Skip to content

Ndomo Nda Sanda Oluali ka lu Kuete Ekambo Liesunga

Ndomo Nda Sanda Oluali ka lu Kuete Ekambo Liesunga

Ndomo Nda Sanda Oluali ka lu Kuete Ekambo Liesunga

Wa Lomboluiwa la Ursula Menne

Otembo yosi nda kuata onjongole yoku mola omanu vosi oku tatiwa lesunga. Omo liaco, nda kapiwa vokayike ko Kutakelo yo Alemanya kuenda omo nda lilongisila okuti ku ka kala oluali lumue luesunga. Linga ndi ci lombolole ciwa.

NDA citiwa kunyamo 1922 ko Alemanya volupale luo Halle, luna lu kuete ci pitahãla 1.200 kanyamo. Oluo lu sangiwa eci ci soka 200 kolokilometulu lombuelo yo Berlim, olupale luo Halle lua kala lumue pokati kovitumãlo kua fetikila etavo lio Protestande. Manjange ukãi Käthe, wa citiwa kunyamo 1923. Isiange wa kala esualali kuenda ina yange wa kala onjimbi.

Onjongole yoku malako ekambo liesunga, nda yi piñala ku isiange. Eci eye a siapo upange wusualali, wa landa ovenda yimue kuenda vana va enda oku landa, va kala olohukũi. Eye wa va kuatela ohenda yalua kuenje wa enda oku va levalisa. Omo liocituwa caco cohenda, omĩlu yaco ya fa. Ocituwa ca isiange nda ca ndi longisa okuti, oku likolisilako oku malako olonepele lekambo liesunga, ka ca lelukile. Pole, ovisimĩlo viovomalẽhe, ka ca lelukile oku vi siapo.

Uloño woku kala onjimbi, nda u piñala ku ina yange. Ame la Käthe, tua lilongisa laye oku imba loku piluka. Nda kala omõla umue ukualohõlo vialua, ame la manjange tua kuata ekalo liwa komuenyo toke kunyamo 1939.

Efetikilo Liesumuo Limue

Eci nda mala oku tangela kosikola ya pita pokati, nda lilongisa omiluko yo bale, nda lilongisavo o Ausdruckstanz (ci lomboloka “omiluko yoku situlula ovisimĩlo”), la Mary Wigman. Eye wa loñolohele calua komiluko yaco okuti, poku ci linga, omunu o situlula ovisimĩlo viaye poku piluka. Nda lilongisavo oku pindala. Omo liaco, efetikilo liovomalẽhe ange, lia kala lika liesanju kuenda nda lilongisa ovina vialua viwa. Pole, cosi ca pongoloka kunyamo 1939 eci Uyaki Wavali wa Pita Voluali Luosi lua fetika. Nda kuata ocitangi cikuavo kunyamo 1941 eci isiange a fa lotumbe.

Uyaki u sumuisa calua. Nda kuata lika 17 kanyamo eci uyaki wa fetika kuenda nda simĩle okuti, oluali lua linga eyui. Nda mola omanu valua oku yapuisiwa lovituwa violo Nazista. Noke kueya uhukũi, olofa kuenda enyõleho. Onjo yetu ya nyõleha calua omo lietenda kuenda valua pokati kepata liange va fa vokuenda kuyaki.

Eci uyaki wa pua kunyamo 1945, ame la manjange kuenda inange, handi tua kala ko Halle. Kotembo yaco nda kuelele ale kuenda nda kuata omõla umue ukãi, pole, nda kuata ovitangi volohuela viange. Kuenje ame lulume wange tua litepa. Omo okuti nda sukilile oku tekula omõlange, upange wange wa kala woku piluka kuenda oku pindala.

Noke liuyaki, o Alemanya ya tepiwa volonepa vikuãla, olupale luetu lua tiamẽlele konepa kua vialiwile lo União Sovietika. Omo liaco, omanu vosi va sukilile oku li kisa lovihandeleko viuviali wo União Sovietika. Kunyamo 1949, konepa yo Alemanya tua kala yina ya tukuiwile okuti o Alemanya yo Kutundilo, ya linga o Repúblika Demokratika yo Alemanya (RDA).

Omuenyo Vemẽhi Liovihandeleko Viuviali wo União Sovietika

Kanyamo aco, ina yange wa vela calua kuenje nda sukilile oku u tata. Nda sanga upange umue woku talavaya voseketa yombiali. Votembo yaco, nda kũlĩha olondonge vimue vakuambuanja va kala oku seteka oku tukula vimue pokati kovina viekambo liesunga via enda oku lingiwa. Ndeci, umalẽhe umue ka taviwile oku tangela kosikola yimue ya velapo omo okuti isiaye wa tiamẽlele kocitundo colo Nazista. Noke nda lipula ndoco: “Momo lie eye a fetela eko lia isiaye?” Onjongole yange yoku yakela ekambo liesunga, ya livokiya kuenje nda nõlapo oku linga ombuanja volokololo. Vepuluvi limue nda pateka olopapelo volosikata vioku iñilila vombonge yolupale luaco.

Omo okuti nda kala usonehi wo Comité Regional de Paz, nda sukilile oku soneha ovikanda vimue viatiamẽla kekambo liesunga. Eteke limue, omo liopulitika o Comité ya yonguile oku tuma asapulo ka a sungulukile kulume umue wa kuka wa kala Kutakelo wo Alemanya oco vo lundile. Nda kuata onyeño yalua omo liekambo liesunga ulume waco a laikele oku tatiwa lalio, kuenje nda seleka ovikanda viaco voseketa. Lalimue eteke ovikanda viaco via tumiwile.

“Omunu o Koka Ohele Vohondo Yaco” wa Nyĩha Elavoko

Kosãi Yevambi yunyamo 1951, alume vavali va iñila voseketa yange loku popia vati: “Ove o kapiwa vokayike.” Ovo va ngambata vokayike ka kũlĩhĩwa okuti, Roter Ochse ale Ongombe yi Kusuka. Noke liunyamo, nda lundiliwa okuti nda sinĩla ombiali. Umue pokati kolondonge wa ndi pakula loku sapuila kakuenje velombe va tukuiwa Stasi ciatiamẽla kombuanja nda lingile yoku pateka olopapelo. Esombiso liaco lia kala liuhembi omo okuti, lomue wa kapeleko ovina nda popia oco ndi liteyuile. Nda pisiwila oku kala vokayike anyamo epandu. Vokuenda kuotembo yaco, nda vela kuenje nda kapiwa vohondo yosipitali yokayike muna mua kala 40 kakãi. Noke lioku mola omanu vaco va sumua calua, nda kuata esakalalo lialua. Nda lupukila toke pepito kuenje nda fetika oku veta veta kepito.

Ondavululi yimue ya ndi pula ndoco: “Nye o yongola”?

Nda kaluka hati: “Njongola oku tunda mulo.” Nda citava, ndi kape vohondo yulika, pole, njupe mulo!” Ocili okuti, eye ka kapeleko epingilo liange. Noke liotembo yimue, nda mola ukãi umue wa litepele la vakuavo. Ovaso aye a kala oku situlula ombembua yo vutima. Kuenje nda tumãla ponele yaye.

Eye hati: “Nda o yongola oku tumãla ponele yange lunguka,” eci ca ndi komõhisa calua. Eye wamisako ndoco: “Akãi vakuavo va sima okuti ndi koka ohele omo lioku kala Ombangi ya Yehova.”

Kotembo yaco, sia kũlĩhĩle okuti Olombangi Via Yehova via tendiwile ndovanyãli Viocitundo co Komunista. Pole, eci nda kũlĩhĩle ceci okuti vavali Vakuakulilongisa Embimbiliya (ndomo Olombangi Via Yehova via kũlĩhĩwile) va enda oku nyula Isiange olonjanja vialua eci nda kala omõla. Ndi ivaluka eci Isiange a popele hati: “Vakuakulilongisa Embimbiliya va vangula ocili!”

Nda lila omo liesanju poku kũlĩha ukãi waco ukuacisola, wa tukuiwile Berta Brüggemeier. Noke ndo pinga siti, “Mange ohenda ndi sapuile eci catiamẽla ku Yehova.” Oku upisa opo, tua enda oku pita otembo yalua kumosi loku sapela catiamẽla Kembimbiliya. Pokati kovina vikuavo nda lilongisa okuti, Suku yocili Yehova, eye Suku yocisola, yesunga kuenda yombembua. Nda lilongisavo okuti, eye o ka malako ovitangi viosi via kokiwa lomanu olondingaĩvi haivo olongangala. Olosamo 37:10, 11 hati: “Vokatembo kaño, olondingaĩvi ka vi ka kalako vali . . . Pole, ambombe va ka piñala ilu lieve kuenda va ka sanjukila ombembua yalua.”

Eyovo Liange, Loku Enda Kutakelo

Nda yovuiwa kunyamo 1956, noke lioku kala vokayike ci pitahãla anyamo atãlo. Noke yoloneke vitãlo, nda tila ko RDA oco ndi ka kale Kutakelo wo Alemanya. Kotembo yaco, nda kuatele ale omãla vavali vakãi okuti Hannelore kuenda Sabine vana va endele lame. Kuenje nda linyãla lulume wange kuenda nda sanga vali Olombangi Via Yehova. Osimbu nda kala oku lilongisa Embimbiliya, nda limbuka okuti nda sukilile oku linga apongoloko alua oco omuenyo wange u li kuate lolonumbi via Yehova. Nda linga apongoloko aco kuenje nda papatisiwa kunyamo 1958.

Noke nda kuela vali, pole, onjanja eyi Lombangi yimue ya Yehova yi tukuiwa Klaus Menne. Ame la Klaus tua kuata olohuela vi komõhisa kuenda tua kuata omãla vavali okuti, Benjamin la Tabia. Pole, Klaus tunde eci a fa locilunga coku litusula kuoviendelo, pa pita ale 20 kanyamo kuenda sia la kuela vali. Pole, elavoko liepinduko li ndembeleka calua, momo nda kũlĩha okuti, vana va fa, va ka pinduiwa oco va ka kale vali lomuenyo Vocumbo celau palo posi. (Luka 23:43; Ovilinga 24:15) Cikuavo ci ndembeleka calua oku kũlĩha okuti, omãla vange kakuãla kavo va kasi oku vumba Yehova.

Ngeca olopandu omo lielilongiso liange Liembimbiliya, muna nda lilongisa okuti Yehova eye lika o ka nena esunga liocili. Ca litepa lomanu ceci okuti, eye wa kapako ovina viosi vi pita letu, oku kongelamo ovina vina okuti lomue o tẽla oku vi mola. Oku kuata ukũlĩhĩso waco, ci nyĩha ombembua cilo, ca piãla enene eci ndi mola, ale poku liyaka lekambo liesunga. Elivulu Liukundi 5:8 liti: “Nda ove o limbuka ohali yohukũi, lekambo liesunga kuenda liesunguluko vocivanja cove, ku ka komõhe omo liocina caco. Momo usongui, o kasi oku lavuluiwa la una wo velapo okuti, eye ci sule kuenje kuli vakuavo va kasi pomangu ya velapo okuti, ovo ci sule.” Ocili okuti, ka kuli laumue o kasi ‘pomangu ya velapo’ Ululiki wetu. Ukanda ku Va Heveru 4:13 hati: “Kovaso a Suku ka kuli ociluvo okuti ca salamisua pole, ovina viosi kokuaye via situluiwa haivio vi letiwe la una okuti, o ka tu sombisa.”

Oku Ivaluka Eci ci Panda 90 Kanyamo Omuenyo Wange

Olonjanja vialua omanu va ndi pula ndomo omuenyo wa kala vemẽhi viovihandeleko viuviali wo Nazista kuenda wo Komunismu. Ovihandeleko viovoviali aco, ka via lelukile. Ovoviali aco avali kuenda ovoviali akuavo, a lekisa okuti omanu ka va tẽla oku li viala ovo muẽle. Embimbiliya li teta onimbu poku popia ocili ndoco: “Omunu wa siata oku viala ukuavo oco o linge eci cĩvi.”—Ukundi 8:9.

Eci nda kala umalẽhe kuenda sia kuatele olondunge, nda simĩle okuti, omanu va pondola oku viala lesunga. Kaliye ñuete elomboloko lia suapo ndomo ovina vi kasi. Ululiki wetu eye lika o tẽla oku nena oluali lumue luesunga. Eye o ka ci linga poku nyõla olondingaĩvi viosi, loku eca uviali wongongo peka Liomõlaye Yesu Kristu una okuti, otembo yosi o pitisa kovaso olonjongole viomanu vakuavo, viaye muẽle ci sule. Embimbiliya li popia ndoco catiamẽla ku Yesu: “Ove wa sola esunga kuenda wa suvuka evĩho.” (Va Heveru 1:9) Ngeca olopandu omo Suku a ndi kokela Kosoma yaco yi komõhisa haiyo yesunga. Ndi lavoka oku kala vemẽhi liuviali waye otembo ka yi pui!

[Picture on page 23]

Ame lomãla vange Hannelore la Sabine, noke yoku pitĩla Kutakelo wo Alemanya

[Picture on page 23]

Cilo, lomõlange Benjamin lukãi waye Sandra