Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

BUTE ME 6

Lubanga Mono Cwako Dini Ducu?

Lubanga Mono Cwako Dini Ducu?

1. Ma lubbe ki Lok pa Lubanga, kit dini aryo mene keken ma tye?

YECU owaco ni: “Wudony ki i doggola mading, pien doggola ma tero dano i to lac, dok yone gipiro maber, dok jo ma donyo ki iye pol. Pien doggola ma tero dano i kwo ding, ki yone bene rac, dok jo ma nongo yo meno ginok.” (Matayo 7:13, 14) Ma lubbe ki Lok pa Lubanga dini tye aryo keken: acel me ada, acel me goba; acel tye atir, acel pe atir; acel ma tero dano i kwo, acel ma tero dano i to.

2. Ginacoya nyuto nining ni pe dini ducu yomo cwiny Lubanga?

2 Jo mukene gitamo ni dini ducu yomo cwiny Lubanga. Tyeng me Baibul ma piny kany-nyi ginyuto ni meno pe ada:

  • “Jo Icrael dok gutimo gin ma nen marac i wang Rwot kun giworo jogi Baal mapatpat ki jogi ma mon-gu, ma gin lubanga pa jo Ciria, jo Cidon, jo Moab, jo Ammon ki jo Piliciti; gubwoto Rwot woko, pe dok giwore. Pienno kiniga omako Rwot i kom jo Icrael.” (Lungolkop 10:6, 7) Ka waworo cal apaya nyo kit lubanga mo keken ma pe obedo Lubanga me ada, ci Jehovah pe bicwakowa.

  • “Rok man kara giwora [Lubanga] ki doggi nono, ento cwinygi pe i koma wacel; giwora nono, pwony ma gipwonyo obedo pwony ma mako kit pa dano.” (Marako 7:6, 7) Ka jo ma giwaco ni giworo Lubanga ento dok ki tungcel gipwonyo tam ma megi ma ka pwonyo ngo ma Baibul pwonyo, weko worogi konye doko peke. Lubanga pe ye worogi wacel.

  • “Lubanga en cwiny, jo ma wore myero guwore i cwiny ki ada.” (Jon 4:24) Worowa myero orwatte ki Lok ada ma i Baibul.

Jami ma Dini Goba Okelo

3. Yo acel mene ma romo poko dini me ada ki dini me goba?

3 Waromo ngeyo nining ni dini moni yomo cwiny Lubanga nyo pe? Yecu owaco ni: “Yat maber nyako nyige mabeco, ento yat marac nyako nyige maraco. . . . Kit meno wun bene wubingeyogi i kom kitgi.” Kiromo waco kit lok acel-li bene kit man, ka obedo dini ma oa ki bot Lubanga ci kelo nyig mabeco, ento ka dini ma oa ki bot Catan ci binyako nyige maraco.​—Matayo 7:15-20.

4. Kit ango ma jo ma giworo Jehovah ginyuto?

4 Dini me ada weko dano gimare i kin-gi dok bene gimaro wa jo mukene. Gin gibedo kumeno pien Jehovah kikome obedo Lubanga ma lamar. Yecu owaco ni: “Pi man dano ducu bingeyo ni wun lupwonnyena, ka mer tye i kinwu.” Ka kiporo dini mapol mapatpat-ti ki lapim man me woro me ada-ni ci kinongo gitye nining?​—Jon 13:35; Luka 10:27; 1 Jon 4:8.

5. Buk encyclopedia mo acel otito lok ango i kom cato opii me Afrika?

5 Kong itam i kom cato jo me Afrika i opii. Buk ma kilwongo ni The New Encyclopædia Britannica waco ni: “Cokcok jo 18,000,000 me Afrika kiterogi me acata i cat pa lu-Islam ma obedo ka timme kun kingolo Sahara ki mukene ngolo nam Indian Ocean i kine me mwaka 650 nio i mwaka 1905. I nge nucu me mwaka mia me 15 Muni gucako cat i kabedo mapatpat ma i dog nam i tung poto ceng me Afrika, dok ma mwaka 1867 romo onongo dong kitero i kine ka jo 7,000,000 ki 10,000,000 me Afrika calo opii i Lobo Manyen-ni [Amerika].”

6. Dini gubedo ki tic ango i kare me cato jo macol i opii?

6 I Afrika dini kono onongo gubedo ka timo ngo i kare man me ayelayela malit tutwal-li ma co, mon ki lutino kikwanyogi woko ki i pacogi kun kipokogi woko ki i kom jo me odigi, kitweyogi ki nyor, giketo alama ki nyonyo malyet i komgi, kiwilogi ka dok kicatogi calo dyangi-ni? Betwell Ogot ocoyo i gajeti ma kilwongo ni Daily Nation me Nairobi i Kenya ni: “Dini pa Lukrictayo ki pa Islam ducu gumoko i kom pwony me niyegi ni dano ducu guribbe kacel, ento gin aye bene gukelo kit kwo munya madwong ma lwak dano mapol gibedo ki opii dok rok man nongo cayo mukene. . . . Wan omyero waye ni bal man kacel ki kit mugom ma okelo lwak peko madwong tutwal bot jo me Afrika, obedo pa Islam ki pa Lukricitayo, pa muni ma tung Kupoto Ceng ki pa Arabu.”

Dini ki Lweny

7. Lutela dini gutimo ngo i lok ma mako lweny?

7 Dini goba onyuto nyige marac i yo mukene bene. Me lapore, kadi bed Baibul waco ni “mar lawoti,” ento ki mit kom tutwal lutela dini i wi lobo ducu gucwako dok bene guweko lweny omedde.​—Matayo 22:39.

Dini goba bene odonyo i lweny kacel ki i cato opii

8. (a) Lutela dini gudonyo i lweny ma oneko jo me Afrika nining? (b) Lakwat acel me dini owaco ningo i kom lweny ma otimme i kin jo Nigeria?

8 Ongene maber ni, paddi ki sore mukene bene gubedo ka neko dano i Rwanda i kare me mwaka 1994. Dini bene obedo ki tic madit i kukukuku i kin jo me Afrika mukene. Me lapore, i lweny ma otimme i kin jo Nigeria ma ooyo remo adada, dini gubedo ka piyo jo me dul mapatpat ma gitye ka lweny, me medde ki lweny. I kare ma lweny-nyi pud tye ka medde, lakwat acel me dini owaco ni lutela dini “guweko tic ma Lubanga omiyo botgi woko.” En bene omedde ki waco ni: “Wan ma walwonge ni wabedo lutic pa Lubanga-ni dong wadoko lutic pa Catan.”

9. Baibul waco ningo i kom lutic pa Catan?

9 Baibul bene owaco gin ma cal ki meno. Owacci: “Catan kikome bene lokke nen macalo lamalaika ma menyo piny. Man pe dong gin ma pire dit t[u]twal ka ce lutic pa Catan gilokke ginen calo lutic ma tiyo gin ma atir.” (2 Jo Korint 11:14, 15) Kit macalo jo mapol ma kitgi raco gitimme calo gin giber-ri, Catan bene bwolo dano ki luticce ma ginen calo kitgi atir ento timgi raco dok nyiggi bene raco.

10. Lutela dini gukwero Lubanga i yo ango?

10 Lutela dini gipwonyo lok i kom mar, kuc, ki ber kit i wi lobo ducu; ento timgi ma nen aye adegadega, lweny kacel ki kit mogo ma Lubanga dagi. Baibul otito kitgi i yo maber adada ni: “Gituco ki doggi ni gingeyo Lubanga, ento dok gikwere woko ki gin ma gitimo.”​—Tito 1:16.

A Woko ki i “Babilon Madit”

11. Baibul loko ningo i kom dini goba?

11 Wan waromo neno gin ma Jehovah tamo i kom dini me goba ka wakwano buk me Niyabo ma tye i Baibul. Kiporo dini goba kunu ki dako, dok kilwongo ni “Babilon Madit.” (Niyabo 17:5) Nen kong gin ma Lubanga otito i kome:

  • “Dako ma lakwele marac . . . Luker me wi lobo ducu gutimo kwede abor.” (Niyabo 17:1, 2) Dini goba donyo i lok me loc lobo, pol kare gin giwaco ki gamente ngo me atima, ma ka bedo jo ma genne bot Lubanga.

  • “Remo pa lutit lok pa Lubanga ki pa jo maleng, remo pa jo ducu ma yam ginekogi i lobo, ginongo tye i Babilon.” (Niyabo 18:24) Dini goba ouno dok oneko lutic pa Lubanga ma lugen, ki bene okelo to pa dano milion mapol i lweny.

  • “En obedo ka wakke . . . ki timme [me kwo me lonyo] me caro caro.” (Niyabo 18:7) Dini goba tye ki lonyo madit ma lutelagi tiyo kwede me wakke.

  • “Yam bene ibwolo rok ducu ki tim jokjok ma ibedo ka timone.” (Niyabo 18:23) Pi pwony gobagi ni gin makwo pe to-ni, dini goba oyabo yo me tim jokjok mo keken, kadi wa tal dok omiyo kilworo jo muto ki bene kiworo kwaro ma guto.

12. Kit cik ango magwar ma Baibul miyo i kom dini goba?

12 Baibul miyo cik magwar bot dano me a woko ki i dini goba kun waco ni: “Wun jona, wua woko ki bote, wek pe wuribbe kwede i balle, wek bene pe wunywak kwede [peko] mogo ma poto i kome!”​—Niyabo 18:4, 5.

13. Ngo ma obitimme i kom dini goba kacel ki jo ma gitye iye?

13 I kare ma cok i anyim, Babilon Madit, ma en aye dini me goba ducu ma i wi lobo, kibiketo tere woko. Baibul waco ni: “Pi meno [peko] ducu bipoto i kome i nino acel, [to] two odeke, kumo ki kec. Gibiwange woko bene ki mac, pien Rwot Lubanga ma ngolo kop i kome tekke dit.” (Niyabo 18:8) Me bwot wek pe wanywak kwede peko mogo ma poto i kome, wan omyero wagik kit wat mo keken ki dini goba, kun pe wadonyo i tim, kwer kacel ki niye mogo ma pe yomo cwiny Lubanga. Man mitte me atima oyot tutwal. Ka pe ci kwowa romo rweny woko!​—2 Jo Korint 6:14-18.