Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 26

Tokoni‘i ‘a e Ni‘ihi Kehé ke Fekuki mo e Loto-Mafasiá

Tokoni‘i ‘a e Ni‘ihi Kehé ke Fekuki mo e Loto-Mafasiá

“Ko kimoutolu kotoa, ke mou fakakaukau uouongataha, kaungāongo‘i, ‘ofa fakatokoua, manava‘ofa pea anga-fakatōkilalo.”​—1 PITA 3:8.

HIVA 50 Sīpinga Faka‘otua ‘o e ‘Ofá

‘I HE KUPÚ NI *

1. ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki he‘etau Tamai anga-‘ofá, ‘a Sihova?

‘OKU ‘ofa lahi ‘a Sihova ‘iate kitautolu. (Sione 3:16) ‘Oku tau loto ke fa‘ifa‘itaki ki he‘etau Tamai anga-‘ofá. Ko ia ‘oku tau feinga ke fakahāhā ‘a e “kaungāongo‘i, ‘ofa fakatokoua, [mo e] manava‘ofa” ki he tokotaha kotoa kae tautautefito ki he fa‘ahinga “‘oku fekau‘aki mo kitautolu ‘i he tuí.” (1 Pita 3:8; Kal. 6:10) ‘I he taimi ‘oku fehangahangai ai hotau fāmili fakalaumālié mo e ngaahi pole fakalotomafasiá, ‘oku tau loto ke tokoni kiate kinautolu.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

2 Ko e fa‘ahinga kotoa ‘oku nau loto ke hoko ko e konga ‘o e fāmili ‘o Sihová te nau fehangahangai mo e ngaahi tu‘unga fakalotomafasia. (Mk. 10:29, 30) Ngalingali te tau fekuki mo e ngaahi ‘ahi‘ahi lahi ange ‘i he ofi ‘a e ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení. ‘E lava fēfē ke tau fetokoni‘aki? Tau lāulea angé ki he me‘a ‘e lava ke tau ako mei he fakamatala Fakatohitapu fekau‘aki mo Lote, Siope mo Nāomi. Te tau toe lāulea ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi pole ‘oku fehangahangai mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i he ‘aho ní pea sio ki he founga ‘e lava ke tau tokoni‘i ai kinautolu ke fekuki mo e ngaahi palopalemá.

HOKO ‘O ANGA-KĀTAKI

3. Hangē ko ia ‘oku fakamo‘oni‘i ‘i he 2 Pita 2:7, 8, ko e hā ‘a e fili fakavalevale na‘e fai ‘e Loté, pea ko e hā hono olá?

3 Na‘e fai ‘e Lote ha fili fakavalevale ‘i he‘ene fili ke nofo ‘i he lotolotonga ‘o e kakai mātu‘aki ‘ulungaanga ta‘etaau ‘o Sōtomá. (Lau ‘a e 2 Pita 2:7, 8.) Na‘e lakalakaimonū ‘a e feitu‘ú, ka na‘e hokosia ‘e Lote ‘a e ngaahi faingata‘a lahi ‘i he‘ene hiki ki Sōtomá. (Sēn. 13:8-13; 14:12) Ngalingali na‘e hoko hono uaifí ‘o sai‘ia ‘aupito ‘i he koló pe ko e ni‘ihi ‘o e kakai na‘e nofo ‘i aí ‘o ne talangata‘a ai kia Sihova. Na‘e mole ‘ene mo‘uí ‘i hono ‘ohifo ‘e he ‘Otuá ‘a e ‘uha afi mo e sūlifa ki he feitu‘ú. Pea fakakaukau ki he ongo ‘ofefine ‘o Loté. Na‘á na fakama‘u mo e ongo tangata ‘a ia na‘á na mate ‘i Sōtoma. Na‘e mole meia Lote ‘a hono ‘apí, ko ‘ene koloá pea ko e fakamamahi tahá, ko hono uaifí. (Sēn. 19:12-14, 17, 26) Lolotonga ‘a e vaha‘a taimi fakalotomafasia ko ení, na‘e mole ‘a e anga-kātaki ‘a Sihova kia Loté? ‘Ikai.

Na‘e manava‘ofa ‘a Sihova ‘o fekau‘i atu ha ongo ‘āngelo ke fakahaofi ‘a Lote mo hono fāmilí (Sio ki he palakalafi 4)

4. Na‘e anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘e Sihova ‘ene anga-kātaki kia Loté? (Sio ki he fakatātā ‘i he takafí.)

4 Neongo na‘e fili ‘a Lote ke nofo ‘i Sōtoma, na‘e manava‘ofa ‘a Sihova ‘o fekau‘i atu ha ongo ‘āngelo ke fakahaofi ia mo hono fāmilí. Kae kehe, ‘i he ‘ikai ke talangofua he taimi pē ko iá ki he fekau fakavavevave ‘a e ongo ‘āngeló ke mavahe mei Sōtomá, na‘e ‘kei fakatuotuai’ pē ‘a Lote. Na‘e pau ke puke ‘e he ongo ‘āngeló ‘a hono nimá pea tokoni kiate ia mo hono fāmilí ke hola mei he koló. (Sēn. 19:15, 16) Na‘e tala ange leva ‘e he ongo ‘āngeló kiate ia ke hola ki he feitu‘u mo‘unga‘iá. Ka ‘i he ‘ikai talangofua kia Sihová, na‘e kole ‘e Lote ke ne hola pē ki he kolo ofi maí. (Sēn. 19:17-20) Na‘e fanongo anga-kātaki ‘a Sihova pea faka‘atā ‘a Lote ke ‘alu ki he kolo ko iá. Na‘e hoko ki mui ‘a Lote ‘o ilifia ‘i he nofo ‘i aí pea hiki ki he feitu‘u mo‘unga‘iá, ki he feitu‘u tofu pē na‘e tala ange ‘e Sihova ke ne hiki ki ai ‘i he ‘uluaki taimí. (Sēn. 19:30) He anga-kātaki fakaofo ē na‘e fakahaa‘i ‘e Sihová! ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki kiate ia?

5-6. ‘E lava fēfē ke tau ngāue‘aki ‘a e 1 Tesalonaika 5:14 ‘i he‘etau fa‘ifa‘itaki ki he ‘Otuá?

5 Hangē ko Loté, ‘e fai nai ‘e ha taha ‘i hotau fāmili fakalaumālié ha fili fakavalevale pea fakatupunga ai ‘a e ngaahi palopalema mafatukituki kiate ia. Kapau ‘e hoko ia, ‘e fēfē ha‘o fakafeangai? ‘E fakatauele‘i nai kitautolu ke tala ange kiate ia ‘okú ne utu pē ‘a e me‘a kuó ne toó, ‘a ia ko e mo‘oni ia. (Kal. 6:7) Kae kehe, ‘e lelei ange kapau te tau tokoni‘i ia ‘o hangē ko e founga na‘e tokoni‘i ai ‘e Sihova ‘a Loté. Anga-fēfē?

6 Na‘e fekau‘i atu ‘e Sihova ‘a e ongo ‘āngeló ‘o ‘ikai ke fakatokanga pē kia Lote ka ke toe tokoni kiate ia ke hao mei he fakatamaki na‘e tō ki Sōtomá. Pehē pē, ‘e fiema‘u nai ke tau fakatokanga ki hotau tokouá kapau ‘oku tau sio ‘okú ne hu‘u atu ki ha faingata‘a. Ka ‘oku tau toe loto nai ke malava ‘o tokoni kiate ia. Neongo kapau ‘oku tuai ‘ene ngāue‘aki ‘a e akonaki Fakatohitapu ‘okú ne ma‘ú, ‘oku fiema‘u ke tau anga-kātaki. Hoko ‘o hangē ko e ongo ‘āngeló. ‘I he ‘ikai ke fo‘i pea mavahe mei hotau tokouá, ‘oku totonu ke tau kumi ki ha ngaahi founga ‘aonga ke tokoni ai kiate ia. (1 Sio. 3:18) ‘E fiema‘u nai ke tau puke hono nimá, hangē ko e laú, pea tokoni‘i ia ke ne ngāue‘aki ‘a e fale‘i lelei kuo ‘oange kiate iá.​—Lau ‘a e 1 Tesalonaika 5:14.

7. ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki he anga ‘o e vakai ‘a Sihova kia Loté?

7 Na‘e mei lava ke tokangataha ‘a Sihova ki he ngaahi ta‘ehaohaoa ‘a Loté. ‘I hono kehé, na‘á ne fakamānava‘i ki mui ‘a e ‘apositolo ko Pitá ke ne lave kia Lote ko ha tangata mā‘oni‘oni. He fiefia ē ko kitautolu ‘i hono fakangalo‘i ‘e Sihova ‘etau ngaahi fehālaakí! (Saame 130:3) ‘E lava ke tau fa‘ifa‘itaki ki he anga ‘o e vakai ‘a Sihova kia Loté? Kapau te tau tokangataha ki he ngaahi ‘ulungaanga lelei ‘a hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, te tau hoko ai ‘o anga-kātaki lahi ange kiate kinautolu. Pea ngalingali ‘e faingofua ange ai ke nau tali ‘a e tokoni ‘oku tau ‘oatú.

HOKO ‘O MANAVA‘OFA

8. Ko e hā ‘e ue‘i kitautolu ‘e he manava‘ofá ke faí?

8 ‘I he ‘ikai hangē ko Loté, ko Siope na‘e ‘ikai ke ne faingata‘a‘ia ko ha‘ane fili fakavalevale na‘e fai. Ka, na‘á ne hokosia ha ngaahi palopalema mafatukituki, mole ‘ene koloá, ko hono tu‘unga ‘i he feitu‘ú pea mo ‘ene tu‘unga mo‘ui leleí. Ko e kovi tahá, ko ia mo hono uaifí na‘e mole kotoa ‘ena fānaú ‘i he mate. Na‘e toe tukuaki‘i ‘a Siope ‘e hono ngaahi kaungāme‘a loi ‘e toko tolu. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘e taha na‘e ‘ikai ke fakahāhā ai ‘e he kau fakafiemālie loi ‘e toko tolu ‘o Siopé ‘a e manava‘ofá kiate iá? Na‘e ‘ikai ke nau feinga ke mahino‘i ‘a e me‘a na‘e hoko mo‘oni kiate iá. Ko hono olá, na‘a nau ma‘u ‘a e fakamulituku hala pea fakamāu‘i anga-fefeka ‘a Siope. ‘E lava fēfē ke tau faka‘ehi‘ehi mei hono fai ha fehālaaki meimei tatau? Hoko ‘o ‘ilo‘i ko Sihova pē ‘okú ne ‘ilo ‘a e mo‘oni kotoa fekau‘aki mo e me‘a ‘oku hoko ki ha taha. Fanongo tokanga ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e ha tokotaha faingata‘a‘ia. Fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he fanongo pē ki he‘ene ngaahi leá; feinga foki ke ke ongo‘i ‘ene mamahí. Ko e toki taimi pē ia ‘e lava ai ke ke fakahaa‘i ‘a e kaungāongo‘i ki ho tokouá pe tuofefiné.

9. Ko e hā ‘e ta‘ofi kitautolu ‘e he manava‘ofá mei hono faí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

9 Ko e manava‘ofá te ne ta‘ofi kitautolu mei hono fakamafola ha ngaahi lau fakatupu maumau fekau‘aki mo e ngaahi palopalema ‘oku fehangahangai mo e ni‘ihi kehé. Ko ha tokotaha ngutu-lau ‘oku ‘ikai te ne langa hake ‘a e fakataha‘angá; ‘okú ne holoki hifo ia. (Pal. 20:19; Loma 14:19) ‘Oku ‘ikai te ne anga-lelei ka ‘okú ne ta‘efakakaukau, pea ko ‘ene ngaahi leá ‘oku lava ke fakatupu maumau ki ha tokotaha ‘okú ne lolotonga faingata‘a‘ia. (Pal. 12:18; ‘Ef. 4:31, 32) He lelei ange ē ke tau fakasio ‘a e ngaahi ‘ulungaanga lelei ‘o ha tokotaha pea fakakaukau fekau‘aki mo e founga ‘e lava ke tau tokoni‘i ai ia ke fekuki mo e ngaahi ‘ahi‘ahí!

Fanongo anga-kātaki kapau ‘oku ‘lea ta‘efakakaukau‘i’ ha kaungātui, pea fai ha ngaahi lea fakafiemālie ‘i he taimi totonu (Sio ki he palakalafi 10-11) *

10. Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he fakamatala ‘i he Siope 6:2, 3?

10 Lau ‘a e Siope 6:2, 3‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e fai ‘e Siope ha ‘lea ta‘efakakaukau‘i.’ Ka ki mui ange na‘á ne fakafoki ‘a e ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi na‘á ne lea‘akí. (Siope 42:6) Hangē ko Siopé, ko ha tokotaha he ‘ahó ni ‘okú ne kātekina ha palopalema fakalotomafasia te ne fai nai ha lea ta‘efakakaukau‘i, ‘o lea‘aki ‘a e ngaahi me‘a te ne faka‘ise‘isa nai ai ‘amui ange. ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau fakafeangaí? ‘I he ‘ikai ke hoko ‘o fakaangá, ‘oku totonu ke tau hoko ‘o manava‘ofa. Manatu‘i na‘e ‘ikai fakataumu‘a ‘e Sihova ki ha taha ‘o kitautolu ke hokosia ‘a e ngaahi palopalema mo e loto-mafasia ‘oku tau fehangahangai mo ia he ‘aho ní. Ko ia ‘oku ‘uhinga lelei leva kapau ‘e lea ta‘efakakaukau‘i ha sevāniti faitōnunga ‘a Sihova ‘i he‘ene fekuki mo ha loto-mafasia lahi. Neongo kapau te ne lea‘aki ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai tonu fekau‘aki mo Sihova pe ko kitautolu, ‘oku totonu ke ‘oua te tau vave ke ‘ita ‘iate ia pe fakamāu‘i ia ‘i he‘ene lea peheé.​—Pal. 19:11.

11. ‘E lava fēfē ke fa‘ifa‘itaki ‘a e kau mātu‘á kia ‘Ilaiū ‘i hono ‘oatu ‘a e fale‘í?

11 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ko ha tokotaha ‘okú ne fekuki mo ha palopalema fakalotomafasia ‘oku fiema‘u foki kiate ia ha fale‘i ‘e ni‘ihi pe ko ha akonaki ‘aonga. (Kal. 6:1) ‘E lava fēfē ke fakahoko eni ‘e he kau mātu‘á? ‘Oku lelei ke nau fa‘ifa‘itaki kia ‘Ilaiū, ‘a ia na‘á ne fanongo kia Siope fakataha mo e kaungāongo‘i lahi. (Siope 33:6, 7) Na‘e toki ‘oatu ‘e ‘Ilaiū ‘a e fale‘í ‘i he hili ‘ene mahino‘i ‘a e fakakaukau ‘a Siopé. Ko e kau mātu‘a ‘oku nau muimui ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a ‘Ilaiuú te nau fanongo tokanga pea feinga ke mahino‘i ‘a e me‘a ‘oku hoko ki he tokotahá. Pea ‘i he‘enau ‘oatu ‘a e fale‘í, ‘oku ngalingali ange ai te nau a‘u ki he loto ‘o e tokotaha fanongó.

LEA FAKANONGA

12. Na‘e anga-fēfē hono uesia ‘a Nāomi ‘i he mate hono husepānití mo ‘ene ongo tamá?

12 Ko Nāomí ko ha fefine mateaki na‘á ne ‘ofa kia Sihova. Ka ‘i he hili ‘a e mate hono husepānití mo ‘ene ongo tamá, na‘á ne loto ke liliu hono hingoá mei he Nāomí ki he “Mala,” ‘oku ‘uhingá ko e “Kona.” (Lute 1:3, 5, 20, fkm. ‘i lalo, 21) Ko Lute ko e uaifi ‘o e tama ‘a Nāomí na‘á ne pīkitai kiate ia ‘i he‘ene fekuki mo e ngaahi ‘ahi‘ahí. Na‘e ‘ikai ngata pē hono tokonaki ‘e Lute ‘a e tokoni ‘aonga ka na‘á ne toe lea fakanonga kia Nāomi. Na‘e fakahaa‘i ‘e Lute ‘ene ‘ofa mo e poupou kia Nāomí ‘aki ‘a e ngaahi lea faingofua mo loto-mo‘oni.​—Lute 1:16, 17.

13. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ‘e he fa‘ahinga ‘oku mole honau hoa malí ‘i he maté ‘etau tokoní?

13 ‘I he taimi ‘oku mole ai ‘i he maté ha hoa mali ‘o ha taha ‘i hotau fāmili fakalaumālié, ‘okú ne fiema‘u ‘etau poupoú. Ko ha ongo me‘a mali ‘e lava ke fakahoa kinaua ki ha ongo fu‘u ‘akau ‘okú na tupu vāofi fakataha. ‘I he faai atu ‘a e ngaahi ta‘ú, kuo kamata ke fetuiaki ‘a e ngaahi aka ‘o e ongo fu‘u ‘akaú. ‘I he taimi ‘oku ta‘aki ai ha fu‘u ‘akau ‘e taha pea maté, ko e fu‘u ‘akau ‘e tahá ‘e lava ke uesia lahi ‘aupito. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘i he taimi ‘oku mole ai ha hoa ‘o ha taha ‘i he maté, te ne ongo‘i nai ‘a e mamahi fakaeongo lahi ‘i ha taimi fuoloa. Ko Pola, * ‘a ia na‘e mate fakafokifā hono husepānití, ‘okú ne pehē: “Na‘e liliu faka‘aufuli ‘eku mo‘uí, pea siva ‘eku ‘amanakí. Na‘e mole hoku kaume‘a lelei tahá. Na‘á ku talanoa ki hoku husepānití ‘a e me‘a kotoa pē. Na‘á ma fiefia fakataha peá ne tokoni‘i au ‘i he ngaahi taimi faingata‘á. Na‘á ne fakafiemālie‘i au ‘i he‘eku mamahí. Ko e tā mo‘oni ia na‘e o‘o kiate au.”

‘E lava fēfē ke tau poupou ki he fa‘ahinga kuo mole honau hoá ‘i he maté? (Sio ki he palakalafi 14-15) *

14-15. ‘E lava fēfē ke tau fai ha fakanonga ki ha tokotaha kuo mate hono hoa malí?

14 ‘E lava fēfē ke tau fai ha fakanonga ki ha tokotaha kuo mate hono hoa malí? Ko e fuofua me‘a ‘oku totonu ke tau faí ko e lea kiate ia, neongo te ke ongo‘i mā nai pe ta‘epau‘ia ‘i he me‘a ke lea‘akí. Ko Pola, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “‘Oku ou mahino‘i ko e maté ‘okú ne ‘ai ‘a e kakaí ke nau ongo‘i ta‘efiemālie. ‘Oku nau hoha‘a na‘a hala nai ‘a e me‘a te nau lea‘akí. Ka ‘oku kovi ange ‘a e ‘ikai lea‘aki ha me‘á ‘i he lea‘aki ha me‘a ‘oku ongo faikehé.” ‘Oku ‘ikai nai ke ‘amanekina ‘e ha tokotaha mamahi ke tau lea‘aki ha me‘a makehe. ‘Oku pehē ‘e Pola: “‘Oku ou hounga‘ia mo‘oni ‘i he pehē mai pē ‘e he ngaahi kaume‘á, ‘‘Oku ou ongo‘i mo‘oni ho‘o mamahí.’”

15 Ko William, ‘a ia na‘e mate hono uaifí ‘i he ngaahi ta‘u kuo maliu atú, ‘okú ne pehē: “‘Oku ou hounga‘ia ‘i hono fakalau mai ‘e he ni‘ihi kehé ‘a e ngaahi manatu melie fekau‘aki mo hoku uaifí; ‘oku fakapapau‘i mai ai kiate au na‘e ‘ofeina ia mo faka‘apa‘apa‘i. Ko e poupou ko ení ko ha tokoni lahi ia kiate au. Na‘á ku ongo‘i fiemālie mo‘oni, koe‘uhi na‘e mahu‘inga ‘aupito ‘a hoku uaifí kiate au peá ne hoko ko ha konga lahi ‘o ‘eku mo‘uí.” ‘Oku fakamatala ha uitou ko Bianca: “‘Oku ou ongo‘i fiemālie ‘i he taimi ‘oku lotu ai ha taha mo au pea vahevahe mai ha veesi Tohi Tapu ‘e taha pe ua. ‘Oku tokoni ‘enau talanoa fekau‘aki mo hoku husepānití pea mo e taimi ‘oku nau fanongo mai ai kiate au ‘i he‘eku talanoa fekau‘aki mo iá.”

16. (a) Ko e hā ‘oku totonu ke tau tokonaki ma‘a ha tokotaha kuo mole hano ‘ofa‘anga ‘i he maté? (e) Fakatatau ki he Sēmisi 1:27, ko e hā ‘a e fatongia ‘oku tau ma‘ú?

16 Hangē pē ko e pīkitai ‘a Lute ki he uitou ko Nāomí, ‘oku fiema‘u ke tau tokonaki ‘a e poupou hokohoko ki he fa‘ahinga ‘oku mole hanau ‘ofa‘anga ‘i he maté. Ko Pola, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “‘I he hili pē mate hoku husepānití, na‘á ku ma‘u ‘a e ngaahi poupou lahi. ‘I he faai atu ‘a e taimí, na‘e kamata ke foki ‘a e kakaí ki he‘enau mo‘ui anga-mahení. Kae kehe, na‘e liliu faka‘aufuli ‘eku mo‘uí. Ko ha tokoni lahi ia ‘i hono ‘ilo‘i ‘e he ni‘ihi kehé ko ha tokotaha mamahi ‘oku fiema‘u kiate ia ‘a e poupou ‘i he laui māhina​—na‘a mo e laui ta‘u—​hili ‘a e mate hono hoá.” Ko e mo‘oni, ‘oku kehekehe ‘a e tokotaha taki taha. Ko e ni‘ihi ‘oku hā ngali vave ‘enau fe‘unu‘aki ki honau ngaahi tu‘unga fo‘oú. Kae kehe, ki he ni‘ihi, ko e ngāue kotoa pē na‘a nau fai ki mu‘a mo honau ‘ofa‘angá ‘oku hoko ia ko ha langa‘i mamahi kiate kinautolu. ‘Oku kehekehe pē ‘a e mamahi ‘a e kakaí. Tau manatu‘i ‘oku ‘omai ‘e Sihova ‘a e monū mo e fatongia ke tau tokanga ki he fa‘ahinga kuo mole honau hoá ‘i he maté.​—Lau ‘a e Sēmisi 1:27.

17. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ‘e he fa‘ahinga kuo li‘aki kinautolu ‘e honau ngaahi hoá ‘etau poupoú?

17 Ko e ngaahi hoa mali ‘e ni‘ihi kuo pau ke nau fekuki mo e mamahi mo e loto-mafasia lahi tupu mei hono li‘aki kinautolu ‘e honau hoá. Ko Joyce, na‘e li‘aki ia ‘e hono husepānití kae ‘alu mo ha fefine ‘e taha, ‘okú ne pehē: “Ko e mamahi ‘i he veté na‘e meimei kovi ange ia ‘i ha mate hoku husepānití. Kapau na‘á ne mate ‘i ha fakatu‘utāmaki pe ‘i ha‘ane puke, na‘e ‘ikai nai toe ‘i ai ha‘ane fili ‘i he tu‘unga ko iá. Ka ‘i he tu‘unga ko ení, na‘e fili hoku husepānití ke ne li‘aki au. Na‘á ku ongo‘i fakamā‘ia mo ngalivale.”

18. Ko e hā ‘e lava ke tau fai ke tokoni ai ki he fa‘ahinga ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai hanau hoa malí?

18 ‘I he taimi ‘oku tau fai ai ‘a e fanga ki‘i ngāue anga-lelei ki he fa‘ahinga ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai hanau hoa malí, ‘oku tau fakapapau‘i ai kiate kinautolu ‘etau ‘ofá. ‘Oku nau fiema‘u he taimí ni ‘a e ngaahi kaume‘a lelei ‘o laka ange ia ‘i ha toe taimi ki mu‘a. (Pal. 17:17) ‘E lava fēfē ke ke fakamo‘oni‘i ho‘o hoko ko honau kaume‘á? ‘E lava ke ke fakaafe‘i kinautolu ki ha houa kai ma‘ama‘a. Pea ‘e lava ke ke fakamoleki nai ha taimi mo kinautolu ‘i ha fakafiefia pe ‘i he ngāue fakafaifekaú. ‘E lava foki ke ke fakaafe‘i kinautolu mei he taimi ki he taimi ke kau fakataha mo koe ‘i he lotu fakafāmilí. Kapau te ke fai pehē, te ke ‘ai ai ‘a Sihova ke fiefia, he ‘okú ne “ofi . . . ki he loto-laveá” pea ‘okú ne hoko “ko ha tokotaha malu‘i ‘o e kau uitoú.”​—Saame 34:18; 68:5.

19. ‘I he fakakaukau ki he 1 Pita 3:8, ko e hā ‘oku tau fakapapau‘i ke faí?

19 ‘Oku vavé ni ke “ngalo ‘a e ngaahi mamahi” kotoa, ‘i he taimi ‘e pule mai ai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ki he māmaní. ‘Oku tau fakatu‘otu‘a atu ki he taimi ‘a ia “‘e ‘ikai toe manatua ‘a e ngaahi me‘a mu‘á, pea ‘e ‘ikai ke ‘alu hake ia ‘i he lotó.” (‘Ai. 65:16, 17) Ka ‘i he te‘eki ai ke a‘u ki he ‘aho ko iá, tau fepoupouaki pea fakamo‘oni‘i ‘i he‘etau leá mo ‘etau ngāué ‘oku tau ‘ofa ‘i he fa‘ahinga kotoa ‘i hotau fāmili fakalaumālié.​—Lau ‘a e 1 Pita 3:8.

HIVA 28 Ko e Hiva Fo‘ou

^ pal. 5 Ko Lote, Siope mo Nāomi na‘a nau tauhi mateaki kia Sihova, ka na‘e kei pau pē ke nau kātekina ‘a e ngaahi taimi fakalotomafasia ‘i he‘enau mo‘uí. ‘Oku lāulea ‘a e kupu ko ení ki he me‘a ‘e lava ke tau ako mei he‘enau ngaahi hokosiá. ‘Oku toe fakamatala ai ki he ‘uhinga ‘oku mahu‘inga ai ke tau anga-kātaki mo manava‘ofa pea lea fakanonga ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘i he‘enau fehangahangai mo e ngaahi polé.

^ pal. 13 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘i he kupú ni.

^ pal. 57 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua ‘oku loto-mamahi lahi pea fai ha ‘lea ta‘efakakaukau‘i’ lolotonga ia ‘oku fanongo anga-kātaki ha mātu‘a. Ki mui ai, hili ‘a e mokomoko hifo ‘a e tokoua ‘itá, ‘oku ‘oatu ‘e he mātu‘á ha fale‘i anga-‘ofa.

^ pal. 59 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Fakamoleki ‘e ha ongo me‘a mali kei talavou ha taimi mo ha tokoua na‘e toki mate hono uaifí. ‘Oku nau vahevahe ‘a e ngaahi manatu melie fekau‘aki mo ia.