Skip to content

Skip to table of contents

Eye ‘wa Endaenda la Suku Yocili’

Eye ‘wa Endaenda la Suku Yocili’

SETUKULI EKOLELO LIAVO | NOHA

Eye ‘wa Endaenda la Suku Yocili’

NOHA wa kala oku ketulũla onyima yaye kuenda oku liolõla omo lievalo a yeva volonumba viaye. Sokolola ndomo a tumãlele konele yavaya osimbu a puyuka loku vanja ocimbaluku cinene. Elemba liocikokoto kuenda onjuela yoku songa avaya via lisanduila vofela. Osimbu Noha a kala oku puyuka, wa mola ndomo omãla vaye va sakalala loku valela avaya. Ukãi waye, lomãla vaye, kuenda akãi vomãla vaye, va kala ale oku linga upange waco vokuenda kuanyamo. Ovo va lingile ale upange walua, pole, kua kambele handi onepa yalua oco va malusule upange waco!

Omanu va simĩle okuti, Noha kumue lepata liaye, va linga ayui. Osimbu va kala oku tunga ocimbaluku, omanu va va yola yola epembe loku sima vati lalimue eteke voluali mu keya etande. Elungulo Noha a eca kokuavo lia tiamẽlele kocilunga caco, kokuavo lia kala nduveke! Ka va ponduile oku limbuka esunga lieci Noha kumue lepata liaye va pesila otembo kupange waco. Pole, Yehova Suku, ka tendele Noha okuti, wa linga eyui.

Embimbiliya liti: ‘Noha wa endaenda la Suku yocili.’ (Efetikilo 6:9.) Ondaka eyi, yi lomboloka nye? Ondaka yaco ka yi lomboloka okuti Suku weyile palo posi, ale Noha eye wa endele kilu. Pole, yi lomboloka okuti, Noha wa pokola ku Suku loku amela kokuaye, kuenda wo kuatela ocisola calua, cina ca kala ndu okuti eye kumue la Yehova, va endaila pamosi ndeci omunu a linga lekamba liaye. Noke yanyamo alua, Embimbiliya lia tukula Noha ndoco: ‘Omo a kala lekolelo, wa pisa oluali.’ (Va Heveru 11:7) Noha wa pisa ndati oluali? Koloneke vilo, tu setukula ndati ongangu yaye yoku lekisa ekolelo?

OMUNU UMUE UKUESUNGA VOLUALI LUEVĨHO

Noha wa kulila voluali lumue okuti evĩho lia kala lika oku livokiya. Evĩho liaco, lia fetikila koloneke via Enoke una wa kala sekulu ya Noha, haeye ulume umue ukuesunga wa endaenda la Suku. Enoke wa popele hati, eteke liesombiso lia laikele oku iya kolondingaĩvi voluali. Kuenje, koloneke via Noha, evĩho liaco lia kala oku livokiya calua. Ocili okuti, oluali lua vĩhile calua kovaso a Yehova, momo lue yukile to ungangala. (Efetikilo 5:22; 6:11; Yuda 14, 15) Nye ca pitako okuti oco ca nena evĩho liaco?

Pokati kovangelo okuti omãla va Suku, pa pita ocitangi cimue cinene. Umue pokati kovangelo vaco, wa lingilile ale usuanji Yehova Suku, eci o lundila poku vetiya Adama la Heva oku linga ekandu, kuenje wa linga Satana Eliapu. Koloneke via Noha, ovangelo vakuavo va fetika oku sinĩla uviali wa Yehova. Ovo va siapo ocitumãlo cavo kilu cina Suku a va ĩhile, noke veya palo posi, loku lipongolola vatimba ositu, kuenje va nõla akãi va posoka yu, va likuela lavo. Epela, usesiame, lesino liovangelo vaco, lia kala ndowule u ponda pokati komanu.—Efetikilo 3:1-5; 6:1, 2; Yuda 6, 7.

Ovangelo vamue, va lipongolola vatimba ositu okuti eci va litokeka lakãi vomanu, va cita omãla vanene haivo va kuata ongusu yalua. Embimbiliya li va tukula hati, Ovindululu, ci lomboloka okuti, “Vakuakulundula” omo va enda oku kupuila omanu posi. Omo liungangala waco, ovindululu via vokiya evĩho voluali kuenda oku sinĩla Suku. Ovina viaco via vetiya Ululiki oku tenda okuti, “ũvi womanu wa lova kilu lieve, lovisimĩlo viosi vi simaiwa vovitima viavo via vĩha ño oloneke viosi.” Omo liaco, Yehova wa sokiyile okuti, vokuenda kuanyamo 120, o kundula olondingãvi viosi kilu lieve.—Efetikilo 6:3-5.

Sokolola ndomo ka ca lelukile oku tata epata voluali luaco! Pole, eci oco Noha a linga. Eye wa kuelele ukãi umue uwa. Eci Noha a tẽlisa 500 kanyamo, ukãi waye wa cita omãla vatatu okuti, Semi, Hama, la Yafete. a Kavali kavo va likolisilako oku teyuila omãla vavo kevĩho lia kala kolonele viosi. Ocili okuti, omãla vatito va siata oku komõha loku kuatela usumba ‘omanu va lepa haivo va pama’ calua, pole eci oco ovindululu via kala. Ka ca lelukile ku Noha kumue lukãi waye oku teyuila omãla vavo kovolandu osi a tiamẽla kovina vĩvi via lingaiwa lovindululu, pole, va sukilile oku va longisa ocili catiamẽla ku Yehova Suku, una wa suvuka evĩho liosi. Ovo va kuatisa omãla vavo oku limbuka okuti, Yehova wa sumuĩle calua omo liungangala kuenda esino lia kala voluali.—Efetikilo 6:6.

Koloneke vilo, olonjali via siata oku liyaka lovitangi ndevi Noha kumue lukãi waye va pita lavio. Voluali mue yuka to ungangala lesino li sokisiwa ndowule u ponda. Olonjanja vialua, valupale mue yuka ovimunga viamalẽhe vana okuti ovingumba. Kuli olomapalo vi vetiyila amalẽhe koku linga ungangala. Olonjali vina vi kuete olondunge vi pondola oku tateka omãla vavo poku va longisa ovina viatiamẽla ku Yehova, Suku ukuambembua, una o ka mãlako evĩho liosi (Osamo 11:5; 37:10, 11) Nda vi ci linga, vi kuata onima yiwa! Noha kumue lukãi waye va kuata onima yiwa. Omãla vavo va kula kuenje, va kuela akãi va yonguile oku kũlĩha Suku yocili, Yehova, loku u sumbila.

“LITUNGILA OCIMBALUKU”

Eteke limue, omuenyo wa Noha wa pita vepongoloko linene. Yehova poku sapela laye wo sapuila ocipango caye coku mãlako olondingaĩvi via kala voluali koloneke viaco. Suku wa sapuila Noha hati: “Litungila ocimbaluku lovinendele.”—Efetikilo 6:14.

Ocimbaluku caco hanaviyuko, ndeci vamue va siata oku popia. Ka ca kaile ndongonjo yimue, ka ca kuatele upungu ndaño ocipando coku tapula ovava ndeci colonaviyu. Pole, ca kala ndokasia yimue yinene ya tapika. Yehova wa ecele ku Noha oloseteko viocimbaluku caco, lolonumbi ndomo a ponduile oku ci panga, loku ci laña ocikokoto vokati lo koñoño yaco. Kuenje, wa sapuila Noha esunga liaco hati: “Ndokisa kilu lieve etande . . . cosi ci kasi kilu lieve ci fa.” Pole, Yehova wa lisila la Noha poku u sapuila hati: ‘Iñila vocimbaluku, ove lomãla vove, lukãi wove, lakãi vomãla vove.’ Noha wa iñisavo vimue pokati kapata osi ovinyama. Vana va kala vocimbaluku ovo lika va ponduile oku puluka Ketande lia laikele oku iya!—Efetikilo 6:17-20.

Noha wa sukilile oku linga upange walua. Ocimbaluku caco ca kuata oloseteko evi: 133 kolometulu vusõvi, 22 kolometulu voku tanda, kuenda 13 kolometulu voku lepa. Ocimbaluku caco, ca kala cinene calua okuti, olonaviyu via siata oku pangiwa koloneke vilo, ci sule. Anga hẽ Noha wa likala oku linga upange waco poku lisiõsiõla okuti, upange waco wa tatama loku seteka oku tepulula oloseteko viaco? Embimbiliya li tambulula ndoco: “Noha wa linga cosi Suku o sapuila.”—Efetikilo 6:22, NW.

Upange woku tunga ocimbaluku wa lingiwa vokuenda kueci ci soka 40, ale 50 kanyamo. Ca sukilile oku teta oviti, loku vi ambata, kuenda oku teta olomangaluwa, poku vi sokiya ciwa loku vi tokeka. Ocimbaluku caco ca kuata olosapalalo vitatu kuenda ohondo yimue ya tepiwamo. Citava okuti ocipepi lolusoka luaco kua kala olonjanela via pitisa ocinyi lofela, pole eci ombela ya loka, ovava ka a iñilile vokati kaco.—Efetikilo 6:14-16.

Osimbu otembo ya pita kuenda ocimbaluku ca kala oku tungiwa, Noha wa kuata esanju omo wa kuatisiwa lepata liaye! Pole, kua kala ocitangi cimue ca sukilile oku potoluiwa okuti, oku tunga ocimbaluku ci sule. Embimbiliya li tu sapuila okuti Noha “wa sapula esunga.” (2 Petulu 2:5) Lutõi walua wa lungula omanu va lingaile evĩho, haivo ka va sumbilile Suku, okuti enyõleho lia kala ocipepi. Oco hẽ omanu vo tambulula ndati? Noke, Yesu Kristu wa ivaluka otembo yaco poku popia hati, “ka va limbukile cimue.” Eye wa popia hati, ovo va sakalaile lika lovopange eteke leteke, ndeci oku lia, oku nyua, kuenda oku kuela, kuenje ka va yevelile kondaka Noha a va sapuila. (Mateo 24:37-39) Ocili okuti, valua pokati kavo va sepula Noha kumue lepata liaye. Citava okuti vamue vo tata lãvi kuenda vo lambalala.

Noha lepata liaye ka va liwekelepo oku linga upange. Ndaño omanu koloneke viaco va velisilepo lika olonjongole viavo, kuenda va tendele oku tunga ocimbaluku ndocina cimue ka ci silivila haico uveke, pole Noha wa linga upange waco. Apata Akristão koloneke vilo, a sukila oku lilongisa ovina vialua viatiamẽla kekolelo lia Noha leli liepata liaye. Handi vali, tu kasi kotembo yina ya tukuiwa Vembimbiliya okuti, ‘oloneke via sulako’ violuali lulo lua vĩha. (2 Timiteo 3:1) Yesu wa popia hati, otembo yetu, yi sokisiwa loloneke Noha a tunga ocimbaluku. Nda omanu va tambulula lowesi esapulo Liusoma wa Suku, va yola epembe, ale va linga ungangala, Akristão va sukila oku ivaluka ongangu ya Noha. Akristão havoko va liyaka tete lovitangi viaco.

“IÑILA VOCIMBALUKU”

Anyamo a kala oku pita, kuenje, ocimbaluku ca posuisiwa. Osimbu Noha a panda koku tẽlisa 600 kanyamo, wa pita lepese linene. Isiaye Lameke, wa fa. b Noke yanyamo atãlo, Metusele isia ya Lameke haeye sekulu ya Noha, wa fa eci a tẽlisa 969 kanyamo. Embimbiliya li popia hati, Metusele eye omunu wa kala komuenyo otembo yalua. (Efetikilo 5:27) Metusele la Lameke kavali kavo va citiwa kotembo ya Adama, omunu watete kilu lieve.

Kukululu Noha, wa tambula esapulo likuavo ku Yehova Suku kunyamo wovita epandu liokuti: “Iñila vocimbaluku, ove lonjo yove yosi.” Kepuluvi liaco Suku wa sapuila Noha oku nõla vimue pokati kapata osi ovinyama okuti, povinyama vina via yela, o nõlapo alume epanduvali, lolomange epanduvali. Pole, povinyama ka via yelele wa nõlapo ño vivali vivali, ndokuti ulume lomange yaco.—Efetikilo 7:1-3.

Oku vanja ovinyama viaco, ca posokele calua. Eye wa muĩla ocipãla ndomo olohuluwa lolohuluwa viovinyama via kala oku enda, oku palãla, evi vitito levi vinene, via kuata avala aiñi aiñi, lovituwa via litepa. Ka tu pondola oku sokolola ndomo Noha ongolola ovinyama viaco, loku senga ovinyama viosi vio vusenge oco vi iñile vocimbaluku. Ulandu waco u lekisa okuti, “via iñila la Noha vocimbaluku.”—Efetikilo 7:9.

Omanu vamue vakuatatahãi va siata oku pula ndoco: ‘Ndamupi Noha a ponduile oku linga upange waco? Citava ndati oku kongela pamosi ovinyama viosi okuti vi kala lombembua?’ Kũlĩhĩsa ndoco: Anga hẽ Ululiki woluali kumue loviendalomuenyo viosi, ka kuete unene woku pokuisa ovinyama? Ivaluka okuti, Yehova Suku, eye ululiki wovinyama, haeya noke weya oku tepa pokati Okalunga Kakusuka, kuenda wa talamisa ekumbi vongunji. Oco hẽ ka ponduile oku endisa ovolandu a pita kotembo ya Noha? Eye, wa ponduile oku ci linga, kuenda wa ci linga muẽle!

Ocili okuti, Suku wa ponduile oku popela oviendalomuenyo viaye lonjila yikuavo. Pole, omo liolondunge viaye vialua, wa nõla onjila yimue yi tu ivaluisa okuti, kefetikilo wa ecele komanu ocikele coku tata oviendalomuenyo viosi palo posi. (Efetikilo 1:28) Koloneke vilo, olonjali vialua via siata oku tukula ulandu wa Noha oco vi longise omãla vavo okuti, Yehova wa kapako omanu kuenda ovinyama.

Yehova wa sapuila Noha hati, Etande liya vokuenda kuosemana. Citava okuti ulandu waco wa nenela esakalalo epata. Sokolola upange woku senga ovinyama viosi, loku longeka okulia kuovinyama, oku sokiya ciwa ocitumãlo cepata, kuenda oku kapa ovikuata viavo vokati kaco. Citava okuti, ukãi wa Noha kumue lakãi vomãla vavo Semi, Hama, la Yafete, va talavaya calua oco vokati kocimbaluku mu posoke ciwa okuti citava oku kalamo.

Nye ci popiwa catiamẽla komanu vakuavo? Ovo “ka va limbukile cimue” ndaño lolondimbukiso viokuti, Yehova wa kala oku sumũlũisa upange wa Noha. Ovo ka vo kuatisile pole, va mola ndomo ovinyama via kala oku iñila vocimbaluku. Ka tu komõha esunga lieci ka va lekisilile onjongole. Koloneke vilo, omanu ka va limbukile ondimbukiso yokuti, tu kasi koloneke via sulako violuali lulo lua vĩha. Ndomo upostolo Petulu a ci popele, vakuetombo va siata oku tomba vana va kasi oku kunda elungulo lia Suku. (2 Petulu 3:3-6.) Ocili okuti, omanu va tomba Noha kumue lepata liaye.

Otembo yipi etombo liaco lia pitĩla kesulilo? Ulandu waco u tu sapuila okuti, eci Noha lepata liaye kumue lovinyama va iñila vocimbaluku, “Yehova wo yikilamo.” Nda okuti vakuetombo va kala ocipepi, eci va mola elinga liaco, lia Suku va kutisiwa osõi. Pole, nda lomue wa kala ocipepi, eci ombela ya fetika oku loka, va kutisiwa osõi! Oyo ya fetika oku livokiya katito, katito kuenda ya linga etande linene voluali luosi ndeci Yehova a ci popele kuenje, oco ca pita.—Efetikilo 7:16-21.

Anga hẽ Yehova wa sanjukila olofa violondingaĩvi? Sio! (Esekiele 33:11) Eye wa va ĩhile otembo yalua yoku liwekapo oku linga eci cĩvi loku linga eci ciwa. Anga hẽ va siapo ovilinga viavo? Ulandu womuenyo wa Noha u tambulula epulilo eli. Noha poku endaenda la Yehova Suku, loku pokola kovina viosi o sapuila, wa lekisa okuti, omanu va pondola oku popeliwa muẽle. Ekolelo lia Noha, lia pisa omanu vo koloneke viaye. Ovilinga viaye via lekisa okuti, nda omanu va silepo evĩho nda va popeliwa. Noha kumue lepata liaye va popeliwa omo va amamako lekolelo liavo. Nda ove wa setukula ekolelo lia Noha, o ka popela omuenyo wove lowu wepata liove. O pondola oku kala ekamba lia Suku poku endaenda laye ndeci Noha a linga. Kuenda ukamba waco u ka kala otembo ka yi pui!

[Atosi pombuelo]

a Omanu koloneke viaco va enda oku kala komuenyo otembo yalua okuti koloneke vilo ci sule. Ovo va kuata anyamo alua, omo lioku kala ocipepi loku li pua, kuna Adama la Heva va pumba.

b Lameke eci a cita omõla ulume wo luka onduko ya Noha—pamue onduko yaco yi lomboloka okuti, “Epuyuko, Elembeleko,”—kuenje, wa imba owanji wokuti, Noha wa laikele oku tẽlisa elomboloko lionduko yaye poku nenela elembeleko omanu kupange wavo omo liosi ya siñaliwile. (Efetikilo 5:28, 29) Lameke ka muĩle oku tẽlisiwa kuocitumasuku caco.

[Elitalatu kemẽla 12]

[Elitalatu kemẽla 13]

Noha kumue lukãi waye va teyuila omãla vavo kovilinga vĩvi

[Elitalatu kemẽla 14, 15]

Ndaño kua kala ondimbukiso yesumũlũho Suku a ecele ku Noha, haimo lumue omanu vo sepula, kuenda ka va yevelile esapulo a va kundila