá, pea ‘oku mau taki pōpula mai ‘a e fakakaukau kotoa pē ke ‘ai ia ke talangofua ki he Kalaisí.” (2 Kol. 10:5) ‘Io, ‘i he tokoni ‘a Sihová ‘e lava ke tau to‘o atu ‘a e ngaahi faka‘uhinga halá. Hangē pē ko hono lava ke to‘o atu ‘e ha faito‘o ‘a e koná, ko e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke to‘o atu ‘a e ngaahi nunu‘a kona ‘o e māmani ‘o Sētané.

“FAKAFO‘OU HOMOU ‘ATAMAÍ”

4. Ko e hā ‘a e ngaahi liliu na‘e pau ke fai ‘e he tokolahi ‘o kitautolu ‘i he‘etau fuofua tali ‘a e mo‘oní?

4 Fakakaukau ki he ngaahi liliu na‘e fiema‘u ke ke fai ‘i ho‘o fuofua tali ‘a e mo‘oni mei he Folofola ‘a e ‘Otuá pea fili ke tauhi kia Sihová. Ki he tokolahi ‘o kitautolu, na‘e kau heni hono tuku hono fai ‘a e ngaahi tō‘onga hala ‘e ni‘ihi. (1 Kol. 6:9-11) He hounga‘ia ē ko kitautolu ‘i he tokoni ‘a Sihova ‘i hono iku‘i ‘a e ngaahi tō‘onga angahala‘ia peheé!

5. Ko e hā ‘a e ngāue ‘e ua ‘oku fakamatala‘i ‘i he Loma 12:2?

5 Kae kehe, kuo pau ke ‘oua ‘aupito te tau hoko ‘o fakafiefiemālie. Neongo kuo tau tuku hono fakahoko ‘a e ngaahi angahala mamafa na‘a tau fai ki mu‘a ‘i he papitaisó, ‘oku kei fiema‘u pē ke tau ngāue mālohi ke faka‘ehi‘ehi mei ha me‘a pē ‘e fakatauele‘i ai kitautolu ke foki ki he ngaahi tō‘onga ko ia ki mu‘á. ‘E lava fēfē ke tau fai ia? Na‘e tali ‘e Paula: “Tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotu‘utu‘u ko ení, ka ke fai homou liliú ‘aki hono fakafo‘ou homou ‘atamaí.” (Loma 12:2) Ko ia kuo pau ke tau fai ‘a e me‘a ‘e ua. ‘Uluakí, ‘oku fiema‘u ke “tuku hono fakafuo” pe tākiekina kitautolu ‘e he māmani ko ení. Uá, ‘oku fiema‘u ke fai hotau “liliú” ‘aki hono fakafo‘ou hotau ‘atamaí.

6. Ko e hā ‘oku tau ako mei he fakakaukau ‘oku tu‘u mei mui ‘i he ngaahi lea ‘a Sīsū ‘oku hiki ‘i he Mātiu 12:43-45?

6 Ko e liliu na‘e ‘uhinga ki ai ‘a Paulá ‘oku kau ki ai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he liliu pē ‘i he fōtunga hā maí. ‘Oku kaunga ki ai ‘a e tafa‘aki kotoa ‘o kitautolu. (Sio ki he puha “ Liliu pe Fakapuli?”) ‘Oku fiema‘u ke tau fakafo‘ou hotau ‘atamaí​—‘a ‘etau ngaahi tō‘onga, ongo‘i mo e hehema ‘i lotó. Ko ia ‘oku fiema‘u ke tau ‘eke hifo kotoa, ‘Ko e ngaahi liliu ‘oku ou fai ke hoko ko ha Kalisitiané ko ha fai fakamamata pē, pe ‘oku ou hoko mo‘oni ko ha Kalisitiane ‘i loto?’ Ko e kehekehé ‘oku mahu‘inga. ‘I he‘ene ngaahi lea ‘oku lēkooti ‘i he Mātiu 12:43-45, na‘e fakahaa‘i ‘e Sīsū ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ke faí. (Lau.) Ko e fakakaukau ‘oku tu‘u mei mui ‘i he ngaahi lea ko iá ‘oku fakamamafa‘i ai ‘a e mo‘oni mahu‘inga ko ení: ‘Oku ‘ikai fe‘unga pē hono to‘o atu ‘a e ngaahi fakakaukau halá; ‘oku fiema‘u ke tau fetongi‘aki ia ‘a e fakakaukau faka‘otua.

“FAKAFO‘OU ‘A HOMOU TŪKUNGA FAKAEFAKAKAUKAU ‘A IA ‘OKÚ NE TĀKIEKINA KIMOUTOLÚ”

7. ‘E lava fēfē ke tau liliu ‘a hotau tu‘unga mo‘oni ‘i lotó?

7 ‘Oku malava ke tau liliu ‘etau ngaahi hehema tefitó pe ko hotau tu‘unga mo‘oni ‘i lotó? ‘Oku tali ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá: “‘Oku totonu ke hokohoko atu hono fakafo‘ou ‘a homou tūkunga fakaefakakaukau ‘a ia ‘okú ne tākiekina kimoutolú, pea ‘oku totonu ke mou kofu‘aki ‘a e anga‘itangata fo‘ou ‘a ia na‘e fakatupu ‘o fakatatau ki he finangalo ‘o e ‘Otuá ‘i he mā‘oni‘oni mo‘oni mo e mateaki mo‘oni.” (‘Ef. 4:23, 24) ‘Io, ‘oku malava ke liliu ‘a hotau tu‘unga mo‘oni ‘i lotó, ka ‘oku ‘ikai faingofua ke fai pehē. ‘Oku fiema‘u ke tau fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono taliteke‘i pē ‘a e ngaahi holi mo e tō‘onga halá. ‘Oku fiema‘u ke tau liliu ‘a e “tūkunga fakaefakakaukau ‘a ia ‘okú ne tākiekina” kitautolú. ‘Oku kau ki ai hono liliu ‘etau ngaahi holí, hehemá mo ‘etau fakaue‘ilotó. ‘Oku fiema‘u ki heni ‘a e ngāue hokohoko.

8-9. ‘Oku anga-fēfē hono fakamamafa‘i ‘i he hokosia ‘a ha tokoua ‘a e fiema‘u ke tau liliu hotau tu‘unga mo‘oni ‘i lotó?

8 Tau lāulea angé fekau‘aki mo ha tokoua na‘e anga-fakamālohi ki mu‘a. Hili ‘ene tuku ‘ene konā mo e fuhú, na‘á ne taau ke papitaiso, ‘o ‘oatu ai ‘a e fakamo‘oni lelei ki he ki‘i kolo na‘e nofo aí. Ka ‘i he efiafi ‘e taha, hili ‘ene papitaisó, na‘á ne fehangahangai mo ha ‘ahi‘ahi ta‘e‘amanekina. Na‘e ha‘u ha tangata konā ki hono ‘apí ‘o pole fuhu ange kiate ia. ‘I he kamatá na‘e taliteke‘i ‘e he tokouá ‘ene holi ke fuhú. Ka ‘i he laukovi ‘a e tangatá ki he huafa ‘o Sihová, na‘e ‘ikai makātaki‘i eni ‘e he tokoua fo‘oú. Na‘á ne hangatonu atu ‘o tuki pohu ‘a e tangatá. Ko e hā ‘a e palopalemá? Neongo ko ‘ene ako ‘a e Tohi Tapú na‘e tokoni‘i ai ia ke ne taliteke‘i ‘ene ngaahi hehema fakamālohí, na‘e te‘eki ai ke ne malava ke liliu ‘a e tūkunga fakaefakakaukau ‘okú ne tākiekina iá. ‘I hono toe fakalea ‘e tahá, na‘e te‘eki ai ke ne liliu ‘a hono tu‘unga mo‘oni ‘i lotó.

9 Kae kehe, na‘e ‘ikai fo‘i ‘a e tokoua ko ení. (Pal. 24:16) ‘I he tokoni ‘a e kau mātu‘á, na‘e hokohoko atu ‘ene fai ‘a e fakalakalaka lelei. Na‘e faai atu pē ‘o ne taau ke hoko ko ha mātu‘a. Pea ‘i he efiafi ‘e taha, ‘i tu‘a pē ‘i he Fale Fakataha‘angá, na‘á ne fehangahangai mo e pole meimei tatau mo ia na‘á ne hokosia ‘i he laui ta‘u ki mu‘á. Na‘e teu ke tā ‘e ha tangata konā ‘a e taha ‘o e kau mātu‘á. Ko e hā na‘e fai ‘e hotau tokouá? ‘I ha founga anga-fakatōkilalo mo nonga, na‘á ne faka‘uhinga mo e tangata konaá, fakalelei‘i ‘a e tu‘ungá, pea tokoni‘i ‘a e tangata konaá ke foki ki hono ‘apí. Ko e hā ‘a e me‘a kuo liliú? Kuo liliu ‘e he tokouá ‘a e tūkunga fakaefakakaukau ‘okú ne tākiekina iá. Ko hono mo‘oní, kuó ne liliu ‘o hoko ko ha tokotaha melino mo anga-fakatōkilalo​—‘o ‘ave ai ‘a e lāngilangí kia Sihova!

10. Ko e hā ‘oku kau ki hono fai ‘o e ngaahi liliu ko ení?

10 Ko e ngaahi liliu ko ení ‘oku ‘ikai ke hoko vave pē; pe hoko fakafokifā. ‘E fiema‘u nai ke tau “feinga fakamātoato” ‘i ha laui ta‘u. (2 Pita 1:5) ‘Oku ‘ikai ke fe‘unga pē ‘a e “‘i he mo‘oní” ‘i ha vaha‘a taimi pau. ‘Oku fiema‘u ke tau fai hotau tūkuingatá ke liliu hotau tangata ‘i lotó. ‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi sitepu tefito te ne tokoni‘i kitautolu ke fai ‘a e liliu ko ení. Tau sivisivi‘i angé ‘a e ni‘ihi ‘o kinautolu.

FOUNGA KE LILIU AI ‘A E TŪKUNGA FAKAEFAKAKAUKAU ‘OKÚ NE TĀKIEKINA KITAUTOLÚ

11. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he lotú ke liliu ‘a e tūkunga fakaefakakaukau ‘okú ne tākiekina kitautolú?

11 Ko e lotú ‘a e ‘uluaki sitepu mahu‘ingá. ‘Oku fiema‘u ke tau lotu ‘o hangē ko ia ko e tokotaha-tohi-sāmé: “‘E ‘Otua, fakatupu ‘iate au ha loto-ma‘a, pea ‘ai kiate au ha laumālie fo‘ou, ha laumālie ‘oku tu‘u ma‘u.” (Saame 51:10) Kuo pau ke tau lāu‘ilo ki he fiema‘u ke liliu ‘a e tūkunga fakaefakakaukau ‘okú ne tākiekina kitautolú pea kole kia Sihova ki ha tokoni. ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova ke fai ‘a e liliú? ‘E lava ke fakalototo‘a‘i kitautolu ‘e he tala‘ofa ‘a Sihova fekau‘aki mo e kau ‘Isileli loto-fefeka ‘i he ‘aho ‘o ‘Isikelí: “Te u foaki kiate kinautolu ha loto fā‘ūtaha, pea te u ‘ai kiate kinautolu ha laumālie fo‘ou; pea . . . ‘oange kiate kinautolu ha loto fakaekakano, [‘a ia, ko e loto ‘oku ongongofua ki he tataki ‘a e ‘Otuá].” (‘Isi. 11:19; fkm. ‘i lalo) Na‘e loto-lelei ‘a Sihova ke tokoni ki he kau ‘Isileli ko iá ke nau liliu, pea ‘okú ne loto-lelei ke tokoni‘i foki mo kitautolu.

12-13. (a) Fakatatau ki he Saame 119:59, ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau fakalaulauloto ki aí? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i ‘oku totonu ke ke ‘eke hifo kiate koé?

12 Ko e fakalaulaulotó ‘a e sitepu mahu‘inga hono uá. ‘I he‘etau sio fakamama‘u ki he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘aho taki taha, ‘oku fiema‘u ke tau vahe‘i ‘a e taimi ke fakalaulauloto, pe fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi fakakaukau mo e ongo‘i ‘oku fiema‘u ke tau liliú. (Lau ‘a e Saame 119:59; Hep. 4:12; Sēm. 1:25) Kuo pau ke tau feinga ke ‘ilo‘i ha fa‘ahinga hehema pē ‘oku tau ma‘u nai ‘a ia ‘oku tākiekina ‘e he ngaahi filōsofia fakaetangatá. ‘Oku fiema‘u ke tau fakahaa‘i faitotonu hotau ngaahi vaivai‘angá pea ngāue mālohi leva ke to‘o atu ‘a e ngaahi vaivai‘anga ko iá.

13 Ko e fakatātaá, ‘eke hifo kiate koe: ‘‘Oku ‘i ai nai ha ki‘i meheka pe loto-kovi ‘i hoku lotó?’ (1 Pita 2:1) ‘‘Oku ou ongo‘i nai ha ki‘i hīkisia ‘iate au koe‘uhi ko hoku puipuitu‘á, akó pe tu‘unga fakapa‘angá?’ (Pal. 16:5) ‘‘Oku ou siolalo ki he ni‘ihi kehe ‘oku ‘ikai ke nau ma‘u ‘a e me‘a tatau mo aú pe ‘oku nau ha‘u mei ha puipuitu‘a fakamatakali kehe?’ (Sēm. 2:2-4) ‘‘Oku ou sai‘ia ‘i he ngaahi me‘a ‘oku tu‘uaki mai ‘e he māmani ‘o Sētané?’ (1 Sio. 2:15-17) ‘‘Oku ou sai‘ia ‘i he fakafiefia ta‘etaau mo fakamālohí?’ (Saame 97:10; 101:3; ‘Ēm. 5:15) Ko e tali ki he ngaahi fehu‘i fakafo‘ituitui ko ení ‘e fakahaa‘i atu nai ai ‘a e tafa‘aki ‘oku fiema‘u ke ke ngāue ki aí. ‘I hono ikuna‘i ‘a e ngaahi faka‘uhinga “‘oku mālohi hangē ha ngaahi kolotaú” ‘i hotau lotó, ‘oku tau fakahōifua‘i ai ‘etau Tamai fakahēvaní.​—Saame 19:14.

14. Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai hono fili ‘a e kaungāme‘a leleí?

14 Ko hono fili ‘a e kaungāme‘a leleí ‘a e sitepu mahu‘inga hono tolú. Pe ‘oku tau fakatokanga‘i pe ‘ikai, ‘oku tākiekina mālohi kitautolu ‘e he fa‘ahinga ‘oku tau feohi mo iá. (Pal. 13:20) ‘I he ngāue‘angá pe ‘i he ‘apiakó, ngalingali ‘oku takatakai‘i kitautolu ‘e he fa‘ahinga he‘ikai te nau tokoni‘i kitautolu ke fakatupulekina ‘a e fakakaukau faka‘otuá. Kae kehe, ‘oku lava ke tau ma‘u ‘a e feohi lelei tahá ‘i he‘etau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Ko e feitu‘u ia ‘e lava ke ue‘i pe langa‘i ai kitautolu ki he “‘ofá mo e ngaahi ngāue leleí.”​—Hep. 10:24, 25, fkm. ‘i lalo.

HOKO ‘O “TU‘U MA‘U ‘I HE TUÍ”

15-16. ‘Oku anga-fēfē feinga ‘a Sētane ke liliu ‘etau fakakaukaú?

15 Neongo ia, manatu‘i, ‘oku fakapapau‘i ‘e Sētane ke liliu ‘etau fakakaukaú. ‘Okú ne ngāue‘aki ‘a e fa‘ahinga faka‘uhinga kotoa pē ke ne maumau‘i ‘a e tākiekina ‘a e mo‘oni ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá.

16 ‘Oku hokohoko atu hono ‘eke ‘e Sētane ‘a e fehu‘i tatau na‘á ne ‘eke kia ‘Ivi ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení: “Ko e mo‘oni koā na‘e folofola ‘a e ‘Otuá ‘o pehē . . . ?” (Sēn. 3:1) ‘I he māmani ko eni ‘oku pule‘i ‘e Sētané, ‘oku tau fa‘a fanongo ki he ngaahi fehu‘i fakatupu veiveiua, hangē ko ení: ‘Ko e mo‘oni koā ‘oku ‘ikai tali ‘e he ‘Otuá ‘a e mali ‘a e tangata mo e tangatá pe fefine mo e fefiné? Ko e mo‘oni koā ‘oku ‘ikai loto ‘a e ‘Otuá ke ke kātoanga‘i ‘a e Kilisimasí mo e fai‘ahó? Ko e mo‘oni koā ‘oku ‘amanekina ‘e ho ‘Otuá ke ke taliteke‘i ‘a e huhu totó? Ko e mo‘oni koā ‘oku ‘amanekina ‘e ha ‘Otua ‘ofa ke ke faka‘ehi‘ehi mei he feohi mo e ngaahi ‘ofa‘anga kuo tu‘usí?’

17. Ko e hā ‘oku totonu ke tau fai ‘i he‘etau fehangahangai mo e ngaahi fehu‘i fakatupu veiveiuá, pea ko e hā ‘oku fakahaa‘i mai ‘i he Kolose 2:6, 7 ‘e lava ke hokó?

17 ‘Oku fiema‘u ke tau hoko ‘o tuipau ki he‘etau ngaahi tuí. Kapau ‘oku ‘ikai ke tau tali ‘a e ngaahi fehu‘i mahu‘inga fekau‘aki mo ‘etau tuí, ‘e lava ke tau kamata veiveiua fekau‘aki mo e me‘a ‘oku tau tui ki aí. Ko e ngaahi veiveiua ko iá ‘e lava ke faai atu pē ‘o mio‘i ai ‘etau fakakaukaú pea faka‘auha ‘etau tuí. Ko e hā leva ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ke tau faí? ‘Oku tala mai ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ke tau fakafo‘ou hotau ‘atamaí, koe‘uhi ke tau lava ‘o fakamo‘oni‘i kiate kitautolu “‘a e finangalo lelei mo fakahōifua mo haohaoa ‘o e ‘Otuá.” (Loma 12:2) Fakafou ‘i he ako tu‘uma‘u, ‘e lava ke tau fakamo‘oni‘i kiate kitautolu ‘a e mo‘oni kuo tau ako mei he Tohi Tapú. ‘E lava ke tau tuipau kakato ko e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová ‘oku tonú. Pea hangē ko ha fu‘u ‘akau ‘oku faiaka loloto, te tau hoko ‘o faiaka mālohi, “‘o tu‘u ma‘u ‘i he tuí.”​—Lau ‘a e Kolose 2:6, 7.

18. Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke to‘o atu ‘a e ngaahi nunu‘a kona ‘o e māmani ‘o Sētané?

18 He‘ikai lava ‘e ha toe tokotaha ke ne ‘ai ke tu‘u ma‘u ho‘o tuí, ko ia hokohoko atu ke fakafo‘ou ‘a e tūkunga fakaefakakaukau ‘okú ne tākiekina koé. Lotu ma‘u pē; kōlenga ‘a e tokoni ‘a e laumālie ‘o Sihová. Fakalaulauloto lahi; hokohoko atu hono sivisivi‘i ho‘o ngaahi fakakaukaú mo e fakaue‘ilotó. Kumi ‘a e ngaahi kaungāme‘a lelei; feohi mo e fa‘ahinga tāutaha te nau tokoni‘i koe ke liliu ho‘o fakakaukaú. ‘I ho‘o fai peheé, te ke to‘o atu ai ‘a e ngaahi nunu‘a kona ‘o e māmani ‘o Sētané pea fulihi lavame‘a “‘a e ngaahi faka‘uhinga mo e me‘a mā‘olunga kotoa pē kuo ‘ohake ‘o fakafepaki ki he ‘ilo fekau‘aki mo e ‘Otuá.”​—2 Kol. 10:5.

HIVA 48 ‘A‘eva Faka‘aho mo Sihova

^ pal. 5 Ko ‘etau fakakaukaú ‘oku tākiekina ia ki he lelei ange pe kovi ange ‘e hotau puipuitu‘á, ko hotau anga fakafonuá mo ‘etau akó. Te tau ‘ilo nai ko e ngaahi tō‘onga hala ‘e ni‘ihi kuo faiaka mālohi ‘i hotau anga‘itangatá. ‘E fakahaa‘i mai ‘i he kupu ko ení ‘a e founga ‘e lava ke tau mapule‘i ai ha fa‘ahinga hehema fehālaaki pē kuo tau fakatupulekina nai.