Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

‘Atye ki Gen i Kom Lubanga’

‘Atye ki Gen i Kom Lubanga’

“Adam me agikkine odoko cwiny ma miyo kwo.”​—1 JO KORINT 15:45.

WER: 111, 12

1-3. (a) Pwony mene ma pire bene myero obed tek botwa adada? (b) Pingo nicer pire tek adada? (Nen cal ma tye i pot karatac man.)

KA NGAT mo openyi ni pwony mene ma pigi tek loyo i niyeni, ci iromo wacce ningo? Ngene kene ni ibiwacce ni in iye ni Jehovah aye ocweyo jami ducu dok bene en aye omiyowa kwo. Gwok bene ibitito bote ni in iye i kom Yecu ma oto macalo ginkok. Dok bene ibiwacce lok kom i paradic ma bibino i anyim, ka ma jo pa Lubanga gibibedo iye matwal. Ento tika ibitite ni lok i kom nicer aye obedo pwony ma dong pire tek loyo boti?

2 Watye ki tyen lok matir me wacone ni lok i kom nicer tye i kin pwonywa ma pire tek loyo kadi bed ni watye ki gen ni wabibwot ki i twon can madit-ti ci wamedde ki kwo i lobo pi naka. Lakwena Paulo onyuto pingo nicer pire tek adada. En owaci: “Ka ce cer pa jo muto pe, ci Kricito bene kara pe gicero.” Ka onongo pe kicero Yecu, ci en bene onongo pe bibedo laloc i polo i kare-ni ki dok ticwa me tito kwena bene konye onongo bibedo pe. (Kwan 1 Jo Korint 15:12-19.) Ento, wan wangeyo ni Yecu ocer. Pi niyewa i kom nicer, weko pe wabedo calo Lucadukayo, ma onongo pe giye ni jo muto gitwero cer doki. Kadi bed ni jo mukene gingalowa, pud wamedde ki bedo ki niye matek ni Lubanga twero cero dano muto.​—Marako 12:18; Tic pa Lukwena 4:2, 3; 17:32; 23:6-8.

3 Paulo otito ni “cer pa jo muto” obedo “lok [pwony] mukwongo i kom Kricito.” (Jo Ibru 6:1, 2) En onwoyo tyen mapol ni etye ki niye i kom nicer. (Tic pa Lukwena 24:10, 15, 24, 25) Kadi bed ni nicer obedo pwony mukwongo, dok tye i kin pwony ma pigi tek ma wapwonyo ki i Lok pa Lubanga, pud pire tek ni wapwony dok waniang lokke maber adada. (Jo Ibru 5:12) Pingo?

4. Lapeny mene ma watwero penyo madok i lok kom nicer?

4 Pol kare ka ngat moni ocako kwano Baibul, en kwano lok i kom nicer ma otimme i kare mukato, calo nicer pa Lajaro. Dok bene pwonyo ni dano calo Abraim, Yubu, Daniel onongo gingeyo ni i anyim Lubanga bicero jo muto. Kadi bed kit meno, gin ango ma ibiwacone ka ngat mo openyi ni kong inyut ki i Baibul pingo watye ki gen i kom cikke me nicer ma kitito pire mwaki miya mapol ata angec? Ki dok Baibul tika tito awene kikome ma nicer bitimme iye i anyim? Lagam pi lapeny magi bijingo niyewa.

KITITO PI NICER MWAKI MIYA MAPOL ANGEC

5. Gin ango ma wabinyamone mukwongo?

5 Twero bedo yot me goyo i wiwa kit ma kitwero cero kwede ki ngat ma pud oto nyen. (Jon 11:11; Tic pa Lukwena 20:9, 10) Ento tika watwero bedo labongo akalakala mo ni kitwero cero ngat ma oto mwaki miya mapol ata angec? Tika watwero bedo ki gen ni kibicero dano muto i kare macon nyo ma pud oto cokcoki? Ki lok ada, in dong iye i kom nicer mo ma otimme i nge mwaki miya mapol ma kicikke kwede pire. Meno nicer mene? Dok meno gudo genni i kom nicer ma bitimme i anyim nining?

6. Cobbe pa lok ma tye i Jabuli 118 gudo Yecu nining?

6 Ka watiyo ki Jabuli 118, ma nen calo Daudi aye ocoyo-ni, kong dong wanyamo lok i kom nicer mo ma otimme kadi bed ni onongo kitito pire mwaki mapol angec. Laco Jabuli owacci: “Ai Rwot, walegi, ilarwa!” kidok bene ni “Lubanga omi gum i kom ngat ma bino i nying” Jehovah. Jo mapol gubedo ka dange kun ginwoyo lok pa lanebi ma tito pi Meciya-ni i kare ma Yecu odonyo i Jerucalem i nino dwe 9 me Nican, nino mogo manoknok ma peya en oto. (Jabuli 118:25, 26; Matayo 21:7-9) Ento Jabuli 118 otito pi nicer ma onongo bitimme mwaki mapol anyim nining? Nen kong gin mukene ma laco jabuli-ni owaco: “Got ma lugedo gukwero, en aye odoko got madit me twok ot.”​—Jabuli 118:22.

“Lugedo gukwero” Meciya woko (Nen paragraf 7)

7. Lujudaya gukwero Yecu nining?

7 “Lugedo” ma gukwero Meciya obedo lutela pa Lujudaya. Gutimo jami maraco mukene mapol makato cayo ki kwero Yecu macalo Kricito. Lujudaya mapol gukwere kun giwacci Pilato myero oneke woko. (Luka 23:18-23) Ki lok ada, gin aye guweko kineko Yecu.

Lubanga ocero Yecu me bedo “got madit me twok ot” (Nen paragraf 8, 9)

8. Yecu odoko “got madit me twok ot” nining?

8 Ka kikwero dok gineko Yecu, ci en onongo twero doko “got madit me twok ot” nining? Meno onongo twero timme ka kicero en. Yecu otito tyen lok man i kare ma en omiyo lapor mo i kom rwod poto ma oro luticce bot lupur ma onongo gitye ka tic i potone. Lupur ma i poto-ni gugoyo luticce marac adada. Me agikkine, rwod poto-ni ocwalo wode kikome, kun geno ni lupur-ri gibiwinyo lok pa wode. Ento lupur man guneko wode woko. I nge miyo lapor man, Yecu otito lok pa lanebi ma i Jabuli 118:22. (Luka 20:9-17) Lakwena Petero bene otiyo ki tyeng man i kare ma en onongo tye ka lok ki “luloc ki ludongo ki lupwony-cik [ma] gucokke i Jerucalem.” En oloko i kom ‘Yecu Lanajaret, ma wun wuguro i kom yat, ma Lubanga ocero woko ki i kin jo muto-ni.’ Ci owaco ni ‘Man aye got ma wun lugedo wukwero woko ento ma odoko got madit me twok ot.’​—Tic pa Lukwena 3:15; 4:5-11; 1 Petero 2:5-7.

9. Gin ango ma pire tek mutimme ma kitito pire i Jabuli 118:22?

9 Dong nen ka maleng ni lok pa lanebi ma kicoyo i Jabuli 118:22 onongo loko i kom nicer ma onongo bitimme mwaki miya mapol ata anyim. Onongo kibikwero Meciya kun bene kineke woko. Ento onongo kibicere ci doko got madit me twok ot. I nge cere, Yecu odoko ngat acel keken “ma gimiyo ki wan dano ma myero walarre iye.”​—Tic pa Lukwena 4:12; Jo Epeco 1:20.

10. (a) Jabuli 16:10 otito ni ngo ma onongo bitimme i anyim? (b) Wangeyo nining ni Jabuli 16:10 pe loko i kom Daudi?

10 Kong dong wanenu tyeng mukene ma otito pi nicer mo ma onongo bitimme i anyim. Man ocobbe i nge mwaki alip mapol. Lok man myero ojing cwinywa ni dano twero cer kadi bed ni kitito pire mwaki alip mapol angec. I Jabuli 16, wakwano lok ma Daudi ocoyo ni: “In pe ibitenya ata i lobo pa jo muto, pe ibiweko danoni ma geni donyo i bur lyel.” (Jabuli 16:10) Daudi onongo pe tye ka wacone ni en pe ebito nyo ni pe ebibedo i bur lyel. Lok pa Lubanga tito ka maleng ni Daudi oti ci oto dok “oywe kacel ki kwarine, ci giyike i gang kalle.” (1 Luker 2:1, 10) Ci dong tyeng man tye ka lok i kom anga?

11. Awene ma Petero ogonyo iye lok ma tye i Jabuli 16:10?

11 I nge mwaki alip mapol ma Daudi ocoyo kwede Jabuli 16:10, Petero otito ngat ma onongo kitye ka lok i kome. Cabit mogo manok i nge to ki cer pa Yecu, Petero oloko bot Lujudaya ki jo ma gulokke gudonyo i dini pa Lujudaya alip mapol. (Kwan Tic pa Lukwena 2:29-32.) En opoyo wigi ni Daudi onongo dong oto dok bene kiyike woko. Dok Baibul pe waco ni jo magi gukwero lok ma Petero owaco ni Daudi “yam oneno gin ma bitimme i anyim ka oloko bene i kom cer” pa Meciya.

12. Jabuli 16:10 ocobbe nining, dok man moko gin ango ma lubbe ki cikke me nicer?

12 Petero otiyo ki lok pa Daudi ma tye i Jabuli 110:1 me cwako kor lokke. (Kwan Tic pa Lukwena 2:33-36.) Kit ma Petero otiyo kwede ki Ginacoya okonyo lwak meno me bedo labongo akalakala mo ni Yecu en aye “Rwot dok Kricito.” Lwak guniang ni Jabuli 16:10 ocobbe i kare ma Yecu ocer ki i kin jo muto. Lacen, lakwena Paulo bene otiyo ki lok ma i Jabuli-ni i kare ma en onongo tye ka lok ki Lujudaya i boma me Antiokia i lobo Picidia. Lok man ogudo cwinygi adada, dok onongo gimito ni Paulo omedde ki titigi lok mapol. (Kwan Tic pa Lukwena 13:32-37, 42.) Man bene myero ojing cwinywa ni lok pa lunebi ma kitito pire con i kom nicer ma onongo bitimme i anyim onongo gene kadi bed ni gucobbe mwaki miya mapol lacen.

NICER BITIMME AWENE?

13. Lapeny mene ma watero penyone madok i kom nicer?

13 Jingo cwinywa adada me ngeyone ni nicer twero timme i nge mwaki miya mapol ma kitito kwede pire. Ento jo mukene pud gitwero penyone ni, ‘Tika man tyen lokke ni myero akur pi mwaki mapol wek dok anen jona me amara? Nicer mono bitimme awene?’ Yecu otito but lupwonyene ni tye jami mapol ma onongo pe gingeyo dok bene pe gitwero ngeyone. Tye jami mapol ma lube ki “kare wa nino ma yam Lubanga Won omoko i te twero mere.” (Tic pa Lukwena 1:6, 7; Jon 16:12) Ento, watye ki ngec mogo manok ma twero konyowa me niang kare ma nicer bitimme iye.

14. Cer pa Yecu dok onongo pat ki pa jo mukene-ni nining?

14 Nicer ma pire tek loyo ma otimme ma kicoyo pire i Baibul aye pa Yecu. Ka onongo Yecu pe ocer ki i kin jo muto, onongo gen me neno jowa me amara ma guto bibedo pe. Jo ma kicerogi ma peya kicero Yecu, calo jo ma Elia gin ki Elica gucerogi-ni pe gumedde ki kwo nakanaka. Guto woko lacen dok gudoko apwa. Ento Yecu ‘yam ocer woko ki i kin jo muto.’ En “pe doki bito; to dong pe ki loc mo i kome.” En bibedo “kwo matwal” i polo.​—Jo Roma 6:9; Niyabo 1:5, 18; Jo Kolocai 1:18; 1 Petero 3:18.

15. Pingo kilwongo Yecu ni ‘cam mukwongo cek’?

15 Cer pa Yecu me kwo i polo macalo cwec me cwiny obedo cer me i acel i yo ma kit meno, dok ma pire tek loyo. (Tic pa Lukwena 26:23) Dok bene, pe en keken aye ma kibicero me kwo i polo. Yecu ocikke bot lukwenane ni gibiloc kwede i polo. (Luka 22:28-30) Ento gin ginongo mot meno i nge togi. Dok calo Yecu, kibicerogi me kwo calo cwec me cwiny. Paulo ocoyo ni ‘Kricito dong gicero woko ki i kin jo muto, en tye macalo cam mukwongo cek ki i kin jo muto.’ Paulo bene otito ni jo mukene kibicerogi me kwo i polo. En owaco ni: ‘Ngat acel acel i rwomme: mukwongo Kricito, cam mukwongo cek, ka lacenne jo pa Kricito i kare me locce.’​1 Jo Korint 15:20, 23.

16. Ngec ango ma watye kwede ma lubbe ki kare ma kicako cero iye dano me cito i polo?

16 Lok pa Paulo man miniwa ngec mo manoknok ma lubbe ki kare ma kicako cero iye dano me cito i polo. Cer man ocako timme i kare me loc pa Yecu. Pi mwaki mapol, Lucaden pa Jehovah gubedo ka tic ki Baibul me nyuto ki jo mukene ni Yecu ocako loc i mwaka 1914. Pud watye ka kwo i kare me ‘loc pa Yecu’ dok agikki piny dong tye cok adada.

17, 18. Ngo ma bitimme i kom Lukricitayo mogo ma kiwirogi i kare me dwogo pa Kricito?

17 Baibul miniwa ngec mukene mapol ma dok i kom cer me cito i polo ni: ‘Pe wamito wubed ma wukwiya lok i kom jo ma dong guto; Wan waye ni Yecu oto, ci ocer woko. Jo muto ma kun yam giye Yecu bene gitye kit meno; Lubanga bikelogi kacel ki Yecu. Wan jo makwo ma wadong nio wa i nino me dwogo pa Rwot, pe wabitelo nyim jo ma dong guto. Rwot kikome bilor piny kun a ki i polo ki lwongo me twer, Jo ma yam guto i Kricito aye ma gibikwongo cer, ka lacen wan jo makwo, ma wadong, gibigwarowa kacel kwedgi i pol, wek warwatte ki Rwot i dye yamo; ci dong wabibedo kacel ki Rwot nakanaka.’​—1 Jo Tecalonika 4:13-17.

18 Cer man me acel onongo bitimme i nge kare mo manok ma Kricito ocako iye loc. Lukricitayo ma kiwirogi ma nongo pud gitye kwo i lobo i kare me twon can madit atika-ni ‘kibigwarogi i pol.’ (Matayo 24:31) Meno tyen lokke ngo? Jo ma ‘kibigwarogi i pol’ pe ‘gibiri i lyel,’ meno gonye ni, pe gibedo i lyel pi kare malac. Ento, ka guto ‘kibilokogi woko oyotoyot, macalo wang ma neno piny litubetube, ka buriji me agikki okok.’​—1 Jo Korint 15:51, 52.

19. Jo mukene ma guto “gibicer i kwo maber makato” nining?

19 I kare-ni, pol pa Lukricitayo pe kiwirogi dok bene pe kiyerogi me loc i polo kacel ki Kricito. Ento gin ducu gitye ka kuro “nino pa Rwot [Jehovah],” ma gibityeko kwede lobo man marac-ci. Pe tye dano mo ma ngeyo nino ma agikki bibino iye kikome, ento jami ma tye ka timme nyuto ni dong cok. (1 Jo Tecalonika 5:1-3) Ka lobo manyen pa Lubanga oo, dano gibicer i yo ma kite dok pat. I kare meno, dano gibicer me kwo i lobo kany ki dok gibibedo ki gen me doko jo ma pe ki roc ma pe gito. “Gibicer i kwo maber makato” pa jo ma kicerogi i kare macon ci dok guto woko lacen.​—Jo Ibru 11:35.

20. Pingo watwero bedo ki gen ni nicer bitimme kore ki kore?

20 Baibul tittiwa ni jo ma gicito i polo kicerogi ‘ngat acel acel i rwomme.’ (1 Jo Korint 15:23) Man miniwa gen ni cer i lobo kany bibedo kore ki kore. Man twero miyo wapenye ni: Tika jo muto cokcoki gibicerogi i acakki me Mwaka Alip Acel me Loc pa Kricito dok jo ma ngeyogi aye bijologi ki yomcwiny? Tika lutela macon ma onongo gitye ki diro kibicerogi con wek gukony me telo jo pa Lubanga i lobo manyen? Ngo ma bitimme i kom jo ma pe gubedo ki kare me tic pi Jehovah? Kibicerogi awene ki dok ki kwene? Tye lapeny mapol ma watwero penyone. Pe myero wabed ki par i kom lok man i kare-ni. Ber ka wadiyo cwinywa ci wakuru nenone. Watye ki gen ni bibedo me yomcwiny adada ka waneno kit ma Jehovah bitimo kwede jami ducu.

21. Gen ango ma itye kwede?

21 Ka pud wakuro kare meno, omyero wamedde ki dongo niyewa i kom Jehovah. En ocike botwa kun tiyo ki Yecu ni, wiye pe biwil i kom jo ducu ma guto dok en bicerogi. (Jon 5:28, 29; 11:23) Gin mukene ma jingo cwinywa ni Jehovah bicero jo muto, aye lok ma Yecu owaco ni Abraim, Icaka, ki Yakobo ducu ‘gitye kwo ki tung bote.’ (Luka 20:37, 38) Ki lok ada, watye ki tyen lok matir me lok calo lakwena Paulo ma owaco ni: “Pi niyena i kom Lubanga atye ki gen ni dano gibicer woko.”​—Tic pa Lukwena 24:15.