Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Tika Mitte ni Idong i Yo me Cwiny?

Tika Mitte ni Idong i Yo me Cwiny?

“Mi kareni me kwano coc ma yam gicoyo i nyim lwak, i tito lok, i pwony.”—1 TEM. 4:13.

WER: 45, 70

1, 2. (a) Icaya 60:22 tye ka cobbe nining i kare man me agikki? (b) Gin ango ma tye ka mitte matek i but dul pa Jehovah ma tye i lobo kany?

“DOGGOLA pa joni nok ento olo dong bidoko kaka, ngat matidi mada bidoko twon rok mo matek.” (Ic. 60:22) Lok pa lanebi man tye ka cobbe i kare man me agikki-ni. Pien, i mwaka me ticwa me 2015, lutit kwena me Ker ma welgi romo 8,220,105 gubedo ka nywako i tic man! Lok me agikki ki i lok pa lanebi man myero ogud Lukricitayo ducu ki acel acel, pien Wonwa me polo owaco ni: “Abimiyo man timme oyot ka karene oromo.” Calo jo ma kitingogi i mutoka ma kitye ka medo cipid wek ongwec matek, waniang ni tic me tito kwena bene tye ka medde i cipid ma lamal. Wan ducu ki acel acel wadok iye nining? Tika watye ka timo gin ducu ma watwero macalo lutit kwena me Ker ma gitye ki arima? Omege kacel ki lumege mapol gitye ka pongo fom me tic calo painia marii nyo painia pi tutunu. Dok pe wabedo ki yomcwiny madit me neno ka jo mapol gitye ka tito kwena i kabedo ma can lutit kwena tye iye?

2 Kitungcel, lutic mapol tye ka mitte. Kacokke manyen ma romo 2,000 kicako mwaka ki mwaka. Ka ni kacokke acel acel obed ki luelda 5 ci bimitte ni lukony kor tic ma romo 10,000 gubed ma gupore pi tic calo luneno me kacokke mwaka ki mwaka. Man nyuto ni omege alip mapol bimitte ni gubed ma gupore me tic calo lukony kor tic. Medo i kom meno, kadi bed watye omege nyo lumege, wan ducu watye ki ‘tic mapol me atima i tic pa Jehovah.’—1 Kor. 15:58.

GIN MA MITTE WEK IDONGO I YO ME CWINY

3, 4. Te lokke ngo ka kiwacci dongo i yo me cwiny?

3 Kwan 1 Temceo 3:1. I leb Grik, lok ma kigonyo ni “mito tic” niange ni ryeyo cingi me kwanyo gin mo, nyo gin ma cingi pe twero o iye maber. I tic ki nyig lok man, lakwena Paulo onongo tye ka titone ni dongo i yo me cwiny mito tute matek. Tam kong i kom omego mo ma tye ka goyo kit ma ebibedo kwede i kacokke i anyim. Romo bedo ni pud pe ka tic calo lakony kor tic i kare-ni, ento en ngeyo ni mitte ni edong i yo me cwiny. Me acel, en kong temme me bedo mupore me tic calo lakony kor tic. Lacen, en bedo ki gen me bedo mupore me tic macalo laneno i kacokke. I yo magi ducu, en tute matek wek ebed mupore me tic i kacokke.

4 I yo acel-li, omege kacel ki lumege ma gimito tic macalo lupainia, Lubetel, nyo jo ma gidyere me gedo Ot me Ker myero gutute matek me cobo yubgi. Kong dong wanenu kit ma Lok pa Lubanga twero cuko cwinywa me dongo i woro me ada.

TUTE KI TEKKI ME DONGO I YO ME CWINY

5. Jo matino gitwero tic ki kerogi i tic me Ker nining?

5 Jo matino gitye ki kero ma mitte me tiyo tic mapol i dul pa Jehovah. (Kwan Carolok 20:29.) Jo matino mogo ma gitiyo i Betel gitye ki tic me goyo ki ribo Baibul kacel ki bukke ma jenge i Baibul. Mukene ginywako i tic me gedo ki gwoko Odi me Ker. Ka peko ma poto atura otimme, jo matino gitiyo kacel ki Lucaden ma gitye ki ngec pi miyo kony. Lupainia matino mapol gikonyo me tito kwena i lobogi nyo i kabedo ma kiloko iye leb mapat.

6-8. (a) Omego mo matidi oloko nenone i kom tic pa Jehovah nining, dok man okelo adwogi ango? (b) Watwero ‘temo wek wanen ni Jehovah kara ber’ nining?

6 Romo bedo ni ingeyo ni pire tek adada me tic pi Lubanga ki cwinyi ducu. Ento ka iwinyo kit ma omego mo ma nyinge Aaron owinyo kwede kono? Kadi bed ni en odongo i gang ma jone Lukricitayo, en owaco ni, “cokke ki ticwa me pwony onongo pe mit kulu.” En onongo mito tic pi Lubanga ki yomcwiny ento onongo pe ngeyo pingo epe ki yomcwiny. Gin ango ma en otimo?

7 Aaron oketo yub me timo jami me cwiny ma man onongo kwako kwano Baibul, yubbe pi cokke, ki dong miyo lagam i cokke. En bene ocako lega pire kene kare ki kare. Ka mare pi Jehovah woto ki dongo, en ocako dongo i yo me cwiny. Nicakke i kare meno, Aaron onongo mit pa tic calo painia, tic kacel ki jo mukene me miyo kony i kabedo ma peko ma poto atura otimme iye, ki dong me tito kwena i lobo mukene. I kare-ni, Aaron dong tiyo i Betel dok bene tye laelda. En dong neno kit kwo ma eyero-ni nining? “‘Atemo ci aneno ni Jehovah kara ber.’ Dok pi mot ma en omiya, anongo ni atye ki banyane dok man cuko cwinya me medde ameda ki tic pire, man bene kelo mot mapol.”

8 Laco Jabuli owero ni: “Jo ma giyenyo Rwot [Jehovah] gin mabeco mo pe birem botgi.” (Kwan Jabuli 34:8-10.) Ki lok ada, Jehovah pe cwero cwiny jo ma gitiyo pire ki mit kom. Wan ducu ki acel acel myero ‘watem kong wek wanen ni Jehovah kara ber’ kun nongo watute ki kerowa ducu i ticce. Dok ka waworo Jehovah ki cwinywa ducu, ci wabinongo yomcwiny ma pe kitwero porone ki gin mo keken.

DICWINYI DOK PE IOL.

9, 10. Pingo pire tek ni wadi cwinywa dok ‘wakur’?

9 Ka itye ka tute me cobo yubbi, dicwinyi dok ‘ikur.’ (Mik. 7:7) Jehovah pol kare konyo luticce ma lugen, kadi bed ni en weko ni kong gukur pi kare mo me nongo mot nyo bene ka karene owec. En ocikke me miyo latin laco ki Abraim, ento onongo mitte ni Abraim obed ki niye dok odi cwinye. (Ibru 6:12-15) Kadi bed ni Abraim okuro pi mwaki mapol pi nywalo Icaka, en pe ool woko, dok Jehovah bene pe ocwero cwinye.—Acak. 15:3, 4; 21:5.

10 Kuro gin moni pe yot. (Car. 13:12) Ka wabedo ka keto cwinywa tutwal i kom cwercwiny ma watye kwede, man twero turo cwinywa adada. Ma ka meno, pire tek ni wati ki cawawa me dongo i yo me cwiny. Nen kong yo adek i kit ma itwero timone kwede.

11. Kit mabeco ango ma mitte ni wadong, dok pingo pire tek?

11 Dong kit mabeco. Ka wakwano Baibul dok walwodo lok i kom gin ma wakwano, wabibedo ki ryeko, niang matut, ngolo kop atir, ngec, kero me moko tam matir ki dong wic makwiri. Kit magi pigi tego adada pi jo ma gimito bedo luneno i woro me adada. (Car. 1:1-4; Tito 1:7-9) Dok ka wakwano bukkewa ma jenge i Baibul, ci wabiniang tam pa Lubanga ma lubbe ki jami mapol. Nino ducu wakemme ki ariya madok i kom jami me galowang, rukwa, kit me tic ki cente, ki dong kit me kwo kacel ki jo mukene. Ka waketo jami ma wapwonyogi ki i Baibul i tic, wabimoko tam ma yomo cwiny Jehovah.

12. Jo me kacokke gitwero nyutone nining ni gigene?

12 Bed ngat ma genne. Kadi bed ni watye omege nyo lumege, pud mitte ni watute ki kerowa ducu me timo tic ma kiminiwa i kacokke. Macalo laloc, onongo mitte ni Nekemia oyer dano ki i kin jo pa Lubanga me miyo kony. Angagi ma en oyerogi? En oyero jo ma lworo Lubanga, dok ma gigenne. (Nek. 7:2; 13:12, 13) I kare-ni bene, “gin ma mitte ki bot lugwok jami, en aye ni myero gubed jo ma genne.” (1 Kor. 4:2) Wang ma dano guneno tic mabeco ma watiyo.—Kwan 1 Temceo 5:25.

13. Itwero lubo lanen pa Yucepu nining ka jo mukene guteri i yo marac?

13 Jenge i kom Jehovah. Gin ango ma itwero timone ka jo mukene guteri i yo marac? Iromo tittigi kit ma iwinyo kwede. Ento ka ibedo ka gengo ngeyi kun iwaco ni in pe itimo gin mo marac ci ibimedo peko ameda. Watwero nongo pwony mapol ki i labol pa Yucepu, ma omegine gutero i yo marac adada. Dano guloko lok goba i kome, dok kitweye i buc pi gin mo ma en pe otimo. Ento Yucepu ojenge i kom Jehovah. En obedo ka tam i kom cikke pa Jehovah, dok ogwoko gennene. (Jab. 105:19) I kare meno ma en onongo tye ka kemme ki kwo matek-ki, en odongo kit mabeco ma okonye lacen i kare ma kimiye tic mo ma pire tek. (Acak. 41:37-44; 45:4-8) Ka kiteri i yo marac, leg bot Jehovah pi ryeko wek ilok ki mwolo, kun ijenge i kom Lubanga pi teko. En bikonyi me bedo ma cwinyi opye mot ki dok me terogi i yo me kica ka itye ka lok botgi.—Kwan 1 Petero 5:10.

DONG DIRONI I TIC ME PWONY

14, 15. (a) Pingo mitte ni ‘waket cwinywa’ i kit ma watito kwede ki kwena? (b) Watwero loko kit me pwonywa nining ma lubbe ki kit ma wang ticwa tye kwede? (Nen cal ma i pot karatac 20 ki bok ma wiye tye ni “ Tika Itye Atera me Temo Yo Mapat?”)

14 Paulo ocuko cwiny Temceo ni: “Mi kareni me kwano coc ma yam gicoyo i nyim lwak, i tito lok, i pwony, nio ka abino kunnu. Gwokke keni, . . . [ket cwinyi i] pwonnyi bene.” (1 Tem. 4:13, 16) Temceo onongo dong tye latit kwena mucwiny. Ento, ticce me pwony onongo binyako nyige mapol makato ka en ‘oketo cwinye’ i pwonye. Pingo onongo mitte ni olok kit me pwonye? Temceo onongo ngeyo ni kwo pa dano lokke. Macalo lutit kwena me Ker, omyero bene watim kit meno.

15 Pol kare wanongo dano gipe gang ka watye ka tito kwena i ot ki ot. I kabedo mukene, pe watwero donyo i gangi ma girumo ki cel. Ka tye kit meno bene i wang ticwu, pingo pe itam pi yo mukene me tito kwena maber?

16. Miyo caden i dye lwak twero nyako nyigge nining?

16 Miyo caden i dye lwak obedo yo maber adada me tito kwena maber. Lucaden mapol gitye ka nongo ni yo man me pwony nyako nyige dok kelo adwogi maber adada. Gikwanyo cawagi me cito bot dano i bac pak ki i citecen me gar, i cuk ki ka ma dano gure iye mapol, ki dong i kabedo mukene ka ma dano dwong iye. Ka itye ki wic makwiri, ci itwero cako lok i kom lok angeya, pwoyo ngat meno pi gwoko lutinone, nyo penye ki lapeny madok i kom ticce. Ka wutye ka medde ki lok, itwero dwoyo tam pa ngat meno i kom Ginacoya kun ipenye ki lapeny wek ogam. Lagamme pol kare terowu i nyamo lok mapol madok i kom Baibul.

17, 18. (a) Itwero dongo tekcwiny nining i miyo caden i dye lwak? (b) Pingo cwiny ma Daudi obedo kwede me pako Jehovah pire tek adada boti ka itye ka nywako i tic me pwony?

17 Ka inongo tek me miyo caden i dye lwak, pe iil cingi. Eddie, ma obedo lapainia i New York, onongo lworo cako lok ki dano i dye lwak. Lacen, en onongo tekcwiny. Gin ango ma okonye? En owaco ni: “I kare ma watye i woro pi jo me ot, an kacel ki dakona wakwedo lok me nongo lagam i kom lapeny ma dano gipenyo kacel ki tam ma pol kare dano miyo. Wapenyo bene Lucaden mukene pi tam.” I kare-ni Eddie dong kome mit me miyo caden i dye lwak.

18 Ka imedde ki nongo diro kacel ki tekcwiny i tito kwena maber, dongoni i yo me cwiny bene binen ka maleng. (Kwan 1 Temceo 4:15.) Ngene kene ni ibipako Woru me polo kit ma Daudi otimo kwede i kare ma owero ni: “Abipwoyo Rwot [Jehovah] kare ducu; dok abibedo ka pake nakanaka. Abipako en pi gin ma dong otyeko tiyo; wek jo ma gitye ki can guwiny dok gubed ki yomcwiny.” (Jab. 34:1, 2) Dok bene romo bedo ni macalo adwogi me ticci me pwony, jo mamwol gibiribbe kwedi i woro me ada.

KA IDONGO I YO ME CWINY IMIYO DEYO BOT LUBANGA

19. Pingo latic pa Jehovah bedo ki yomcwiny kadi bed ni tye ka kato ki i kwo matek?

19 Daudi owero bene ni: “Ai Rwot, jami ducu ma icweyo gibimiyi pwoc, ki joni ma geni ducu gibipaki. Gibiloko i kom deyo me kerri, dok gibitito pi tweroni bene, wek dano ducu gunge pi tic matego ma in dong itiyo, ki deyo me dit me kerri.” (Jab. 145:10-12) Lucaden pa Jehovah ducu ma lugen gitye ki tam acel-lu. Ento ka two nyo teggi gengo in me tero cawa malac i ticwa me pwony kono? Wii myero opo ni kare ducu ka itye ka tito kwena maber bot jo ma gimini kony kacel ki jo mukene, ci nongo itye ka miyo deyo bot Lubangawa maber-ri. Ka itye i buc pi niyeni, romo bedo ni itito lok me ada ka kare mo onen, dok man yomo cwiny Jehovah adada. (Car. 27:11) Meno bene tye ada ka icung matek me timo jami me cwiny kare ducu kadi bed ni itye i gang ma jone dinigi opokke. (1 Pet. 3:1-4) Kadi itye ka kato ki i kwo matek nining, pud itwero pako Jehovah kun bene idongo i yo me cwiny.

20, 21. Ka kimini tic mapol me atima i dul pa Jehovah, ci itwero konyo jo mukene nining?

20 Jehovah bigoyo laane i komi ka imedde ki dongo i yo me cwiny. Ka iketo alokaloka manok i jami ma itimo kacel ki kit me kwoni, ci itwero bedo ki cawa malac me tito pi lok ada madok i kom Lubanga bot jo ma gitye ki miti. Dok bene ka itye ka dongo i yo me cwiny, kun inyuto cwiny me jalle ken, ibikelo adwogi mabeco bot luye luwoti. Pi cwiny me mwolo ma inyuto i kacokke, ibinongo adwogi maber pien kibinyuti mar, pwoc, ki dong ibinongo cwak ki bot jo ma gimaro Jehovah.

21 Kadi bed ni dong watiyo pi Jehovah pi mwaki mapol nyo pi dwe manok, wan ducu watwero dongo i yo me cwiny. Ento Lukricitayo ma guteggi gitwero konyo jo manyen me dongo i yo me cwiny nining? Wabinyamo lok man i pwony ma lubo man.