Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Tika Mitte ni Kipwony Jo Mukene?

Tika Mitte ni Kipwony Jo Mukene?

“Gin ma atye ka pwonyowu kwede en gin maber mada.”—CAR. 4:2.

WER: 93, 96

1, 2. Pingo myero kipwony jo mukene me tic i kacokke?

TITO lok me kwena maber me Ker aye obedo tic ma pire tek loyo bot Yecu. Ento en okwanyo karene me pwonyo jo mukene wek gubed lukwat ki lupwonye. (Mat. 10:5-7) Kadi bed Pilipo obedo ki tic mapol macalo latit kwena, ngene kene ni en opwonyo anyirane angwen-ni me nywako lok ada ma tye i Ginacoya ki jo mukene i yo mucwiny. (Tic 21:8, 9) Pingo mitte ni wapwony jo mukene i kare-ni?

2 I but lobo ducu, wel jo ma gitye ka jolo kwena maber tye ka medde ameda. Mitte ni jo manyen ma peya gunongo batija guniang pingo pire tek me kwano Baibul pigi kengi. Myero bene kipwonygi me tito kwena bot jo mukene ki dok me pwonyo jo meno ki lok me ada. I kacokkewa, mitte ni kicuk cwiny omege me tic matek wek gubed ma gupore me tic macalo lukony kor tic ki luelda. Lukricitayo muteggi gimiyo ‘pwony maber’ bot jo manyen wek gudong i yo me cwiny.—Car. 4:2.

KONY JO MANYEN WEK GUNONG TEKO KACEL KI RYEKO KI I LOK PA LUBANGA

3, 4. (a) Paulo onyuto kit ma kwano Ginacoya kubbe ki tic me pwony ma nyako nyige nining? (b) Ma peya wacuko cwiny lutino kwanwa me Baibul me kwano Baibul pigi kengi, ngo ma myero wabed ka timone?

3 Kwano Ginacoya piwa kenwa mono pire tek lakwene? Wanongo lagamme i lok pa lakwena Paulo bot Lukricitayo luwote ma i Kolocai. En ocoyo ni: “Walego Lubanga piwu ma pe wakeng, kun walego ni myero dok wuniang matut i gin ma en [Lubanga] mito, kun wubedo ki ryeko ki niang ducu ma cwiny maleng miyo. En okonywu, wek kwowu obed ma myero bot Rwot [Jehovah], ma yomo cwinye maber, kun wutiyo tic mabeco ma miyo kwowu nyak nyig madwong, dok wumedde bene ka ngeyo Lubanga.” (Kol. 1:9, 10) Ki ngec matir meno, Lukricitayo ma i Kolocai onongo ‘kwogi bibedo ma myero bot Jehovah, ma yomo cwinye maber.’ Man nongo biweko gimedde ki ‘tiyo tic mabeco ma miyo kwogi nyako nyige,’ tutwalle i tic me tito kwena maber. Wek lawor Jehovah oti ticce maber, mitte ni en okwan Baibul kare ducu. Omyero wakony lutino kwanwa me Baibul me niang lok meno.

4 Ma peya wakonyo jo mukene me nongo adwogi maber ki i kwano Baibul pigi kengi, omyero wan kikomwa bene kong waye ni ada pire tek dok kelo adwogi maber. Ki lok ada, wan bene myero walok kwano Baibul odok kitwa. Pi meno, iromo penye kekeni ni: ‘Ka rwod ot omiyo tam mapat ki ma i Ginacoya nyo openyo lapeny matek kono, tika atwero miyo lagam ma jenge i Baibul? Ka akwano lok i kom Yecu, Paulo, ki dong jo mukene ma gudiyo cwinygi i ticgi me pwony, tika alwodo lok i kom kit ma diyo cwinygi-ni twero gudo kwede ticca pi Jehovah?’ Wan ducu wamito ngec ki tam ma a i Lok pa Lubanga. Ki dok ka watito bot jo mukene kit ma wanongo kwede adwogi maber ki i kwano Baibul piwa kenwa, ci wacuko cwinygi bene me nongo adwogi maber ki bedo lutino kwan me Baibul ma giketo cwinygi.

5. Tit kong kit ma itwero konyo kwede ki jo manyen wek gulok kwano Baibul pigi kengi odok kitgi.

5 Iromo penye kekeni ni, ‘Atwero pwonyo latin kwanna nining me kwano Baibul pire kene kare ducu?’ Yo me acel aye me nyutte kit me yubbe pi kwanwu. Iromo miye tam me kwano lamed ngec i buk me Baibul Mono Ada Pwonyo Gin Ango? ki dok me kwano wang Baibul ma kiketogi. Konye me yubbe pi cokke ki me miyo lagam. Cuk cwinye me kwano Wi Lubele kacel ki Awake! ducu mukati nyen. Ka Watchtower Library nyo Watchtower ONLINE LIBRARY tye i lebwu, itwero nyutte kit me tic kwede me nongo lagam pi lapeny me Baibul. Macalo adwogine, motmot latin kwanni twero dongo miti i kwanne me Baibul.

6. (a) Itwero konyo latin kwanni me dongo mar pi Baibul nining? (b) Latin kwan me Baibul romo timo gin ango ka odongo mar pi Ginacoya i cwinye?

6 Ngene kene ni pe myero wadi ngat mo me kwano Baibul. Ma ka meno, wati ki gin tic ma dul pa Jehovah ominiwa me konyo lutino kwanwa me dongo margi pi Baibul. I nge kare mo, lutino kwan ma gitye ki cwiny matir gitwero winyo kit ma laco Jabuli owinyo kwede kun wero ni: “Bedo cok ki Lubanga aye ber; in Rwot Lubanga aye dong idoko ka larrena.” (Jab. 73:28) Cwiny pa Jehovah bitic i kom lutino kwan ma gitye ki miti kacel ki pwoc i kom Baibul.

PWONY JO MANYEN ME PWONY KI DOK ME TITO KWENA

7. Yecu opwonyo lutit lok me kwena maber nining? (Nen cal ma tye i pot karatac 25.)

7 I Matayo cura 10, wanongo tira ma Yecu omiyo bot lukwenane 12. Ma ka lok i kom jami mapol ata, en oloko i kom gin ma gudogi kikome. [1] Yecu obedo ka pwonyo lukwenane kit me tito kwena i yo mucwiny. Lacen lukwena gucito ka pwonyo jo mukene. Kit ma gin gubedo ka neno kit ma Yecu pwonyo kwede-ni, gin bene gudoko lupwonye mucwiny. (Mat. 11:1) Watwero pwonyo lutino kwanwa me Baibul me bedo lutit kwena mucwiny. Kong dong wanenu yo aryo i kit ma watwero konyogi kwede.

8, 9. (a) Yecu ocako lok nining bot jo ma en onongogi i ticce me pwony? (b) Watwero konyo lutit kwena manyen nining me lok ki dano kit ma Yecu oloko kwede?

8 Lok ki dano i yo me lirem. Pol kare Yecu onongo loko ki dano lok madok i kom Ker-ri. Me labolle, en onywako lok kacel ki dako mo i wang it pa Yakobo i boma me Cukar. (Jon 4:5-30) En bene oloko ki Matayo lajog mucoro, ma nyinge mukene obedo Levi. Ginacoya pe loko mapol i kom lokgi meno, ento Matayo ojolo lwongo pa Yecu me bedo lalub kore. Matayo kacel ki jo mukene gubedo ka winyo lok pa Yecu ma oloko pi cawa malac i karama mo ma obedo i gang pa Matayo.—Mat. 9:9; Luka 5:27-39.

9 I nino mukene, Yecu oloko i yo me lirem bot Natanael, ngat mo ma onongo neno jo ma gia ki i Najaret i yo marac. Kadi bed kumeno, lokke ogudo cwiny Natanael ma oweko en oloko tamme. En omoko tamme me pwonyo lok mapol ki i kom lok ma Yecu, laco ma a ki i Najaret onongo tye ka pwonyone. (Jon 1:46-51) Pi meno, watye ki tyen lok matir me pwonyo lutit kwena manyen me lok ki dano i yo me lirem ma nongo gitye agonya. [2] Lutit kwena magi gibibedo ki yomcwiny me neno kit ma jo ma cwinygi atir gibidok kwede i yo maber pi miti ma kinyuto i komgi kacel ki lok i yo me kica.

10-12. (a) Yecu odongo miti ma dano gunyuto pi kwena maber nining? (b) Watwero konyo lutit kwena manyen wek gudong dirogi macalo jo ma gipwonyo lok me Baibul nining?

10 Dong miti i cwiny dano. Yecu onongo tye ki kare manok pi ticce me pwony. Kadi bed kumeno, en okwanyo kare me dongo mitti ma dano gunyuto i lok me kwena maber. Me labolle, Yecu opwonyo lwak ma gugurre kacel kun en cung i yeya. I nino meno, en oweko Petero omako rec mapol adada i yo me tango ci owacce ni: “Cakke koni ibimako dano.” Lok pa Yecu kacel ki gin ma en otimo okelo adwogi ango? Petero kacel ki luwote ‘gukelo yeyagi i wi tera, guweko jamigi ducu ci gulubo kor Yecu.’—Luka 5:1-11.

11 Nikodemo, ngat acel i kin lumemba me Lukiko madit pa Lujudaya oketo cwinye i pwony pa Yecu. En onongo mito nongo ngec mapol ento lworo ngo ma jo mukene gibiwaco ka eloko ki Yecu i dye lwak. Yecu onongo loko yubbe wek orwatte ki miti pa dano dok bene jalo cawane me konyo jo mukene; en orwatte ki Nikodemo i dyewor—ka ma dano onongo gipe iye. (Jon 3:1, 2) Pwony ango ma wanongo ki i kom gin mutimme-ni? Wod pa Lubanga ojalo cawane me dongo niye pa dano. Mono pe mitte botwa bene ni waket cwinywa me dok cen ka lim ki kwano Baibul ki jo ma gunyuto miti?

12 Ka watiyo kacel ki lutit kwena manyen i ticwa me pwony, ci gibidongo dirogi macalo jo ma gipwonyo lok me Baibul i yo mucwiny. Watwero konyogi wek gutam bene wa pi jo ma gunyuto miti kadi manok keken. Watwero lwongo lutit kwena manyen wek wadok kwedgi cen ka lim nyo ka kwano Baibul ki lutino kwanwa me Baibul. Ka wapwonyogi kun wacuko cwinygi, ci lutit kwena ma gipe ki diro gibibedo ki cwiny me dongo miti pa jo mukene ki me nongo lutino kwangi me Baibul. Gibipwonye bene pe me ilo cinge oyot ento me diyo cwinygi i ticwa me pwony.—Gal. 5:22; nen bok ma wiye tyeni “Diyo Cwiny Pire Tek.”

PWONY JO MANYEN ME TIC PI LUYE LUWOTGI

13, 14. (a) Itamo ningo i kom labol mogo ma i Baibul pa jo ma gujalo jami mapol me konyo jo mukene? (b) Itwero pwonyo jo manyen kacel ki jo matino me nyuto mar bot omege kacel ki lumege nining?

13 Lok ma kicoyo i Baibul tito mot ma watye kwede me nyuto “mar ma goba pe iye macalo utmego” ki dok me tic pi jo mukene. (Kwan 1 Petero 1:22; Luka 22:24-27.) Wod pa Lubanga ojalo jami ducu, kadi wa kwone me tic pi jo mukene. (Mat. 20:28) Dorka “yam tiyo tic mabeco mapol mada dok konyo lucan.” (Tic 9:36, 39) Maliam, lamego mo i Rome, onongo ‘tiyo matek’ pi jo ma i kacokke. (Rom. 16:6) Watwero konyo jo manyen me niang pingo pire tek me miyo kony bot omege kacel ki lumege nining?

Pwony jo manyen me nyuto margi pi luye luwotgi (Nen paragraf 13, 14)

14 Lucaden ma guteggi gitwero lwongo jo manyen me wot kacel kwedgi ka gitye ka limo jo ma komgi lit nyo jo mutii. Ka twere, lunyodo gitwero wot ki lutinogi ka gicito ka limo jo magi. Luelda gitwero tic kacel ki jo mukene me neno ni jowa me amara ma dong gutii gitye ki cam me acama ki dok ka odigi tye kigwoko maber. Ka gutimo meno, jo matino kacel ki jo ma manyen gibipwonye me timo jami i yo me kica bot jo mukene. Laelda mo onongo limo Lucaden ma gibedo i wang ticce ka en tye ka tito kwena kun neno kit ma gitye kwede. Omego mo matidi ma pol kare onongo woto kacel ki laelda-ni oniang ni jo ducu ma i kacokke myero guwiny ni kimarogi.—Rom. 12:10.

15. Pingo pire tek ni luelda guket cwinygi me konyo omege ma i kacokke wek gudong?

15 Kit macalo Jehovah tiyo ki co me miyo pwony i kacokke-ni, pire tek ni omege gupwony kit me lok. Macalo laelda, tika itwero winyo kit ma lakony kor tic poro kwede ki kit me miyo pwonye? Ka imiye kony, en twero dongo dirone macalo lapwony Lok pa Lubanga.—Nek. 8:8. [3]

16, 17. (a) Miti ango ma Paulo onyuto i dongo pa Temceo? (b) Luelda gitwero pwonyo jo ma gibibedo lukwat me kacokke i anyim nining?

16 Lukwat i kacokke pa Lukricitayo mitte adada, dok jo ma gibitiyo tic man i anyim myero kipwonygi kare ducu. Paulo onyuto kit ma myero kipwony kwede jo magi i kare ma en owaco bot Temceo ni: “Latinna in dong itim tek i kica ma gimiyowa i Kricito. Gin ma dong ityeko winyo ki bota i nyim lucaden mapol, in bene myero itit bot jo ma genne ma giromo pwonyo ki jo mukene.” (2 Tem. 2:1, 2) Temceo onongo pwony i tic kacel ki lakwena man ma otegi-ni. Ci lacen Temceo oketo pwony ma Paulo opwonye kwede i tic ki dok i yo mukene me woro.—2 Tem. 3:10-12.

17 Paulo pe otenyo ni Temceo opwonye pire kene. En obedo ka wot kacel ki Temceo. (Tic 16:1-5) Luelda gitwero lubo lanen pa Paulo kun nongo giwoto kacel ki lukony kor tic ma gupore i limo me kwat ka rwatte. Ka luelda gutimo kit meno, ci gibimiyo kare bot omege meno me neno ki wanggi kit pwony, niye, diyo cwiny ki dong mar ma mitte ki bot luneno me kacokke pa Lukricitayo. Man bikonyo me pwonyo jo ma gibibedo lukwa “romi pa Lubanga” i anyim.—1 Pet. 5:2.

GIN MUMIYO PIRE TEK ME PWONYO JO MUKENE

18. Pingo myero waket tek me pwonyo jo mukene me tiyo tic pi Jehovah?

18 I kare man me agikki-ni, mitte adada ni myero kipwony jo mukene wek gudong dirogi i ticgi me tito kwena. Mitte bene ni omege gupwony kit me gwoko kacokke. Jehovah mito ni kipwony luticce ducu maber, dok en bene ominiwa mot me konyo jo manyen. Pi meno, pire tek adada me tic matek wek wakony jo manyen kit ma Yecu kacel ki Paulo gutimo kwede. Mitte ni wapwony dano mapol kit ma watwero pien tic tye mapol me atima i ticwa me pwony ma peya agikki piny oo.

19. Pingo pe myero ibed ki akalakala mo ni tuteni me pwonyo jo mukene me tic pi Jehovah bikelo adwogi maber?

19 Ki lok ada, mito tute matek kacel ki cawa wek wapwony jo mukene. Ento Jehovah kacel ki Wode me amara gibikonyowa me timo meno. Wabibedo ki yomcwiny madit me neno ka jo ma wakonyogi ‘gicanne dok gicukke me tic matek.’ (1 Tem. 4:10) Dok wan bene myero wamedde wunu ki dongo i yo me cwiny i ticwa pi Jehovah.

^ [1] (paragraf 7) Lok ma pigi tego ma Yecu oloko iye, i kine tye ni: (1) Tit kwena me Ker pa Lubanga. (2) Bed ma iyeng ki jami ma Lubanga miyo. (3) Pe ilar lok ki rwod ot. (4) Gen Lubanga ka irwatte ki jo ma gidag winyo lokwa. (5) Pe iil cing woko pi lworo.

^ [2] (paragraf 9) Buk me Benefit From Theocratic Ministry School Education, pp. 62-64, tye ki tam mabeco adada i kit me lok ki jo ma wanongogi i ticwa me pwony.

^ [3] (paragraf 15) Buk me Benefit From Theocratic Ministry School Education, pot. 52-61, tito kit mogo ma myero wadong wek wadok lupwonye mucwiny.