Skip to content

Skip to table of contents

Ikuna‘i ‘a e Faitau Ma‘a Ho ‘Atamaí

Ikuna‘i ‘a e Faitau Ma‘a Ho ‘Atamaí

‘OKU ‘ohofi koe! Ko e filí ko Sētane, pea ko e me‘atau ‘okú ne ngāue‘akí ‘oku mālohi ‘aupito. ‘Oku ngaohi makehe ‘a e me‘atau ko ení ke ne ‘ohofi ho ‘atamaí, ‘o ‘ikai ko ho sinó. Ko e hā ia? Ko e fakamatala fakangalilelei!

Na‘e ‘ilo‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá na‘e fakatu‘utāmaki ‘aupito ‘a e fakamatala fakangalilelei ‘a Sētané. Ka na‘e ‘ikai ke lāu‘ilo ‘a e kau Kalisitiane kotoa pē ki he fakatu‘utāmakí. Ko e fakatātaá, ‘oku hā ngali na‘e fakakaukau ‘a e ni‘ihi ‘i Kolinitō na‘a nau mālohi ‘aupito ‘i he mo‘oní ‘a ia he‘ikai ‘aupito lava ke kākaa‘i kinautolu ‘e Sētane. (1 Kol. 10:12) Ko e ‘uhinga ia na‘e fai ai ‘e Paula ‘a e fakatokanga ko ení: “‘Oku ou ilifia na‘a faifai ange, hangē ko ia ko hono fakatauele‘i ‘e he ngatá ‘a ‘Ivi ‘aki ‘ene kākaá, ‘o hoko homou ‘atamaí ‘o fakamele‘i ‘o mou afe ai mei he tu‘unga loto-mo‘oni mo e anga-ma‘a ‘a ia ‘oku tuha mo e Kalaisí.”​—2 Kol. 11:3.

Ko e lea ‘a Paulá ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e mahu‘inga ke ‘oua ‘e hoko ‘o falala tōtu‘a. Ke ikuna‘i ‘a hono tau‘i ‘a e fakamatala fakangalilelei ‘a Sētané, kuo pau ke ke ‘ilo‘i ‘a ‘ene fakatu‘utāmakí pea malu‘i leva koe mei ai.

‘OKU FAKATU‘UTĀMAKI FĒFĒ ‘A E FAKAMATALA FAKANGALILELEÍ?

‘I he potutohi ko ení, ko e fakamatala fakangalileleí ko e fakamatala ta‘etotonu pe fakatupu takihala‘i ‘a ia ‘oku ngāue‘aki ke ne kākaa‘i ‘a e kakaí pe pule‘i ‘a e anga ‘o ‘enau fakakaukaú mo ‘enau tō‘ongá. Fakatatau ki he lau ‘a e tohi ko e Propaganda and Persuasion, ko e fakamatala fakangalileleí ‘oku “ta‘etaau, fakatupu maumau, pea ta‘etotonu.” ‘Oku fakamatala‘i ia ‘e he kakaí ‘o ngāue‘aki ‘a e ngaahi fo‘i lea hangē ko e “ngaahi loi, mio‘i, kākā, tākiekina olopoto, [mo e] pule‘i ‘a e ‘atamaí.”

Ko e fakamatala fakangalileleí ‘oku fakatu‘utāmaki ‘aupito koe‘uhí ‘oku lava ke ne tākiekina māmālie ‘etau fakakaukaú pea a‘u ‘o ‘ikai ke tau fakatokanga‘i. ‘Oku lava ke tau fakahoa ia ki ha kasa kona ‘oku ‘ikai lava ke tau sio ki ai pe nāmu‘i. Ko Vance Packard, ko ha mataotao ‘i he tō‘onga ‘a e tangatá, na‘á ne pehē ko e fakamatala fakangalileleí ‘okú ne uesia ‘a e anga ‘o ‘etau tō‘ongá “‘o lahi mama‘o ange ia ‘i he me‘a ‘oku tau ‘iló.” Na‘e pehē ‘e ha mataotao ‘e taha ko e fakamatala fakangalileleí kuó ne ‘ai ‘a e kakaí ke nau fai ha tō‘onga mātu‘aki fakatu‘utāmaki mo ta‘efaka‘atu‘i pea kuo iku ai ki he faka‘auha fakafa‘ahinga (‘a ia ‘oku to‘o ‘osi atu ai ha kakai kotoa ‘o ha matakali), tau, mo e fakatanga koe‘uhí ko e matakalí pe ko e lotú.—Easily Led—A History of Propaganda.

Kapau ‘oku lava ke kākaa‘i kitautolu ‘e he tangatá ‘aki ‘enau fakamatala fakangalileleí, huanoa ange ai ‘a e malava ‘a Sētane ke ne fai pehē. Kuó ne ako ‘a e tō‘onga ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá talu pē mei hono fakatupu ‘a e tangatá. Pehē foki, ‘okú ne pule‘i he taimí ni ‘a e “māmaní kotoa,” ko ia ‘oku lava ke ne ngāue‘aki ha konga pē ‘o e māmaní ke ne fakamafola ‘a ‘ene ngaahi loí. (1 Sio. 5:19; Sione 8:44) Ko Sētané kuó ne ‘fakakuihi ‘a e ‘atamai’ ‘o e fu‘u kakai tokolahi ‘aki ‘ene fakamatala fakangalilelei ‘a ia ‘okú ne lolotonga “takihala‘i ‘a e kotoa ‘o e māmani kuo nofo‘í.” (2 Kol. 4:4; Fkh. 12:9) ‘E lava fēfē ke ke taliteke‘i ‘a ‘ene fakamatala fakangalileleí?

FAKAIVIMĀLOHI‘I HO‘O TUÍ

Na‘e ako‘i mai ‘e Sīsū ‘oku ‘i ai ha founga faingofua ke tau‘i‘aki ‘a e fakamatala fakangalileleí: “‘Ilo ‘a e mo‘oní, pea ‘e fakatau‘atāina‘i kimoutolu ‘e he mo‘oní.” (Sione 8:31, 32) ‘I ha tau, ‘oku fiema‘u ‘e ha sōtia ke ne ‘ilo‘i ‘a e feitu‘u ke ma‘u mei ai ha fakamatala alafalala‘anga koe‘uhí ‘e fakamafola ‘e he filí ha ngaahi loi ke kākaa‘i ‘aki ia. Ko ia ‘e lava ke ke ma‘u mei fē ha fakamatala alafalala‘anga? Kuo tokonaki mai ‘e Sihova ‘a e me‘á ni ‘i he‘ene Folofolá, ko e Tohi Tapú. ‘E lava ke ke ma‘u ai ‘a e me‘a kotoa ‘okú ke fiema‘ú ke fakafepaki‘i ‘aki ‘a e fakamatala fakangalilelei ‘a Sētané.​—2 Tīm. 3:16, 17.

Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ilo‘i eni ‘e Sētane. Ko ia ‘okú ne ngāue‘aki ‘a e māmani ‘okú ne pule‘í ke ne fakahoha‘asi kitautolu pea ‘ai ke tau loto-si‘i ‘i hono lau mo ako ‘a e Tohi Tapú. ‘Oua ‘e hoko ‘o kākaa‘i ‘e he ‘ngaahi fa‘ufa‘u kovi ‘a e Tēvoló’! (‘Ef. 6:11, fakamatala ‘i lalo) ‘Oku ‘ikai ke fe‘unga pē ‘a hono ma‘u ‘o ha mahino ki he ngaahi me‘a tefito fekau‘aki mo e mo‘oní. ‘Oku fiema‘u ke tau ngāue mālohi ke fakalahi ‘etau ‘ilo ki he mo‘oní. (‘Ef. 3:18) Hangē ko e lau ‘a e fa‘utohi ko Noam Chomsky, “He‘ikai ke hua‘i atu ‘e ha taha ha mo‘oni ki ho fo‘i ‘utó. Ko e me‘a ia kuo pau ke ke kumi ‘iate koe pē.” Ko ia “kumi ‘iate koe pē” ‘aki hono“vakai‘i fakalelei faka‘aho ‘a e Folofolá.”—Ngā. 17:11.

Ke ikuna‘i ‘a e faitau ma‘a ho ‘atamaí, kuo pau ke ke ‘ilo‘i ‘a hono fakatu‘utāmaki ‘o e fakamatala fakangalileleí pea malu‘i leva koe mei ai

‘Oku ‘ikai loto ‘a Sētane ke ke fakakaukau lelei pea mahino‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e me‘a ‘okú ke fanongo ki aí. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ko e fakamatala fakangalileleí “‘oku ngalingali ‘e ola lelei tahá” kapau ko e kakaí ‘oku nau “loto-si‘i ‘i he fakakaukau fakaangá.” (Media and Society in the Twentieth Century) ‘Oua ‘e tui ki he me‘a kotoa pē ‘okú ke fanongo ki aí ‘o ‘ikai fakakaukau fakamātoato fekau‘aki mo ia. (Pal. 14:15) Na‘e foaki atu ‘e he ‘Otuá kiate koe ‘a e “malava fakaefakakaukaú” mo e “mafai fakaefaka‘uhingá,” ko ia ngāue‘aki ia ke fakaivimālohi‘i ho‘o tuí.​—Pal. 2:10-15; Loma 12:1, 2.

NOFO‘AKI FĀ‘ŪTAHA

Ko e kau sōtia ‘oku tākiekina ‘e he fakamatala fakangalileleí ‘oku nau ilifia pea hōloa ‘enau fie kau ‘i he taú. Ko e fakamatala fakangalileleí ‘oku a‘u ‘o ne ‘ai kinautolu ke nau fetau‘aki pe fakamavahe‘i kinautolu mei he toenga ‘o e kau taú. Fakatatau ki he lau ‘a ha seniale Siamane, ko e fakamatala fakangalileleí ‘a e ‘uhinga ‘e taha na‘e ‘ulungia ai ‘a Siamane ‘i he Tau I ‘a Māmaní. Na‘á ne pehē na‘e mātu‘aki tākiekina ‘a e kakaí ‘e he fakamatala fakangalileleí ‘o hangē ne ma‘unimā ‘e he me‘a ko iá ‘a honau ‘atamaí. ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e ngaahi founga meimei tatau ke veteki ‘a e fā‘ūtaha ‘a e kau Kalisitiané he ‘ahó ni. Ko e fakatātaá, ‘okú ne feinga ke fakatupunga ha ngaahi ta‘efelotoi ‘i he lotolotonga ‘o e fanga tokouá. Pe ‘okú ne feinga ke ‘ai kinautolu ke nau mavahe mei he kautaha ‘a Sihová ‘aki hono ‘ai ke nau fakakaukau ‘oku ta‘efaitotonu pe fai ‘e he kautahá ha me‘a ‘oku hala.

‘Oua na‘a tuku ke kākaa‘i koe! Muimui ‘i he fale‘i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea nofo‘aki fā‘ūtaha mo ho fanga tokouá. Ko e fakatātaá, ‘oku fakalototo‘a‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú ke hokohoko atu ‘etau “fefakamolemole‘aki loto-lelei” pea vave ke fakalelei‘i ha ngaahi ta‘efelotoi pē. (Kol. 3:13, 14; Māt. 5:23, 24) Pea ‘oku fakatokanga mai ke ‘oua te tau fakamavahe‘i kitautolu mei he fakataha‘angá. (Pal. 18:1) Fakapapau‘i ‘okú ke mateuteu ke taliteke‘i ‘a e fakamatala fakangalilelei ‘a Sētané. ‘Eke hifo kiate koe, ‘‘I he taimi fakamuimui na‘e faka‘ita‘i ai au ‘e ha taha ‘o hoku fanga tokouá, na‘á ku fakafeangai ki ai ‘i ha founga na‘e lelei‘ia ai ‘a e ‘Otuá pe na‘e lelei‘ia ai ‘a Sētane?’​—Kal. 5:16-26; ‘Ef. 2:2, 3.

‘OUA ‘E MOLE HO‘O FALALÁ

Ko ha sōtia ‘oku ‘ikai ke mateaki ki hono takí ‘e ‘ikai lelei ‘a ‘ene taú. Ko ia ‘oku ngāue‘aki ‘e he ngaahi filí ‘a e fakamatala fakangalileleí ke to‘o ‘a e falala mo e tuipau ‘a e kau sōtiá ki honau kau takí. Kapau ‘oku fai ‘e he kau takí ha fehālaaki, ‘e feinga ‘a e ngaahi filí ke ngāue‘aki eni pea nau pehē: “He‘ikai lava ke ke falala kiate kinautolu,” pea “‘Oua na‘a tuku ke nau tataki koe ki ha fakatamaki! ‘Oku fai ‘e Sētane ‘a e me‘a tatau. ‘Okú ne feinga ke to‘o ‘a ho‘o falala ki he fa‘ahinga ‘oku ngāue‘aki ‘e Sihova ke nau tataki ‘a hono kakaí.

‘E lava fēfē ke ke malu‘i koe? Fakapapau‘i ke ke nofo ma‘u ‘i he kautaha ‘a Sihová. Hokohoko atu ho‘o mateakí pea poupou ki he kau tangata ‘oku nau tataki ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá, neongo ko e kau tangata ko ení ‘oku nau ta‘ehaohaoa. (1 Tes. 5:12, 13) Ko e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní mo e kau kākaá te nau ‘ohofi nai ‘a e kautahá. (Tai. 1:10) Neongo kapau ‘oku hā ngali mo‘oni ‘a e me‘a ‘oku nau lea‘akí, ‘oua ‘e “hoko ‘o ue‘ingofua mei ho‘omou faka‘uhingá.” (2 Tes. 2:2) Muimui ‘i he fale‘i na‘e fai ‘e Paula kia Tīmoté: “Hokohoko atu ‘i he ngaahi me‘a na‘á ke ako,” pea manatu‘i “‘a e fa‘ahinga na‘á ke ako ia mei aí.” (2 Tīm. 3:14, 15) Fakakaukau fekau‘aki mo e fakamo‘oni kotoa ‘okú ne fakamo‘oni‘i ‘e lava ke ke falala ki he tamaio‘eiki anga-tonu kuo ngāue‘aki ‘e Sihova ‘i he meimei ta‘u eni ‘e teau ke nau ako‘i kiate kitautolu ‘a e mo‘oní.​—Māt. 24:45-47; Hep. 13:7, 17.

‘OUA ‘E ILIFIA

‘Oku toe feinga ‘a Sētane ke ne tākiekina koe ‘i he ngaahi founga ‘oku toe hangatonu ange. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘okú ne feinga ke ‘ai koe ke ke ongo‘i ilifia. Ko e manavaheé ko e “taha ia ‘o e founga motu‘a taha ‘o e fakamatala fakangalileleí kotoa.” (Easily Led—A History of Propaganda) Na‘e tohi ‘e Philip M. Taylor, ko ha palōfesa Pilitānia, ‘o pehē ko e kau ‘Asīliá, ko e fakatātaá, na‘a nau ngāue‘aki ‘a e fakamanavahee‘i mo e fakamatala fakangalileleí ke tataki ‘aki ‘a honau ngaahi filí. ‘E ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e manavaheé, hangē ko e manavahē-tangatá, manavahē ki he fakatangá, mo e manavahē ki he maté, ke ne ‘ai koe ke tuku ho‘o tauhi kia Sihová.​—‘Ai. 8:12; Sel. 42:11; Hep. 2:15.

‘Oua na‘a tuku ke fai eni ‘e Sētane kiate koe! Na‘e pehē ‘e Sīsū: “‘Oua ‘e manavahē ki he fa‘ahinga ‘oku nau tāmate‘i ‘a e sinó pea hili ‘ení ‘oku ‘ikai malava ke nau toe fai ha me‘a.” (Luke 12:4) Falala kakato ‘e fai ‘a Sihova ki he‘ene tala‘ofa ke tokanga‘i koé, ‘o foaki atu kiate koe “‘a e mālohi ‘oku mahulu atu ia ‘i he tu‘unga anga-mahení,” pea tokoni‘i koe ke ke taliteke‘i ‘a e ngaahi ‘oho ‘a Sētané.​—2 Kol. 4:7-9; 1 Pita 3:14.

Ko e mo‘oni, ‘e ‘i ai nai ‘a e ngaahi taimi te ke ongo‘i vaivai ai pe ilifia. Kae manatu‘i ‘a e lea fakalototo‘a ‘a Sihova kia Siosiuá: “Ke ke loto-to‘a peá ke tu‘u mālohi. ‘Oua na‘á ke manavahē pe ilifia, he ko Sihova ko ho ‘Otuá ‘e ‘iate koe ‘i ha feitu‘u pē te ke ‘alu ki ai.” (Sios. 1:9) Kapau ‘okú ke ongo‘i loto-mo‘ua, lotu leva kia Sihova ‘o fekau‘aki mo ho‘o ngaahi loto-mo‘uá. ‘Oku lava ke ke fakapapau‘i “ko e nonga ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku fakalaka atu ‘i he mahino kotoa pē te ne malu‘i homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú.” Te ke ma‘u leva ai ‘a e mālohi ke taliteke‘i ‘a e fakamatala fakangalilelei kotoa pē ‘a Sētané.​—Fil. 4:6, 7, 13.

‘Okú ke manatu‘i ‘a e fakamatala fakangalilelei na‘e ngāue‘aki ‘e he talafekau ‘a e kau ‘Asīliá, ‘a e Lapisaké, ke fakailifia‘i ‘aki ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá? Na‘á ne loto ke nau tui he‘ikai lava ‘e ha taha ‘o malu‘i kinautolu mei ‘Asīlia, na‘a mo Sihova. Na‘á ne toe taukave‘i na‘e tala ange ‘e Sihova kiate ia ko e kau ‘Asīliá te ne faka‘auha ‘a Selusalemá. Ko e hā ‘a e tali ‘a Sihova ki aí? “‘Oua na‘á ke ilifia koe‘uhí ko e ngaahi lea na‘á ke fanongoá, ‘a e ngaahi lea ‘a ia na‘e laukovi ‘aki kiate au ‘e he kau tamaio‘eiki ‘a e tu‘i ‘o ‘Asīliá.” (2 Tu‘i 18:22-25; 19:6) Na‘e fekau‘i mai leva ‘e Sihova ha ‘āngelo ‘a ia na‘á ne faka‘auha ‘a e kau ‘Asīlia ‘e toko 185,000 ‘i ha pō pē ‘e taha!​—2 Tu‘i 19:35.

HOKO ‘O POTO—FANONGO MA‘U PĒ KIA SIHOVA

Kuó ke sio ‘i ha fo‘i faiva ‘a ia ‘oku ‘ikai ke ‘ilo‘i ai ‘e ha toko taha ‘oku kākaa‘i ia? Na‘á ke loto ke ke kaila atu: ‘‘Oua te ke tui ki ai! ‘Oku nau lohiaki‘i koe!’ Sioloto atu leva ‘oku tala atu ‘e he kau ‘āngeló kiate koe: “‘Oua na‘a tuku ke kākaa‘i koe ‘e he ngaahi loi ‘a Sētané!”

Ko ia ‘oua ‘e fanongo ki he fakamatala fakangalilelei ‘a Sētané. (Pal. 26:24, 25) Fanongo kia Sihova pea falala kiate ia ‘i he me‘a kotoa ‘okú ke faí. (Pal. 3:5-7) ‘Okú ne ‘ofa ‘iate koe pea ‘okú ne enginaki atu kiate koe: “‘E hoku foha, ke ke hoko ‘o poto, peá ke ‘ai ke fiefia hoku lotó.” (Pal. 27:11) Kapau te ke fai eni, te ke ikuna‘i ai ‘a e faitau ma‘a ho ‘atamaí!