Genda ha biroho

Ebikaguzo Kuruga omu Basomi Baitu

Ebikaguzo Kuruga omu Basomi Baitu

Ebikaguzo Kuruga omu Basomi Baitu

Kusigikirra ha biragiro bya Baibuli ebirukukwata ha mulingo oguhikire esagama esemeriire kukozesebwamu, Abakaiso ba Yahwe barora bata eby’obujanjabi ebirukutwarramu kukozesa esagama y’omuntu?

Omu kiikaro ky’okucwamu nitusigikirra ha biturukugonza rundi ebi dakitaali eby’arukuba atugambiire, buli Mukristaayo asemeriire kutekerezaaho muno Baibuli eky’egamba. Eri nsonga hagati ye na Yahwe.

Yahwe ayatuhaire obwomeezi nuwe yaturagiire kutalya esagama. (Okubanza 9:3, 4) Omu biragiro Ruhanga yahaire Abaisaleri aba kara, akabateraho ebiragiro ha mulingo basemeriire kukozesa esagama habwokuba ekiikirra obwomeezi. Akabaragira ati: “Baitu obwomezi bwomubiri buli omu sagama: kandi ngibahaire ha kyoto okulihirra obwomezi bwanyu.” Baitu kakuba omuntu yaitaga ekisoro habw’okugonza kulya enyama? Akagamba ati: “Alisesa esagama yayo nagiswekerra nitaka.” * (Ebyabalevi 17:11, 13) Yahwe akagarukamu ekiragiro kinu emirundi nyingi. (Ekyebiragiro 12:16, 24; 15:23) Ekitabu The Jewish Soncino Chumash kigamba ngu: “Esagama tesemeriire kwahurwa oihireho y’okuseesa ha itaka.” Busaho Munyaisaleri ow’akaba naikirizibwsa okwahura, rundi kukozesa esagama y’ekihangirwe kyona Ruhanga ekiyahaire obwomeezi.

Hanyuma ya Masiya kufa, kyali kitakyayetaagisa kuhondera, Ebiragiro bya Musa. Baitu nabwo, omulingo Ruhanga aroramu esagama tigukahindukaga. Nibebemberwa omwoyo gwa Ruhanga, abakwenda bakaragira Abakristaayo ‘kwerindaga esagama.’ Ekiragiro kinu kyali kikuru muno, kwingana n’okwetantara obusiihani rundi kuramya ebisisani. (Engeso Ezabakwenda 15:28, 29; 21:25) Kutekwamu esagama rundi kugigaba obukyakanyire omu kyasa ekya 20, Abakaiso ba Yahwe bakakyetegereza ngu engeso egi ekaba etakwikiranganiza n’ekigambo kya Ruhanga. *

Obwire obumu, dakitaali n’asobora kugambira omurwaire kwahura esagama ye wiiki nke atakasemeziibwe (preoperative autologous blood donation, rundi PAD) nukwo kakuba habaho obwetaago bw’esagama, n’asobora kutekwamu esagama ye egi eyayahwirwe. Baitu, kwihwamu esagama, kugyahura, n’okugitekwamu tikikiranganiriza kimu n’ebirukusangwa omu Ebyabalevi n’Ekyebiragiro. Esagama tesemeriire kwahurwa; esemeriire kuseeswa hansi​ rundi kugigarurra Ruhanga. Baitu, Ebiragiro bya Musa tibikyakora hati. N’obukiraaba nukwo kiri, Abakaiso ba Yahwe batekamu ekitiinisa emisingi ey’ekaba eri omu Biragiro ebi, kandi bacweramu kimu ‘kwerinda esagama.’ Nahabweki, titugaba sagama, rundi kugyahura baitu esemeriire ‘kuseeswa hansi’. Engeso eyokwahura esagama tikiranganiza n’ekiragiro kya Ruhanga.

Obujanjaabi obundi otwaliremu n’okukebera esagama tibirukwoleka ngu nibihakaniza emisingi ya Ruhanga. Ekyokurorraho, Abakristaayo baingi baikiriza kwihwamu emu ha sagama yaabo nukwo bagikebere rundi bagyekebiije, kandi hanyuma bagiseese. Haroho obujanjabi obundi nambere esagama esobora kukozesabwa ba dakitaali obubasobora kukugambiraho.

Ekyokurorraho, omu miringo emu ey’okusemeza, esagama n’esobora kwihwa omu mubiri omu mulingo ogurukwetwa hemodilution. Esagama ey’esigaire omu murwaire efurungurwa. Hanyuma, esagama ey’ebaire ihirwemu bagimugarramu, ekigiretere kweyongera kukanya. Omu mulingo nugwo gumu, esagama ey’erukuruga omu kihoya nibasobora kugiregya, nibagisengiija nukwo obutafaali bw’esagama oburukutukura (red cells) bugarurwe omu murwaire; kinu nikyetwa cell salvage. Omulingo ogundi, esagama n’esobora kwihwa omu mubiri n’etwarwa omu kyoma ekikora omulimo ogukorwa kimu ha bicweka by’omubiri habwa kaire kataito (ekyokurorraho, omutima, ebihaha, rundi ensigo). Hanyuma esagama kuruga omu kyoma n’egarurwa omu murwaire. Omu bujanjabi obundi, esagama etwarwa omu kyoma ekirukusengija (centrifuge) nukwo ebicweka by’esagama ebirwaire rundi ebisiisikaire bisobole kwihwamu. Rundi ekigendererwa nikisobora kuba eky’okusorooramu ebicweka ebimu eby’esagama nukwo bikozesebwe ha bicweka ebindi eby’omubiri. Haroho n’okukebera okundi okwetaagisa esagama kwihwa omu mubiri nukwo esobole kutebwaho emanyikirizo rundi kugitabura n’emibazi, kandi hanyuma eyongere egarurwe omu murwaire.

Ebirukwetaagisibwa kukorwa nibyahukana, kandi obujaanjanbi obuhyaka n’enkebera nibiija kwikara nibihinduka. Tibuli bujunanizibwa bwaitu bw’okwetegereza buli nyikara kandi tukacweramu abandi. Omukristaayo asemeriie kwecweramu omulingo esagama ye erakozesebwamu obw’arukuba n’asemesebwa, n’akeberwa rundi n’ajanjabwa. Omukristaayo asemeriire kubaza na dakitaali amanye omulingo esagama ye erakozesebwamu obwarukuba n’ajanjabwa. Hanyuma acwemu n’asigikirra ha muntu we ow’omunda. (Rora akasanduuko.)

Abakristaayo basemeriire kwijuka ngu bakehayo hali Ruhanga kandi ngu basemeriire ‘kumugonza n’omutima gwabo gwona, n’obwomeezi bwabo bwona, n’amaani gabo goona, n’amagezi gabo goona.’ (Luka 10:27) Kutasisanaho n’abantu abaingi omu nsi, Abakaiso ba Yahwe batwara enkoragana yabo na Ruhanga kuba y’omuhendo. Ayatuhaire obwomeezi natutererra itwena kuteeka obwesige bwaitu omu sagama ya Yesu eyaseesekere. Nitusoma ngu: “Ayatuhaisize [Yesu Kristo] okucungurwa kwaitu obwesagamaye, nukwo kuihibwaho ebyokusisa byaitu.”—Abefeso 1:7.

[Obugambo obuli hansi]

^ Professor Frank H. Gorman akahandiika nagamba ati: “Okuseesa esagama kyetegerezebwa nk’ekikorwa ekirukutamu esagama y’ekisoro ekitiinsa, kandi n’okuteekamu Ruhanga ekitiinisa ayakihangire kandi yagumizaamu nakirolerra.”

^ Watchtower eya Julaayi 1, 1951, ekagarukamu Ebikaguzo ebikuru ebirukukwata ha nsonga enu, obu n’eyokela habwaki kutekwamu esagama ey’abantu abandi kitahikire.

[Akasanduuko/​Ebisisani]

EBIKAGUZO EBY’OSEMERIIRE KWEKAGUZA

Baitu, kakuba kyetaagisa kurabya emu ha sagama yange aheeru y’omubiri gwange kandi ekaleka n’okugenda kumara akaire? Ndagumizaamu ningirora nk’ekicweka ky’omubiri gwange rundi omuntu wange ow’omunda aranyetaagisa kugiseesa “ha nsi”?

Kandi, kakuba kyetaagisa ngu emu ha sagama yange bagiihemu, bagikolemu empidahinduka, kandi bagigarre omu mubiri gwange obundukuba ninjanjabwa? Kusigikiirra ha binyegere omu Baibuli, kakuba nyikiriza obujanjabi bwa mulingo ogu, omuntu wange ow’omunda aranjunaana?