Fanatu ki te fakasologa

Fesili Mai te Kau Fai‵tau

Fesili Mai te Kau Fai‵tau

Fesili Mai te Kau Fai‵tau

E se faipati te Tusi Tapu e uiga ki te fai atu “manuia,” kae kaia e se ‵kau a Molimau a Ieova ki faifaiga penā?

A te fai atu “manuia” mai te fakaaogaga o se ipu uaina (io me se isi meainu malosi) se faifaiga lauiloa telā ko leva ne fai sāle, faitalia te kese‵kese o auala e fai ei i koga kese‵kese. Nisi tino e fakafe‵paki ne latou olotou ipu kilasi. A te tino telā e fai atu “manuia” e masani o fakamolemole ke fakamanuia atu ki se tino ke maua ne ia te fiafia, te ola ‵lei, se olaga leva io me se mea tai ‵pau penā. E mafai o ‵lago atu a nisi tino ki ei mai te fai atu foki “manuia” io me sisi aka olotou ipu kilasi kae inu ki mu uaina. E foliga atu ki tino e tokouke, me seai se mea e masei ei te faifaiga tenei io me se fakaasiga fua o te āva, kae e isi ne pogai tāua e se ‵kau atu ei a Molimau a Ieova ki te faifaiga tenā.

E se ko tena uiga me e se ma‵nako a Kelisiano ke maua ne se tino te fiafia mo te ola ‵lei. I se tusi ki fakapotopotoga, ne fakaoti ne te potukau pule i te senitenali muamua te tusi ki pati kolā e mafai o ‵fuli ki te “ke manuia koutou,” “ke ‵lei,” io me ke “ola ‵lei.” (Galuega 15:29) Kae ne fai atu a nisi tino tapuaki ki tupu: “Ke ola ki te se-gata-mai a toku aliki” io me “Ke ola leva te tupu.”—1 Tupu 1:31; Neemia 2:3.

Ne māfua mai i fea a te faifaiga tenei? Ne siki mai ne The Watchtower i a Ianuali 1, 1968, a pati i The Encyclopædia Britannica (1910), Tusi 13, itulau 121: “A te tuu masani ke inu kae fakamanuia atu ke ‘ola ‵lei’ se tino ne māfua mai eiloa mai se faifaiga fakalotu mua telā ko te inu ke ofo atu se taulaga ki atua mo tino ‵mate. I taimi e ‵kai ei a tino Eleni mo tino Loma e ‵ligi ne latou a taulaga meainu ki olotou atua, kae i olotou ‵kaiga fakamanatu e inu latou ke ofo atu a taulaga ki olotou atua mo tino ‵mate.” Ne toe fakaopoopo mai te encyclopedia: “A te tuu masani tenei ko te inu ke ofo atu ei se taulaga ne māfua mai ei te faifaiga masani ko te inu kae fakamanuia atu ke ola ‵lei se tino.”

E mata, koi fai eiloa penā i aso nei? E fai mai te 1995 International Handbook on Alcohol and Culture: “A te fai atu [manuia] kāti se faifaiga mua telā e ofo atu ei se taulaga meainu tapu ki atua: ne toto io me ne uaina ko te mea ke maua se fakamanuiaga, e auala i se ‵talo toetoe penei ‘ke ola leva’ io me ‘ke ola ‵lei!’”

A te ‵tonuga loa, kafai e isi se mea, se ata io me se faifaiga telā e isi sena sokoga ki lotu ‵se e se fakauiga i ei me ko se mafai eiloa o fakaaoga ne se tino tapuaki tonu a te mea tenā. Mafaufau ki te pomekalanite. Ne fai mai se encyclopedia lauiloa: “E foliga mai me ne fakaaoga a te pomekalanite e pelā me se fakailoga tapu i lotu fapaupau.” Kae ne fakatonu atu te Atua ke faite a pomekalanite ki filo kae ‵sui ki te fele o te gatu o te faitaulaga sili, kae ne fakagaligali foki ki ei a pou ‵kopa i te faletapu o Solomona. (Esoto 28:33; 2 Tupu 25:17) E se gata i ei, ne fakaaoga sāle foki a mama fakaipoipo i mea fakalotu. E se iloa ne te tokoukega o tino i aso nei a te mea tenā, kae ko te mama se fakamaoniga tāua me ko oti ne avaga se tino.

Kae e pefea te fakaaogaga o uaina i faifaiga fakalotu? E pelā mo te taimi e tasi, ne olo atu a tāgata Sekema kolā e tapuaki ki a Paala “ki loto i te fale o te lotou atua o ‵kai kae inu kae fai a pati sē ‵lei ki a Apimeleko,” te tama tagata a Kitiona. (Famasino 9:22-28) Se a tau faka‵tau, e mata, ka kau atu se tino fakamaoni ki a Ieova ki te faifaiga tenā, kae kalaga atu foki ki atua ‵se ke fakamalaia a Apimeleko? Ne fakamatala mai ne Amosa te taimi telā ne ‵teke atu ei a tino Isalaelu e tokouke ki a Ieova: “E ta‵kato latou i tafa o fatafaitaulaga katoa . . . kae ko uaina e inu ne latou i fale o olotou atua ne maua mai i tino kolā ne fakasala tupe ne latou.” (Amosa 2:8) E mata, ne ‵kau atu a tino tapuaki ‵tonu ki se faifaiga penā, faitalia me ne ‵ligi te uaina e pelā me se taulaga meainu ki atua io me inu fua ki ei i fakanofonofoga penā? (Ielemia 7:18) Io me e mata, ka sisi aka ne se tino tapuaki tonu tena ipu uaina kae fakamolemole atu ki se malosi mai i atua io me fakamanuia atu ke maua ne se tino se olaga ‵lei i aso mai mua?

Se mea fakapoi, me i tino tapuaki a Ieova ne sisi aka foki olotou lima i nisi taimi kae fakamolemole atu ke maua ne latou a ikuga ‵lei. Ne sisi aka olotou lima ki te Atua tonu. E fai‵tau tatou penei: “Tenā ne tu aka ei a Solomona i mua o te fatafaitaulaga a Ieova . . . kae ‵fola ana lima ki te lagi, ana muna: ‘Ieova te Atua o Isalaelu, e seai se Atua e ‵pau mo koe . . . kae ke lagona ne koe mai tou koga nofo i te lagi; ao, ke lagona eiloa ne koe kae fakamagalo ne koe.’” (1 Tupu 8:22, 23, 30) I se auala tai ‵pau, “ne ‵viki atu ei a Esela ki a Ieova . . . kae ne tali atu a tino katoa penei, ‘Amene! Amene!’ kae sisi olotou lima ki luga. Oti aka, ne to‵tuli latou ki lalo kae ifo atu ki a Ieova mo olotou mata e ‵fuli ki lalo.” (Neemia 8:6; 1 Timoteo 2:8) E manino ‵lei, me ne seki sisi ne tino fakamaoni konā olotou lima ki te lagi ke maua se fakamanuiaga mai i se atua o te manuia.—Isaia 65:11.

Kāti e se mafau‵fau a tino e tokouke i aso nei kolā e fai atu “manuia” me ko fakamolemole latou ki se atua mō se mea io me se fakamanuiaga, kae e se iloa foki ne latou te pogai e sisi ei olotou ipu uaina ki luga. Kae ona ko te mea e se mafau‵fau faka‵lei latou ki te mea tenā, e seai se pogai e ‵tau ei o fakaakoako a Kelisiano ‵tonu ki olotou faifaiga konā.

E pelā eiloa mo nisi mea aka, e masani o ‵kalo kea‵tea a Molimau a Ieova mai te fakaakoako ki mea e fai ne te tokoukega o tino. E pelā mo faifaiga e fai ne tino e tokouke ki fakailoga o te atufenua, io me ko fuka; e se ‵kilo atu latou ki ei e pelā me se faifaiga fakalotu. E se ‵teke atu a Kelisiano ‵tonu ki faifaiga penā, kae e se ‵kau atu eiloa latou ki ei. Kafai ko fai se vaegā faifaiga penā, e iloa ne Molimau e tokouke a mea e ‵tau o fai ko te mea ke se fakaitaita atu latou ki nisi tino. Ko oti ne fakaiku aka ne latou i so se tulaga ke mo a ma aofia latou i faifaiga loto fenua, kolā e se fetaui mo te Tusi Tapu. (Esoto 20:4, 5; 1 Ioane 5:21) I aso nei, kāti ko se ‵kilo atu a tino e tokouke ki te fai atu “manuia” e pelā me se faifaiga fakalotu. Kae koi isi eiloa ne pogai ‵tau e se ‵kau atu ei a Kelisiano ki ei, me ne māfua mai i faifaiga fakalotu kae koi mafai loa o ‵kilo atu ki ei pelā me se fakamolemole e fai ki te ‘lagi’ ke maua se fakamanuiaga, e pelā loa me ‵sala atu ki se fesoasoani mai i se tino telā e isi sena malosi fai fakaa‵tea.—Esoto 23:2.