Skip to content

Skip to table of contents

“‘Ofa Ke Ne . . . ‘Ai ke Lavame‘a ‘a Ho‘o Ngaahi Palaní Kotoa”

“‘Ofa Ke Ne . . . ‘Ai ke Lavame‘a ‘a Ho‘o Ngaahi Palaní Kotoa”

“Ma‘u ‘a e fiefia lahi ‘ia Sihova, pea te ne ‘oatu kiate koe ‘a e ngaahi holi ‘o ho lotó.”​—SAAME 37:4.

HIVA: 11, 44

1. Ko e hā kuo pau ke fili ‘e he to‘utupú ‘o fekau‘aki mo honau kaha‘ú? Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kinautolu ke ‘oua te nau loto-mo‘ua tōtu‘á? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

KO KIMOUTOLU to‘utupú ‘oku ngalingali te mou loto-tatau ‘i he ki mu‘a ke kamata ha fonongá, ‘oku fakapotopoto ke palani ‘a e feitu‘u te mou ō ki aí. Ko e mo‘uí ‘oku hangē ia ko ha fonongá, pea ‘i ho‘omou kei si‘í ko e taimi ia ke palani ai ‘a e feitu‘u ‘oku mou loto ke ō ki aí. Ko e mo‘oni, ‘e ‘ikai nai faingofua ‘a hono fai ha ngaahi palani pehē. Na‘e pehē ‘e ha ta‘ahine ko Heather: “‘Oku fakatupu tailiili. Kuo pau ke ke fili ‘a e me‘a ke fai ‘i he toenga ‘o ho‘o mo‘uí.” Kapau ‘okú ke ongo‘i peheni, manatu‘i ‘oku pehē ‘e Sihova: “‘Oua ‘e loto-mo‘ua, he ko au ‘a ho ‘Otuá. Te u fakaivimālohi‘i koe, ‘io, te u tokoni‘i koe.”​—‘Ai. 41:10.

2. ‘Oku anga-fēfē ho‘o ‘ilo‘i ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke ke palani ki ha kaha‘u fiefiá?

2 ‘Oku fakalototo‘a‘i koe ‘e Sihova ke ke fai ha palani fakapotopoto ki ho kaha‘ú. (Tml. 12:1; Māt. 6:20) ‘Okú ne fiema‘u ke ke fiefia. ‘Oku hā mahino eni ‘i he taimi ‘okú ke sio ai, fanongo, mo ‘ahi‘ahi‘i ‘a e ngaahi me‘a na‘á ne fakatupú. ‘Oku toe tokanga‘i kitautolu ‘e Sihova ‘i he ngaahi founga kehe. ‘Okú ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e fale‘i mo ako‘i kiate kitautolu ‘a e founga lelei taha ke mo‘ui aí. Ko ia ‘i he taimi ‘oku si‘aki ai ‘e he kakaí ‘ene fale‘i fakapotopotó, ‘oku ‘ikai te ne lelei‘ia ai. ‘Okú ne tala ki he fa‘ahinga ‘oku ‘ikai te nau muimui ‘i he‘ene tatakí: “Na‘a mou fili ‘a e me‘a na‘e ‘ikai te u lelei‘ia aí. . . . Vakai! Ko ‘eku kau sevānití te nau fiefia, ka ko kimoutolú te mou mā. Vakai! Ko ‘eku kau sevānití te nau kaila fiefia koe‘uhi ko e tu‘unga lelei ‘o honau lotó.” (‘Ai. 65:12-14) ‘I he‘etau fai ha ngaahi fili fakapotopoto ‘i he mo‘uí, ‘oku tau ‘oatu ai ‘a e lāngilangí kia Sihova.—Pal. 27:11.

NGAAHI PALANI TE NE ‘AI KOE KE KE FIEFIÁ

3. Ko e hā ‘oku fokotu‘u mai ‘e Sihova kiate koé?

3 Ko e hā ‘a e ngaahi palani ‘oku fokotu‘u mai ‘e Sihova kiate koé? Ke ke fiefiá, ‘oku fiema‘u ke ke ‘ilo‘i ‘a Sihova pea tauhi kiate ia. Ko e founga eni na‘e fakatupu ai ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. (Saame 128:1; Māt. 5:3) Ko e fanga manú ‘oku nau kai pē, inu, pea fanafanau. Ka ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke ke palani ‘a ho‘o mo‘uí ‘i ha founga ‘a ia ‘e fakafiefia mo mohu ‘uhinga. Ko ho Tokotaha-Fakatupú ko e ‘‘Otua ‘o e ‘ofa,’ ko e ‘‘Otua fiefia,’ ‘a ia na‘á ne ngaohi ‘a e tangatá “‘i hono ‘īmisí.” (2 Kol. 13:11; 1 Tīm. 1:11; Sēn. 1:27) Te ke fiefia ‘i ho‘o fa‘ifa‘itaki ki hotau ‘Otua ‘ofá. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Oku ‘i ai ‘a e fiefia lahi ange ‘i he foaki atú ‘i he ma‘u maí.” (Ngā. 20:35) ‘Ikai kuó ke ongo‘i tonu ‘a e me‘á ni? Ko ha mo‘oni tefito eni fekau‘aki mo e mo‘uí. Ko ia ‘oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke ke fai ho‘o ngaahi palani ki he kaha‘ú ‘o makatu‘unga ‘i he ‘ofa ki he ni‘ihi kehé pea kiate iá.​—Lau ‘a e Mātiu 22:36-39.

4, 5. Ko e hā na‘á ne ‘ai ‘a Sīsū ke ne fiefiá?

4 Na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū Kalaisi ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga haohaoa kiate kimoutolu to‘utupu. ‘I he‘ene kei si‘í, kuo pau pē na‘á ne va‘inga pea ma‘u ‘a e fiefia. Hangē ko ia ‘oku lea‘aki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘oku ‘i ai “ha taimi ke kata” mo ha “taimi ke me‘e.” (Tml. 3:4) Na‘e toe ‘unu‘unu ofi ‘a Sīsū kia Sihova ‘aki hono ako ‘a e Folofolá. ‘I he‘ene ta‘u 12, na‘e ofoofo ‘a e kau faiako ‘i he temipalé “‘i he‘ene mahinó mo ‘ene ngaahi talí.”​—Luke 2:42, 46, 47.

5 ‘I he fu‘u lahi ‘a Sīsuú, ko hono fai ‘a e me‘a na‘e fiema‘u ‘e he ‘Otuá ke ne faí na‘á ne ‘ai ia ke ne fiefia. Ko e fakatātaá, na‘e fiema‘u ‘e he ‘Otuá ke ne “talaki ‘a e ongoongo leleí ki he masivá” mo “faka‘ā ‘a e mata ‘o e kuí.” (Luke 4:18) ‘I he Saame 40:8 ‘oku fakamatala‘i ai ‘a e ongo‘i ‘a Sīsuú: “Ke fai ho finangaló, ‘e hoku ‘Otua, ko hoku mamaná ia.” Na‘e fiefia ‘a Sīsū ‘i hono ako‘i ‘a e kakaí ‘o fekau‘aki mo ‘ene Tamaí. (Lau ‘a e Luke 10:21.) ‘I he taimi ‘e taha, hili ‘a e talanoa ‘a Sīsū ki ha fefine ‘o fekau‘aki mo e lotu mo‘oní, na‘á ne pehē ki he‘ene kau ākongá: “Ko ‘eku me‘akaí ē ke fai ‘a e finangalo ‘o ia na‘á ne fekau mai aú pea ke faka‘osi ‘ene ngāué.” (Sione 4:31-34) Na‘e fiefia ‘a Sīsū koe‘uhí na‘á ne fakahāhā ‘a e ‘ofa ki he ‘Otuá mo e ni‘ihi kehé. Kapau te ke fai ‘a e me‘a tatau, te ke hoko ai foki ‘o fiefia.

6. Ko e hā ‘oku lelei ai ke talanoa ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo ho‘o ngaahi palani ki he kaha‘ú?

6 Na‘e kamata tāimu‘a ‘a e kau Kalisitiane tokolahi ‘i he‘enau kei si‘í, pea na‘e ‘ai kinautolu ‘e he me‘á ni ke nau fiefia. ‘E lava ke ke talanoa ki ha ni‘ihi ‘o kinautolu fekau‘aki mo ho‘o ngaahi palaní? “‘Oku ta‘elavame‘a ‘a e ngaahi palaní ‘i he ‘ikai fai ha alēleá, ka ‘oku lavame‘a ia ‘i he tokolahi ‘a e kau fale‘í.” (Pal. 15:22) Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení ‘oku ngalingali te nau tala atu ko e ngāue tāimu‘á ko ha ako ia te ne tokoni‘i koe ‘i he kotoa ‘o ho‘o mo‘uí. Na‘e ako ‘e Sīsū ‘a e ngaahi me‘a lahi mei he‘ene Tamaí ‘i he taimi na‘á ne ‘i hēvani aí. Pea ‘i he lolotonga ‘ene ngāue fakafaifekau ‘i he māmaní, na‘e hokohoko atu ai ‘ene akó. Na‘á ne hokosia ‘a e fiefia ‘i he‘ene vahevahe atu ‘a e ongoongo leleí ki he ni‘ihi kehé pea tauhi ‘ene anga-tonú ‘i he ngaahi tu‘unga faingata‘á. (Lau ‘a e ‘Aisea 50:4; Hep. 5:8; 12:2) Tau sio angé ki he ‘uhinga ‘e lava ai ke ‘ai koe ‘e he ngāue taimi-kakató ke ke fiefiá.

‘UHINGA ‘OKU HOKO AI ‘A E NGAOHI-ĀKONGÁ KO E NGĀUE LELEI TAHÁ

7. Ko e hā ‘oku fiefia ai ‘a e to‘utupu tokolahi ‘i he ngaohi-ākongá?

7 Na‘e tala mai ‘e Sīsū ke tau ō ‘o “ngaohi ko e kau ākonga” ‘a e kakaí pea ako‘i kinautolu. (Māt. 28:19, 20) Kapau ‘okú ke palani ke ‘ai ‘a e ngāué ni ko ho‘o ngāue tu‘uma‘ú ia, te ke ma‘u ha mo‘ui fiemālie ‘oku fakalāngilangi‘i ai ‘a e ‘Otuá. Hangē pē ko ha toe ngāue tu‘uma‘u kehe, ‘okú ke fiema‘u ‘a e taimi ke ke hoko ai ‘o pōto‘i. Ko ha tokoua ko Timothy ‘a ia na‘e kamata tāimu‘a ‘i he‘ene ta‘u hongofulu tupú na‘á ne pehē: “‘Oku ou sai‘ia ‘i he ngāue taimi-kakato kia Sihová koe‘uhí ko e founga ia ‘oku ou fakahāhā ai ‘eku ‘ofa kiate iá. ‘I he ‘uluaki taimí, na‘e ‘ikai lava ke u kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu, ka ki mui ai na‘á ku hiki ki ha feitu‘u ngāue ‘e taha, pea ‘i loto ‘i ha māhina ‘e taha na‘á ku kamata ai ha ngaahi ako. Na‘e kamata ke ha‘u ha tokotaha ako ki he Fale Fakataha‘angá. ‘I he hili ‘eku ma‘u ‘a e Ako Fakatohitapu Ma‘á e Fanga Tokoua Ta‘emalí ‘i he māhina ‘e uá, na‘á ku ma‘u ha vāhenga-ngāue fo‘ou ‘a ia kuó u kamata‘i ai ha ako ‘e fā. ‘Oku ou manako ‘i hono ako‘i ‘a e kakaí, ‘i he lava ke u sio ki hono liliu‘i kinautolu ‘e he laumālie mā‘oni‘oní.” * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)​—1 Tes. 2:19.

8. Ko e hā kuo fai ‘e he to‘utupu ‘e ni‘ihi ke malanga ai ki ha kakai tokolahi ange?

8 Kuo ako ‘e he to‘utupu ‘e ni‘ihi ha lea ‘e taha. Ko e fakatātaá, ko Jacob mei ‘Amelika, ‘okú ne tohi: “‘I he‘eku ta‘u fitú, ko e tokolahi ‘o hoku kaungāakó ko e kau Vietinemi. Na‘á ku loto ke talanoa kiate kinautolu ‘o fekau‘aki mo Sihova, ko ia ‘i he hili ha ki‘i taimi na‘á ku palani ai ke ako ‘enau leá. ‘I he tu‘unga lahi tahá, na‘á ku ako ‘aki hono fakahoa ‘a e ngaahi pulusinga faka-Pilitānia mo faka-Vietinemi ‘o e Taua Le‘o. Na‘e toe ‘i ai hoku ngaahi kaungāme‘a ‘i ha fakataha‘anga lea faka-Vietinemi ofi mai. ‘I he‘eku ta‘u 18, na‘á ku kamata tāimu‘a. Ki mui ai, na‘á ku kau ki he Ako Fakatohitapu Ma‘á e Fanga Tokoua Ta‘emalí. Na‘e tokoni‘i au ‘e he me‘á ni ‘i hoku vāhenga-ngāue lolotongá, ‘a ia ko au pē toko taha ‘a e mātu‘a ‘i ha kulupu lea faka-Vietinemi. ‘Oku ofo ‘a e kakai Vietinemi tokolahi ‘i he‘eku poto ‘i he‘enau leá. ‘Oku nau fakaafe‘i au ki loto, pea ‘oku fa‘a lava ke u ako Tohi Tapu mo kinautolu. Kuo fakalakalaka ‘a e ni‘ihi ‘o nau papitaiso.”​—Fakafehoanaki mo e Ngāue 2:7, 8.

9. Ko e hā ‘oku ako‘i mai kiate kitautolu ‘e he ngaohi-ākongá?

9 Ko e ngaohi-ākongá ‘okú ne ako‘i kiate koe ha ngaahi founga ngāue lelei, founga ke fetu‘utaki lelei ai, pea mo e founga ke hoko ai ‘o loto-ma‘u mo fakapotopoto. (Pal. 21:5; 2 Tīm. 2:24) Ka ‘oku tautefito ‘a e fakafiefia ‘a e ngāue ko ení koe‘uhí ko ho‘o ‘ilo ‘a e founga ke fakamo‘oni‘i ai mei he Folofolá ‘a e me‘a ‘okú ke tui ki aí. ‘Okú ke toe ‘ilo ai ‘a e founga ke ngāue vāofi ai mo Sihová.​—1 Kol. 3:9.

10. ‘E lava fēfē ke ke ma‘u ‘a e fiefia ‘i he ngaohi-ākongá na‘a mo e taimi ‘oku faingata‘a ai ho feitu‘u ngāué?

10 ‘E lava ke ke ma‘u ‘a e fiefia ‘i he ngaohi-ākongá neongo kapau ko e kakai tokosi‘i pē ‘i ho feitu‘u ngāué ‘oku nau loto ke ako Tohi Tapú. Ke ngaohi-ākonga, ‘oku ngāue fakataha ai ko ha timi ‘a e fakataha‘angá fakakātoa. Neongo ‘e ma‘u nai ‘e ha tokoua pe tuofefine pē ‘e taha ha tokotaha ‘e hoko ko ha ākonga, ‘oku tau fiefia kotoa he na‘a tau kau kotoa ‘i he kumi ki aí. Ko e fakatātaá, ko Brandon, ‘a ia na‘e tāimu‘a ‘i he ta‘u ‘e hiva ‘i ha feitu‘u ‘a ia ko e kakai tokosi‘i pē ai na‘a nau ako Tohi Tapú, ‘okú ne pehē: “‘Oku ou sai‘ia ‘i hono malanga‘i ‘a e ongoongo leleí he ko e me‘a ia ‘oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke tau faí. Na‘á ku kamata tāimu‘a ‘i he ‘osi pē ‘a ‘eku akó. ‘Oku ou fiefia ‘i hono fakalototo‘a‘i ‘a e fanga tokoua kei si‘i ‘i he‘emau fakataha‘angá pea sio ki he‘enau fakalakalaka fakalaumālié. Hili ‘eku kau ki he Ako Fakatohitapu Ma‘á e Fanga Tokoua Ta‘emalí, na‘á ku ma‘u ha vāhenga-ngāue tāimu‘a fo‘ou. Ko e mo‘oni kuo te‘eki ai ‘aupito ke u ma‘u ha taha ‘i he feitu‘u ngāué kuo fakalakalaka ‘o a‘u ki he papitaisó, ka kuo pehē ‘a e ni‘ihi. ‘Oku ou fiefia ‘i he‘eku palani ke kau kakato ‘i he ngaohi-ākongá.”—Tml. 11:6.

FEITU‘U ‘E TAKI NAI KOE KI AI ‘E HO‘O NGAAHI PALANÍ

11. Ko e hā ‘a e founga ‘o e ngāue kia Sihová kuo fiefia ai ‘a e to‘utupu tokolahi?

11 ‘Oku lahi ‘a e ngaahi faingamālie ke tauhi ai kia Sihová. Ko e fakatātaá, ‘oku tokoni ‘a e to‘utupu tokolahi ‘i he ngāue langá. ‘Oku fiema‘u ‘a e ngaahi Fale Fakataha‘anga fo‘ou ‘e lauingeau. Ko e ngaahi feitu‘ú ni ‘oku fakalāngilangi‘i ai ‘a Sihova, ko ia ko e tokoni ‘i hono langa iá ‘e lava ke ne ‘ai koe ke ke fiefia. ‘E lava foki ke ke fiefia ‘i he ngāue fakataha mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Pea ‘e lava ke ke ako ‘a e ngaahi me‘a lahi, hangē ko e founga ke fai ai ha ngāue lelei ‘i ha founga ‘oku malu mo e founga ke ngāue fāitaha ai mo ho kau ‘ovasiá.

Ko e fa‘ahinga ‘oku kau ‘i he ngāue taimi-kakató te nau ma‘u ‘a e ngaahi tāpuaki lahi (Sio ki he palakalafi 11-13)

12. ‘Oku lava fēfē ke taki au ‘e he ngāue tāimu‘á ki ha toe ngaahi faingamālie kehe?

12 Ko ha tokoua ko Kevin ‘okú ne pehē: “Talu pē mei he‘eku kei tamasi‘í mo ‘eku loto ke ngāue taimi-kakato ‘i ha ‘aho kia Sihova. Na‘e faai atu pē, ‘o u kamata tāimu‘a ai ‘i he‘eku ta‘u 19. Na‘e tokoni pē kiate au ‘eku ngāue konga taimi ki ha tokoua ‘a ia ko ha tokotaha langa. Na‘á ku ako ai ki he ‘ato falé, fokotu‘u ‘o e ngaahi matapā sio‘ata, mo e ngaahi matapā. Ki mui ai, na‘á ku ngāue ‘i he ta‘u ‘e ua mo ha timi tokoni afā, ‘i hono toe langa ‘a e ngaahi Fale Fakataha‘anga mo e ngaahi ‘api ma‘á e fanga tokouá. ‘I he‘eku fanongo fekau‘aki mo e ngaahi fiema‘u ki he langa ‘i ‘Afilika Tongá, na‘á ku tohi kole ki ai pea na‘e fakaafe‘i au ke u ‘alu. ‘I heni ‘i ‘Afilika, ‘oku ou hiki ai mei he langa Fale Fakataha‘anga ‘e taha ki he langa ‘e taha ‘i he uike si‘i kotoa pē. Ko e kulupu ngāue langa ‘oku ou kau ki aí ‘oku hangē ko ha fāmilí. ‘Oku mau nofo fakataha, ako Tohi Tapu fakataha, pea ngāue fakataha. ‘Oku ou fiefia foki ‘i he malanga mo e fanga tokoua ‘i he feitu‘ú ‘i he uike taki taha. Ko e ngaahi palani na‘á ku fai ‘i he‘eku kei tamasi‘í kuó ne ‘ai au ke u fiefia ‘i he ngaahi founga na‘e ‘ikai te u tomu‘a ‘ilo‘i.”

13. Ko e hā ‘oku fiefia ai ‘a e to‘utupu tokolahi ‘i he ngāue kia Sihova ‘i he Pētelí?

13 Ko e kau tāimu‘a ‘e ni‘ihi ‘oku nau ngāue he taimí ni ‘i he Pētelí. Ko e ngāue Pētelí ko ha founga mo‘ui fakafiefia ia he ko e me‘a kotoa pē ‘okú ke fai aí ‘oku ma‘a Sihova. ‘Oku tokoni ‘a e fāmili Pētelí ‘i hono tokonaki mai ‘a e ngaahi Tohi Tapu mo e ‘ū tohi koe‘uhi ke lava ‘a e kakaí ke nau ako ‘a e mo‘oní. Ko ha tokotaha ngāue Pēteli ko Dustin ‘okú ne pehē: “Na‘á ku ‘ai ‘a e ngāue taimi-kakató ko ‘eku taumu‘á ia ‘i he‘eku ta‘u hivá, pea na‘á ku kamata tāimu‘a ‘i he ‘osi ‘eku akó. Hili mei ai ha ta‘u ‘e taha mo e konga, na‘e fakaafe‘i au ki he Pētelí, ‘a ia na‘á ku ako ai ke ngāue ‘i he ngaahi mīsini pulusí pea ki mui ai ‘i hono fakapolokalama‘i ‘o e komipiutá. ‘I he Pētelí, ‘oku ou fiefia ai ‘i he fanongo tonu fekau‘aki mo e laka ki mu‘a ‘a e ngaohi-ākongá ‘i māmani lahi. ‘Oku ou manako ‘i he ngāue hení he ko e me‘a ‘oku mau faí ‘oku tokoni‘i ai ‘a e kakaí ke nau ‘unu‘unu ofi kia Sihova.”

KO E HĀ ‘A E NGAAHI PALANI TE KE FAI MA‘A HO KAHA‘Ú?

14. Ko e hā ‘e lava ke ke fai he taimí ni ke ke mateuteu ai ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató?

14 ‘E lava fēfē ke ke teu‘i koe ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató? Ke tauhi kia Sihova ‘i he founga lelei taha ‘o ho‘o malavá, ‘oku fiema‘u ke ke fakatupulekina ‘a e ngaahi ‘ulungaanga faka-Kalisitiané. Ako ma‘u pē ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, fakalaulauloto lahi ki ai, pea feinga ke fakahāhā ‘a ho‘o tuí ‘i he ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. Lolotonga ho ngaahi ta‘u akó, ‘e lava ke ke fakalelei‘i ai ho‘o pōto‘i ke lea ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e ongoongo leleí. Ako ke fakahāhā ‘a e mahu‘inga‘ia ‘i he kakaí ‘aki hono ‘eke fakapotopoto ‘enau fakakaukaú pea fanongo ki he‘enau ngaahi talí. Pehē foki, ‘e lava ke ke pole ke fai ‘a e ngaahi me‘a ‘i he fakataha‘angá, hangē ko e tokoni ki hono fakama‘a mo monomono ‘a e Fale Fakataha‘angá. ‘Oku lelei‘ia ‘a Sihova ‘i hono ngāue‘aki ‘a e fa‘ahinga ‘oku anga-fakatōkilalo mo loto-lelei ke ngāué. (Lau ‘a e Saame 110:3; Ngā. 6:1-3) Na‘e fakaafe‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a Tīmote ke ne ngāue ko ha misinale koe‘uhí “na‘e talanoa‘i ‘a e lelei ‘a hono ongoongó ‘e he fanga tokoua.”​—Ngā 16:1-5.

15. Ko e hā ‘e lava ke ke fai ke ma‘u ha ngāue ke tokoni ki ho‘o tāimu‘á?

15 Ko e tokolahi taha ‘o e kau sevāniti taimi-kakató ‘oku nau fiema‘u ke ma‘u ha ngāue. (Ngā. 18:2, 3) Mahalo pē ‘e lava ke ke fai ha ki‘i koosi nounou ‘a ia ‘e tokoni‘i ai koe ke ke ma‘u ha ngāue konga taimi ‘a ia ‘oku ‘atā ‘i ho feitu‘ú. Talanoa mo ho‘o ‘ovasia sēketí mo e kau tāimu‘a kehé ‘o fekau‘aki mo ho‘o ngaahi palaní, pea kole ange ke nau ‘omai ha ngaahi fokotu‘u. Pea ‘i he hangē ko ia ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú, “tuku kia Sihova ha me‘a pē ‘okú ke fai, pea ‘e lavame‘a ho‘o ngaahi palaní.”​—Pal. 16:3; 20:18.

16. ‘E lava fēfē ke teu‘i koe ‘e he ngāue taimi-kakató ki he ngaahi fatongia kehe ‘i he kaha‘ú?

16 ‘Oku lava ke ke fakapapau‘i ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke ke “piki ma‘u” ki ha kaha‘u fiefia. (Lau ‘a e 1 Tīmote 6:18, 19.) ‘Oku tokoni‘i koe ‘e he ngāue taimi-kakató ke ke hoko ai ko ha Kalisitiane matu‘otu‘a ‘i ho‘o ngāue mo e kau sevāniti taimi-kakato kehé. ‘Ikai ko ia pē, kuo ‘ilo‘i ‘e he tokolahi ko e kau ‘i he ngāue taimi-kakató ‘i he‘enau kei si‘í kuo tokoni‘i ai kinautolu ki mui ‘i he‘enau nofo malí. ‘Oku fa‘a hoko ko e fa‘ahinga na‘a nau tāimu‘a ki mu‘a ‘i he nofo malí ‘oku hokohoko atu ‘enau tāimu‘á ‘i he tu‘unga ko ha ongo me‘a mali.—Loma 16:3, 4.

17, 18. ‘Oku anga-fēfē ‘a e kaunga ho lotó ki hono fai ‘o e ngaahi palaní?

17 ‘Oku pehē ‘e he Saame 20:4 ‘o fekau‘aki mo Sihova: “‘Ofa ke ne ‘oatu ‘a e ngaahi holi ‘a ho lotó pea ‘ai ke lavame‘a ‘a ho‘o ngaahi palaní kotoa.” ‘I ho‘o palani ki ho kaha‘ú, fakakaukau ki he me‘a ‘okú ke loto mo‘oni ke fai‘aki ho‘o mo‘uí. Fakakaukau ‘o fekau‘aki mo e me‘a ‘oku fai ‘e Sihova ‘i hotau taimí mo e me‘a ‘e lava ke ke fai ‘i he‘ene ngāué. Pea palani leva ke fai ‘a e me‘a ‘oku fakahōifua kiate iá.

18 ‘I ho‘o ngāue‘aki ho‘o mo‘uí ke tauhi kakato kia Sihova mo fakalāngilangi‘i iá, te ke hoko ai ‘o fiefia lahi. Te ke “ma‘u ‘a e fiefia lahi ‘ia Sihova, pea te ne ‘oatu kiate koe ‘a e ngaahi holi ‘o ho lotó.”​—Saame 37:4.

^ pal. 7 Kuo fetongi ‘a e ako ko ení ‘aki ‘a e Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá.