Eaha to roto?

Eaha ta ˈu faaotiraa no nia i te mau tuhaa o te toto e te mau ravea rapaauraa o te faaohipa i to ˈu iho toto?

Eaha ta ˈu faaotiraa no nia i te mau tuhaa o te toto e te mau ravea rapaauraa o te faaohipa i to ˈu iho toto?

A faaherehere

Eaha ta ˈu faaotiraa no nia i te mau tuhaa o te toto e te mau ravea rapaauraa o te faaohipa i to ˈu iho toto?

Te faaue ra te Bibilia i te mau Kerisetiano ‘eiaha e rave i te toto.’ (Ohi. 15:20) No reira te mau Ite no Iehova e ore ai e farii ia pâmuhia ratou i te toto taatoa aore ra i na tuhaa rahi e maha o te toto (te mau toropuru ura, te mau toropuru tea, te mau taoˈa tahi haaputua toto, e te pape toto). Eita atoa ratou e horoa aore ra e faaherehere i to ratou toto no te pâmu atu i roto ia ratou i muri aˈe.—Lev. 17:13, 14; Ohi. 15:28, 29.

Eaha te mau tuhaa o te toto, e no te aha e na te Kerisetiano taitahi e faaoti e farii anei aore ra e patoi atu?

Mea tatarahia mai te mau tuhaa o te toto mai roto mai i te toto maoti te hoê raveraa parauhia te vahiraa. A hiˈo na i te pape toto, te hoê o na tuhaa rahi e maha o te toto, teie te mau mea e vai ra i roto: te pape (fatata e 91 %); te poroteina, mai te albumine, te globuline, e te fibrinogène (fatata e 7 %); e te tahi atu mau mea, mai te nutriment, te oromona, te mǎhu, te vitami, te pera e te électrolyte (fatata 1,5 %).

Te faaueraa eiaha e rave i te toto, no te mau tuhaa o te toto atoa anei? Eita ta tatou e nehenehe e pahono roa ˈtu. Aita te Bibilia e horoa ra i te mau faaueraa taa maitai no nia i te mau tuhaa o te toto. a Parau mau, mea rahi te tuhaa no roto mai i te toto tei horoahia no te mau rapaauraa. E titauhia ïa ia faaoti te Kerisetiano taitahi ia au i to ˈna manaˈo haava e farii anei aore ra e patoi atu.

Hou oe a faaoti ai, a ui ia oe iho: ‘Ua ite maite anei au e ia patoi au i te mau tuhaa atoa o te toto, te auraa ïa e eita vau e farii i te tahi mau raau o te aro i te tahi mau maˈi aore ra titorotoro aore ra o te haaputua i te toto ia mau te taheraa toto? E nehenehe anei ta ˈu e faataa i te hoê taote no te aha vau e patoi ai aore ra e farii ai ia faaohipahia te tahi mau tuhaa o te toto ei ravea rapaauraa?’

No te aha e na ˈu iho e maiti i te tahi mau ravea rapaauraa o te faaohipa i to ˈu iho toto?

Eita te mau Kerisetiano e horoa aore ra e faaherehere i to ratou toto no te mau pâmuraa, aita râ te mau faaueraa tumu bibilia e patoi roa ra i te tahi mau ravea aore ra hiˈopoaraa no nia i te toto o te hoê taata. No reira, na te taata taitahi e faaoti ia au i to ˈna manaˈo haava e farii anei aore ra e patoi i te tahi mau ravea rapaauraa o te faaohipa i to ˈna iho toto.

Hou oe a faaoti ai, a ui ia oe iho: ‘Ia faahaerehia te hoê tuhaa o to ˈu toto i rapaeau i to ˈu tino e ia mau te taheraa maa taime noa, e faatia anei to ˈu manaˈo haava ia ˈu ia hiˈo i taua toto ra ei tuhaa â o to ˈu tino, a ore atu ai e titauhia ia “faatahe atu i raro i te repo”? (Deut. 12:23, 24) E haapeapea anei to ˈu manaˈo haava haapiihia e te Bibilia mai te peu e i roto i te hoê tâpûraa e tatarahia te hoê tuhaa o to ˈu toto no te rapaau hou a faahoˈi atu ai i roto i to ˈu tino? Ua ite maite anei au e ia patoi au i te mau ravea rapaauraa atoa o te faaohipa i to ˈu iho toto, te patoi ra ïa vau i te faaohiparaa o te hoê tamâraa toto aore ra te hoê matini mafatu-mahaha? Ua pure anei au no nia i teie tumu parau hou a rave ai i ta ˈu faaotiraa?’ b

Eaha ta ˈu iho mau faaotiraa?

A hiˈopoa i na tapura e piti i na api i muri nei. Te horoa ra te tapura 1 i te tahi mau tuhaa o te toto e te faataa ra e nafea te reira e faaohipa-pinepine-hia ˈi i roto i te rapaauraa. A tapao i ta oe iho maitiraa e farii anei aore ra e patoi i taua mau tuhaa taitahi ra. Te horoa ra te tapura 2 i te tahi mau ravea rapaauraa matauhia o te faaohipa i to oe iho toto. A tapao i ta oe iho maitiraa e farii anei aore ra e patoi i taua mau ravea ra. E ere teie na tapura i te mea haamanahia, e nehenehe râ oe e faaohipa i te mau pahonoraa ta oe e papai i nia iho no te faaî i ta oe tareta DPA.

Na oe e faaoti no oe iho, eiaha na vetahi ê. Eiaha atoa e faaino i te mau faaotiraa a te tahi atu Kerisetiano. I roto i teie tuhaa, “e riro . . . ta te taata nei hopoia ei nia ïa ia ˈna iho e ati noa ˈˈe.”—Gal. 6:4, 5.

[Nota i raro i te api]

a Te vai ra te mau haamaramaramaraa faufaa no nia i teie tumu parau i roto i Te Pare Tiairaa o te 1 no Tiurai 2004, api 29-31.

b Te vai ra te mau haamaramaramaraa faufaa no nia i teie tumu parau i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Atopa 2000, api 30-1, e te DVD Des alternatives à la transfusion—Documentaires.

c d e f g h i Nota: E ere hoê â ravea faaohiparaa i teie mau rapaauraa ta te mau taote atoa. A ani i to oe taote ia faataa i te mau ravea atoa e vai ra ia papu maitai ia oe e te tuati ra i te mau faaueraa tumu bibilia e i ta oe iho mau faaotiraa e rave ia au i to oe manaˈo haava.