Skip to content

Skip to table of contents

Ndamupi o Pindisa Omãla Vove?

Ndamupi o Pindisa Omãla Vove?

“Nda kala oku pua epandi lioku yevelela onjuela yakãlu osi a pita. Ya kala onjanja yatatu Jordan a pitĩla ekumbi lia enda okuti wa ndi sanga konjo. ‘Pi a kasi?’ Nda kala oku lipula ndoco, wa sangiwa hẽ locitangi cimue? Anga hẽ wa kapako esakalalo lietu?’ Eci a pitĩla, nda temẽle calua.”GEORGE.

“Omõlange ukãi wa kaluka calua kuenje ca ndi saluisa. Eci nda ñualapo oku u vanja, nda mõla okuti o likuete olukondo loku lila. Manjaye ukuanyamo akuãla, wo veta.”NICOLE.

“Omõletu ufeko Natalie, ukuanyamo epandu loku nungulamo ovaso wa popia hati, ‘sia nyanele onela. Nda yi nõla!’ Omo lioku tamãlala loku likala ca tu sumuisa calua kuenje tua fetika oku lila. Pole, tua kũlĩhile okuti o kasi oku kemba.”STEPHEN.

NDA ove unjali, wa siatavo oku liyaka lovitangi ndevi via tukuiwa ndeti kefetikilo? Eci o liyaka lovitangi ndevi—wa siata oku lipula—ndomo o pindisa omõlove ale o lipula nda citava oku u pindisa? Anga hẽ ka ca sungulukile oku pindisa omãla vove?

EPINDISO LI LOMBOLOKA NYE?

Vembimbiliya Ondaka “epindiso” ka yi lomboloka eyambulo. Ondaka epindiso yi tiamisiwila koku longisa, oku pokuisa kuenda oku lungula. Oyo ka yi tiamisiwila kungangala.Olosapo 4:1, 2.

Epindiso liolonjali li sokisiwa loku tata ocumbo coloneleho. Ukuakutata ocumbo, tete o pongiya osi loku tapela noke o tuika ovikũla kuenje o vi teyuila oco ka vi ka kuatiwe lovipuka. Osimbu ocikulã ci kula, o sonja ocikulã caco oco ci kule ciwa. Ukuakutata ocumbo wa kũlĩha okuti oku kuama olonjila via litepa vioku tata ovikulã ci kuatisa okuti vi kula luhayele. Cimuamue haico olonjali vi sukila oku linga poku pindisa omãla vavo. Ovo va sukila oku kuama olonjila via litepa. Pole olonjanja vimue vi sukila oku eca epindiso li sokisiwa ndoku sonja ocikũla, oco va imũle ovituwa ka via sungulukile viomãla kefetikilo kuenda oku va kuatisa oku kula lolondunge. Oku sonja ocikũla ci sukila oku ci linga lutate momo nda haicoko ocikũla ci nyõleha. Cimuamue haico catiamẽla kolonjali okuti vi sukila oku eca epindiso locisola.

Yehova Suku una wa situluiwa Vembimbiliya, wa eca ongangu yiwa kolonjali yatiamẽla konepa eyi. Epindiso eye a eca kafendeli vaye vakuepokolo palo posi lia sunguluka kuenda liwa okuti, ovo va litenda ‘ndepindiso limue liocisola.’ (Olosapo 12:1) Ovo va ‘kuatelela kalungulo’ kuenda ‘ka va eci vali.’ (Olosapo 4:13) Ove o pondola oku kuatisa omõlove oku tava kelungulo poku setukula ovina vitatu viavelapo viatiamẽla kelungulo lia Suku: (1) ocisola, (2) esunguluko kuenda (3) epandi.

OKU PINDISA LOCISOLA

Ocisola oco ca siata oku vetiya Suku oku eca epindiso. Embimbiliya li popia ndoco: “Yehova o pokuisa u a sole, ndeci ci lingainga onjali lomõlaye a sanjukila.” (Olosapo 3:12) Handi vali, Yehova ‘ukuahenda, ukuacali, ukuakulivala konyeño.’ (Etundilo 34:6) Omo liaco, Yehova lalimue eteke a lekisa ungangala. Eye ka vangula olondaka via kãla, kuenda ka pisa olonjanja viosi ale oku popia cosi ci pondola oku valula “ndokutoma kuosipata.”Olosapo 12:18.

YEVELELA

Pole, ka ci tẽliwa kolonjali oku kuama ongangu ya lipua ya Suku yoku lekisa epandi. Olonjanja vimue epandi liove li setekiwa pole, vapuluvi aco ivaluka okuti epindiso li tunda konyeño lieciwa lungangala, lukãlu, kuenda ka li kuatisa. Handi vali, ekangiso li vetiyiwa lonyeño ka li kuete esilivilo. Olio li lomboloka ekambo liepandi.

Handi vali, nda wa pindisa locisola kuenda epandi, o pondola oku kuata onima yiwa. Kũlĩhĩsa ulandu wa George kuenda Nicole, olonjali vivali via tukuiwa kefetikilo liocipama eci.

LIKUTILILA

George wa popia hati: “Ame lukãi wange tua temele calua, eci Jordan a pitĩla, pole tua lekisa epandi lioku u yevelela. Omo okuti ca kala kuteke, tua nõlapo oku sapela keteke likuavo komele. Tua li kutilila kumosi kuenje tua pekelako. Keteke likuavo omo okuti tua tulumũha, tua tẽla oku sapela ciwa catiamẽla kocitangi caco kuenje tua kuatisa omõletu. Eye wa fetika oku pokola kovihandeleko vietu tua tumbika kuenda wa tava konima yovilinga viaye. Tua limbuka okuti, oku tambulula lonjanga nda wa tema ka ceci onima yiwa. Nda tete tua nõlapo oku yevelela ovitangi vi potoluiwa ciwa.”

SAPELA

Nicole wa popia hati: “Eci nda yeva omõlange ukuenje oku popia olondaka ka via sungulukile ku manjaye ukãi, ca ndi sumuisa calua. Vepuluvi liaco sia vanguile laye, pole, ndo tuma oco a ende vohondo yaye, momo nda temẽle calua kuenje nda sia nõlele onjila yiwa. Noke eci nda tulumũha, ndo sapuila okuti ungangala ka wa sungulukile kuenda ndo lomboluilavo ndomo manjaye ukãi a sumua calua. Onjila nda kuama ya kuata onima yiwa. Eye wa pinga ongecelo kumanjaye loku u kuata kapepe.”

Epindiso liwa li sukila oku vetiyiwa locisola, ndaño ceci mu kongela ekangiso.

EPINDISO LIAPITA POKATI

Epindiso lia Yehova li eciwa ‘ndomo ci sesamela.’ (Yeremiya 30:11; 46:28) Eye o kũlĩhĩsa ekalo liosi, oku kongelamo ovina ka vi letiwe. Olonjali vi kuama ndati ongangu yaye? Stephen wa tukuiwa kefetikilo liocipama, wa lombolola ndoco: “Ndaño okuti vepuluvi liaco tua temẽle calua kuenda ka tua kuatele elomboloko lieci Natalie a kalela oku likala catiamẽla konela, tua sokolola utunga waye kuenda olondunge a kuete.”

Robert ulume wa Nicole, wa seteka oku kũlĩhisa ovina viosi. Eci omãla va linga cimue cĩvi, eye o lipula ndoco: ‘Elinga liaco hẽ lieya ño ocipikipiki ale va siata ale oku ci linga? Omõla wa kava ale ka liyevite ciwa? Anga hẽ ocituwa caco ci kasi oku situlula ocitangi cikuavo?’

Olonjali vina via sunguluka vi ivalukavo okuti omãla ka va kuete olondunge ndevi viakulu. Upostolo Paulu wa limbuka ocili caco eci a soneha hati: “Eci nda kala omõla nda vangola ndomõla, nda yeva yeva ndomõla, nda soka soka ndomõla.” (1 Va Korindo 13:11) Robert wa popia ndoco: “Oku ivaluka ovina nda lingaile vutila, ci ndi kuatisa oku kuata ovisimĩlo via sunguluka kuenda oku yuvula oku tema lonjanga.”

Oku yuvula oku lavoka ovituwa via lipua komãla ci kuete esilivilo, pole, ku ka sepule ovilinga viavo vĩvi. Poku kapako olondunge viomõlove kuenda ovina vikuavo, o ka lekisa okuti epindiso liove lia sunguluka kuenda lia pita pokati.

EPINDISO LIWA

Elivulu lia Malakiya 3:6 li popia hati: “Ame ndi Yehova si pongoloka.” Afendeli va Suku va kolela kocili colondaka evi kuenda ku kũlĩhĩso waco. Omãla va sukilavo epindiso liwa li vakuatisa oku kolapo. Nda epindiso liove li pongoloka olonjanja viosi omo lionyeño ale liesanju, omõlove ka kuata elomboloko liwa liepindiso kuenje cu nenela olukonyo.

Kũlĩhisa eci Yesu a popia: “Oku popia kuene ku linge nda ‘oco,’ oco; ‘nda hacoko,’ hacoko.” Olondaka evi vi tiamisiwila ciwa kolonjali. (Mateo 5:37) Osimbu kua popele ondaka yimue ku yongola oku kuama, o sukila oku sokolola lutate. Nda wa sapuila omõlove okuti, nda wa linga cimue ka ca sungulukile o kangisiwa, ku ka ivaleko oku tẽlisa ondaka yove.

Ocituwa colonjali coku sapela ciwa lomãla ci kuetevo esilivilo koku eca epindiso. Robert wa lombolola hati: “Nda omãla vetu va ndi vetiya oku tava kocina cimue ukãi wange a va sapuilile okuti ka citava oku ci linga, pole ame nda tava kokuavo omo okuti sia kuatele elomboloko liaco, ndi pongolola ocisimĩlo cange.” Nda olonjali ka vi kuete ovisimĩlo vimuamue viatiamẽla kondaka yaco, ciwa okuti va sapela pokolika kuenda oku nõla onjila yi kuamiwa.

EPINDISO LIKUETE ESILIVILO

Nda wa setukula ocisola ca Yehova, esunguluko, lepindiso liaye liwa, koleli okuti alikolisilo ene a ka kuatisa omãla vene. Oku pindisa kuene locisola ku kuatisa omãla oku kula ciwa loku kuata olondunge kuenje va ka nõla onjila ya sunguluka. Embimbiliya li popia hati: “Pindisa omõla vonjila yo sesamẽla, eci a kula ka yapukamo vali.”Olosapo 22:6.