Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

GIN MUTIMME I KWO

Kit ma Anongo Kwede Yomcwiny i Konyo Jo Mukene

Kit ma Anongo Kwede Yomcwiny i Konyo Jo Mukene

I KARE ma atye ki mwaka 12, aniang ni atye ki mot mo me wel ma atwero miyone bot jo mukene. I kare me gure mo acel, omego mo openya ka ce amito tito kwena. Agamo ni, “Amito,” kadi bed ni ma naka yam onongo pud peya atito kwena i kwona. Wacito i wang tic, ci en omiya bukke matinotino mogo ma loko i kom Ker pa Lubanga. En owacca ni, “In icit bot jo ma i gudo tung ka ca, an abicako ki kany.” Ki myelkom, acako cito i ot ki ot, dok abedo ki ur ni apoko bukke ducu i nge cawa manok. Ki lok ada, dano mapol onongo gimito bukke ma abedo ka pokone.

Kinywala i 1923 i taun me Chatham, Kent, England, dok adongo i kabedo ma opong ki dano ma cwinygi otur. Lweny Madit-ti pe oweko lobo odoko kabedo maber kit ma onongo kiciko-ni. Lunyodona bene cwinygi otur pien lutela dini onongo nen calo tamgi tye mere i kom dongo rwomgi me kwo. I kare ma atye ki mwaka abongwen, mamana ocako cito i ot lega pa International Bible Students Association, ka ma jo ma dong gilwongogi ni Lucaden pa Jehovah onongo gibedo ki “kilac,” nyo cokkegi. Lamego mo acel onongo pwonyowa lok me Baibul kun tiyo ki buk me The Harp of God. Onongo amaro gin ma atye ka pwonyone adada.

ANONGO PWONY KI BOT OMEGE MUTEGGI

I kare ma atye ki mwaka apar ki wiye, onongo amaro nyuto bot dano gen ma tye i Lok pa Lubanga. Kadi bed ni pol kare onongo atiyo i ot ki ot kena, anongo bene pwony ki i tito kwena kacel ki jo mukene. Me labolle, i nino mo onongo watye ka ngwec ki lela wan ki omego mo muteggi me cito ka tito kwena i wang ticwa, ci wakato laco mo ma latela dini ci awacci, “Nen kong dyel ca.” Omego-ni ojuko ngwece, ci owacci kong wabed piny i wi dul mo. En owacci: “Anga ma omiyi twero me ngolo kop i wi ngati mo ni en dyel? Cwinywa myero obed yom me tito kwena maber-ri bot dano kun waweko tic me ngolo kop bot Jehovah.” Apwonyo jami mapol ki i kom yomcwiny ma bino pi miyo mic i kare meno.—Mat. 25:31-33; Tic 20:35.

Omego mo mukene muteggi opwonya ni ka wamito nongo yomcwiny ki i miyo mic, omyero wabed jo ma diyo cwinygi. Dako pa omego-ni onongo pe maro Lucaden pa Jehovah. I kare mo omego-ni olwonga gange ka camo gin mo manok. Dakone okeco adada pien ni cware onongo oa ka tito kwena ci ocako bayo paket me majan i wangwa. Ma ka daa i wiye, omego-ni odwoko majan meno cen ka ma onongo gigwoko iye. I nge mwaki mogo, diyo cwinye-ni onyako nyige i kare ma dakone onongo batija macalo Lacaden pa Jehovah.

Mitina me tito bot jo mukene pi jami ma bitimme i anyim omedde ki dongo, dok an ki mamana wanongo batija i Dover i Marci 1940. Lobo Britain otugo lweny i kom Germany i Sektemba 1939 ma onongo atye ki mwaka 16. I Juni 1940, abedo ka neno ki i nyim otwa lumony alip ki alip ka kato ki lori mapol. Gin aye jo ma gubwot ki i Lweny me Dunkirk. Wanggi onongo pe nyuto gen mo keken, dok onongo amito tittigi lok i kom Ker pa Lubanga adada. Lacen i mwaka meno, Britain ocako bolo bom kare ki kare. I dyewor ducu onongo aneno mony me German ma gilwenyo ki dege ka tuk i ka wiwa. Bom magi onongo giwinye ma longo adada, dok itwero winyogi ka gipoto, ma man medo lworo ameda. Ka wacito ka pwony odiko, waneno odi mapol ma nongo kibalogi woko. Dok man oweko aniang labongo akalakala ni Ker-ri keken aye bikelo kwo maber i anyim.

ACAKO KONYO JO MUKENE

I mwaka 1941, acako kwo i yo ma pud dong okela yom cwiny madit loyo. Onongo abedo ka tic ka ma kiyubo ki dok kigwoko iye meli ma kilwongo ni Royal Dockyard i Chatham, wek apwony diro me yubo yeya, dok jo mapol onongo gimito kodi tic meno adada pien culle onongo ber. Lutic pa Jehovah onongo dong guniang wacon ni Lukricitayo omyero pe gudony i lweny ki lobo mo keken. Cakke i 1941 onongo dong waniang ni pe myero wati ka ma kiyubo iye jami lweny. (Jon 18:36) Kit macalo onongo bene kiyubo meli me lweny kany, man oweko amoko tamma me a woko ki i tic meno ci adonyo i tic macalo painia. Ka ma kikwongo cwala iye obedo Cirencester, taun mo mamwonya adada i Cotswolds.

I kare ma atye ki mwaka 18, kitweya i mabuc pi dwe abongwen pien akwero donyo i mony. Awinyo malit adada i cawa ma kiloro doggola buca dok adong kena. Ento cokcok i nge meno, lugwok mabuc ki lumabuc mogo gucako penya ngo mumiyo kitweya i buc, dok atittigi lok madok i kom niyena.

I nge katti ki i mabuc, kiwacca ni atit kwena kacel ki omego Leonard Smith * i kabedo mapatpat i gangwa, Kent. Cakke i 1944, cokcok dege alip acel kulu ma opongo ki bom gupye i Kent. Onongo watye i yo ka ma dege tuk iye ma tye i kin jo me Ulaya ma kicwako Hitler ki ma gibedo i London. Bom magi onongo kilwongogi ni doodlebugs. Lweny meno onongo onyo koyo i kom dano adada, pien ka iwinyo mor pa dege, kit ma onongo wawinyo jwi-ni, ci ibingeyo ni i nge cekon manok keken dege meno bipoto piny ci mwoc woko. Onongo wakwano Baibul ki luot mo ma gitye ki lutino adek. I kine mukene onongo wabedo i te meja ma kiyubo ki nyonyo me konyowa ka ot omuk. Jo me ot meno ducu gunongo batija.

TITO KWENA MABER I LOBO MUKENE

Miyo ngec i kom gure madit i acakki me tic calo painia i Ireland

I nge lweny meno, atiyo calo painia pi mwaka aryo i kumalo me Ireland. Onongo pe wangeyo apokapoka ma tye i kin Ireland ki England. Wacito i ot ki ot ka penyo pi kabuto, kun wawaco bot dano meno ni watye lumiconari, dok wapoko bukkewa bot dano. Pud dong wabedo ka tic labongo diro ya i lobo ma Katoli opong iye! I kare ma laco mo owacci ebiketo awano i komwa, adoto ki abili mo, ci en owacci, “Eh, wun onongo wutamo ningo?” Onongo pe wangeyo kit ma ludito kanica gitye ki twero madit kwede. Onongo giweko kiryemo ngat moni ki i dog ticce ka ogamo bukkewa, dok bene guweko kiryemowa woko ki ka ma wabuto iye.

Waniang lacen ni ka icito ka tito kwena i kabedo manyen, omyero kong mukwongo icit wa ka mabor ki ka ma ibuto iye, kun icito bot jo ma tye ki ladit kanica mapat. Me agikkine, dong wacito bot jo ma gibedo cok. I Kilkenny, onongo wakwano Baibul ki laco mo tyen adek i cabit acel kadi bed lwak mager gibwurowa. Anongo yomcwiny madit adada i pwonyo lok ada me Baibul dok man oweko amoko tamma me pongo fom pi cito i cukul me Watchtower Bible School of Gilead.

Yeya ma nyinge Sibia obedo calo gang pa wan lumiconari cakke i 1948 me o 1953

I nge pwony man me dwe abic ma bedo i New York, kicwalo wan angwen i cula Nam me Caribbean. I Novemba 1948, waweko Boma me New York kun watiyo ki yeya ma tye futi 59 ma nyinge Sibia. Onongo pud peya atiyo ki yeya i kwona, mumiyo cwinya onongo yom adada. Ngat acel i kinwa, Gust Maki, onongo ngeyo kwango yeya. En opwonyowa ki kit me kwango yeya, calo kit me ilo ki dwoko cen piny bongo me yeya, kit me gwoko compass ki bene kit me lweny ki yamo mager. Gust okwango yeyawa ki diro pi nino 30 kadi bed ni onongo yamo magwar tye ka kodo, nio ka wao gire i Bahamas.

“WUTIT LOKKA . . . I LOBO MA TYE I DOG NAM-GU”

I nge tito kwena pi dwe manok i cula nam mogo matinotino i Bahamas, wacako kwang me cito i Cula Nam me Leeward ki Windward, ma tye mairo 500 cakke ki i cula nam me Virgin Islands ma tye cok ki Puerto Rico dok gurye cokcok wa i Trinidad. Pi mwaka abic, wabedo ka tito kwena ka ma Lucaden pe iye. I kine mukene onongo wacito ka tito kwena pi cabit mogo labongo cwalo nyo nongo waraga mo. Ento cwinywa onongo yom adada pi tito lok pa Jehovah i cula nam magi!—Jer. 31:10.

Gurup pa lumiconari i yeya Sibia (cakke ki tung acam me o tung acuc): Ron Parkin, Dick Ryde, Gust Maki, ki Stanley Carter

I kare ma wao, cwiny jo me caro meno obedo yom adada me nenowa dok dano onongo gigure girumo yeya ka nenowa. Jo mukene onongo peya guneno yeya nyo munu i kwogi. Dano me cula nam meno onongo gitye ludini ma lurem dok onongo gingeyo lok ma i Baibul maber. Pol kare onongo giminiwa rec, ovakado, ki pul. Yeyawa onongo tye ki kabedo matidi me buto, tedo, nyo lwoko bongo, ento onongo watiyo kwede kumeno.

Onongo wacito i dog nam ka limo dano pi dyeceng olu. Onongo wawaccigi ni wabibedo ki pwony me Baibul. Ci otyeno, wagoyo olang me yeya. Bedo me yomcwiny adada me neno dano ka bino. Mac me laputgi onongo meny calo lakalatwe ma tye ka lor piny ki i wi cere. I kine mukene dano miya acel kulu onongo gibino, ci gibedo naka wa otyeno kun nongo gipenyo lapeny mapatpat. Onongo gimaro wero wer, pi meno, onongo wagoyo ci wapoko botgi kopi me wer me Ker-ri. Ka wan angwen-ni watute ki kerowa ducu me wero wer maber, lwak onongo giribbe kwedwa ki dwan ma mamwonya adada i wero wer. Meno pud dong onongo kare me yomcwiny ya!

I nge kwano Baibul, lutino kwan mogo onongo gilwokowa nio wa i gang mukene ma wacito ka kwan ki ngat mukene wek guribbe kwedwa i kwan meno bene. Kadi bed ni onongo mitte ni wa a woko ki i kabedo moni i nge cabit mogo, pol kare onongo wapenyo jo ma gitye ki miti matek loyo me medde ki kwan ki jo mukene nio ka wadwogo. Onongo tye me yomcwiny adada me neno kit ma jo mogo giketo cwinygi i tic man.

I kare-ni, pol pa cula nam magi opong ki otel pa jo ma limo piny, ento i kare meno onongo tye kabedo mukane ma tye ki pii ma kalane alum-alum ma ogure i kin got, kweyo, ki yadi otit. Onongo pol kare wakwang ki yeya i dyerwor me cito i cula nam mukene. Dolphin onongo gikwang ka nget yeyawa kun giwoto ki tuko, dok gin ma onongo winye keken aye dwan yeya ma ywane mot ki i pii. Dwe onongo ryeny menyo pii dok caro piny maleng.

I nge ri mwaka abic ka tito kwena i cula nam magi, wakwang ki yeya naka wa Puerto Rico wek walok yeya meno ki yeya ma tiyo ki injin. I kare ma wao, arwatte ki anyaka mo mamwonya ma lamiconari ma nyinge Maxine Boyd, ci okayo wanga adada. En onongo dong obedo latit kwena mucwiny cakke wa i tinone. Lacen, en otiyo macalo lamiconari i Dominican Republic nio ka gamente pa Katoli oryeme woko i 1950. Macalo latic me yeya, onongo atye ki twero me bedo i Puerto Rico pi dwe acel keken. Cokcok i nge meno onongo abikwang acito i cula nam mukene pi mwaki mogo manok. Pi meno aloko kekena ni, ‘Ronald, ka imito anyaka-ni, ci omyero iwacce tammi cut.’ I nge cabit adek, apenye ka en ye me bedo dakona, ci i nge cabit abicel wanyomme woko. Giweko wadong i Puerto Rico macalo lumiconari, pi meno pe dong akwang ki yeya manyen-ni.

I 1956, wacako tic me limo kacokke i adwolwa. Omege mapol onongo gitye lucan, ento wamaro limogi adada. Me labolle, i caro me Potala Pastillo, onongo tye luot aryo mo ma gin Lucaden pa Jehovah dok gitye ki lutino mapol, dok onongo amaro kutu bila pigi. Apenyo latin anyaka acel ma nyinge Hilda ka mito bino ka tito kwena kwedwa. En owaccci: “Amito gire, ento pe atwero pien apeke ki war.” Wawile war, ci obino kwedwa ka tito kwena. I nge mwaki mogo, i 1972, i kare ma wan ki Maxine onongo watye ka limo Betel me Brooklyn, anyaka mo ma onongo pud otyeko kwane me Cukul me Gilead obino botwa. En onongo cok cito woko i wang ticce manyen i Ecuador, dok owacciwa ni: “Tika wiwu po i koma? An aye anyaka matidi ma i Pastillo ma onongo peke ki war-ri.” Onongo Hilda! Cwinywa onongo yom adada mumiyo wacako koko!

I 1960 kipenyowa me tic i jang gang kal me Puerto Rico, ma onongo tye i ot gurofa matidi i Santurce, San Juan. Mukwongo, an kacel ki Lennart Johnson aye onongo watimo pol pa tic ma tye. En ki dakone onongo gitye Lucaden pa Jehovah mukwongo i Dominican Republic, dok onongo guo i Puerto Rico i 1957. Lacen, Maxine obedo ka konyo dano ma gimito wilo magajin—jo makato alip acel kulu i cabit acel. En onongo maro timo tic man pien onongo tamo pi dano magi ducu ma gimito nongo cam me cwiny.

Amaro tic i Betel, pien nongo ajalo kwona me tic pi jo mukene. Ento olo to wang ma ariya obedo tye. Me labolle, i kare me gure mukwongo ma kwako lobe mapol i Puerto Rico i 1967, awinyo calo ticca dwong mukato kare woko. Nathan Knorr, ma onongo tye latel wi Lucaden pa Jehovah, obino i Puerto Rico. Labongo niang kace tamme-ni tye kakare, en omoko ni pe aketo yub pi gin wot pa lumiconari ma onongo gubino ka lim, kadi bed onongo atimo gire. Lacen, en omiya tira magwar i kom yubbe maber dok owacca ni cwinye pe yom i koma. Pe apyem kwede, ento cwinya ocwe pi kare mo pien ni en ongolo kop labongo niang. Kadi bed kumeno, i kare ma an ki Maxine waneno Omego Knorr doki, en olwongowa i ot burone ci otedo cam piwa.

Ki i Puerto Rico, onongo walimo jo me pacowa i England tyen mapol. Babana pe ojolo ada i kare ma an ki Mamana wajolo. Ento i kare ma lulok ma gia ki Betel gulimowa, mamana onongo jologi me bedo i gangwa. Babana oneno kit ma luneno me Betel gimwol kwede ka kiporo ki lupwonye dini ma onongo gucwero cwinye mwaki mogo mukato angec. I agikkine, i 1962 en onongo batija macalo Lacaden pa Jehovah.

An kacel ki Maxine i Puerto Rico cokcok i nge nyomwa ki dok i nge mwaka 50 me nyomwa i 2003

Dakona me amara, Maxine, oto i 2011. Atye ki miti matek me nene doki i kare me nicer. Meno pud dong tam me yomcwiny ya! Pi mwaki 58 ma wabedo kacel, an ki Maxine waneno ka wel Lucaden pa Jehovah ma i Puerto Rico dongo cakke ki i 650 me o i 26,000 kulu! Lacen, i 2013 kiribo jang gang kal me Puerto Rico ki me United States, dok kilwonga ka tic i Wallkill, New York. I nge mwaka 60 i cula nam man, awinyo calo dong adoko dano me Puerto Rica kikome. Ento onongo dong kare me medde anyim ki tica.

“LUBANGA MARO NGAT MA MIYO JAMINE KI YOMCWINY”

Pud amaro tic pi Lubanga i Betel. Dong atye ki mwaka makato 90, dok obedo tica me cukocwiny Lubetel macalo lakwatgi i yo me cwiny. Kiwacci dong alimo dano makato 600 cakke i kare ma abino Wallkill. Jo mogo ma gibino ka nena nongo gimito lok i kom jami ma gudo kwogi, nyo peko ma i otgi. Mukene gipenyo pi tira i kit me cobo ticgi i Betel. Mukene ma pud gunyomme nyen gimito tam i kom nyom. Jo mogo kicwalogi woko ka tito kwena. Awinyo lok pa dano ducu ma giloko kweda, ci ka oporre, pol kare awaco botgi ni: “‘Lubanga maro ngat ma miyo jamine ki yomcwiny.’ Pi meno nong yomcwiny i ticci. Tic man obedo pa Jehovah.”—2 Kor. 9:7.

Ariya ma wanongo i Betel rom aroma ki ariya ma wanongo ki ka mukene: Omyero iket tammi i kom ngo mumiyo gin ma itye ka timone pire tek. Jami ducu ma watimo i Betel obedo tic pa Jehovah. Ticce konyo “lagwok ot ma lagen dok maryek” me poko cam me cwiny pi utmege ma i twok lobo ducu. (Mat. 24:45) Ka mo keken ma watiyo pi Jehovah, miniwa kare me pake. Dong omyero wanong yomcwiny i timo gin ma en mito pien “Lubanga maro ngat ma miyo jamine ki yomcwiny.”

^ para. 13 Lok i kom kwo pa Leonard Smith okatti i Watchtower me April 15, 2012.