Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Tika Itye ki Ngec ma Tye Ada?

Tika Itye ki Ngec ma Tye Ada?

“Myero kong iwiny lok [ma tye ada] ma nongo peya igamo lok mo; ka pe, ci inyuto mingngi dok inyayo yet i komi.”​—CAROLOK 18:13.

WER: 126, 95

1, 2. (a) Diro ma pire tek ango ma wan ducu omyero wadong, dok pingo? (b) Ngo ma wabinyamo i pwony man?

WAN ducu omyero wapwony kit me ngiyo i yo matut ngec ma wanongo wek wamok tam ma tye kakare. (Carolok 3:21-23; 8:4, 5) Ka pe watimo kit meno, ci bibedo yot adada pi Catan ki lobone me nyweno tamwa. (Jo Epeco 5:6; Jo Kolocai 2:8) Ngene kene ni, me moko tam ma tye kakare, omyero wanong ngec ma tye ada. Carolok 18:13 wacciwa ni: “Myero kong iwiny lok [ma tye ada] ma nongo peya igamo lok mo; ka pe, ci inyuto mingngi dok inyayo yet i komi.”

2 I pwony man, wabinyamo gin ma twero weko bedo tek me nongo ngec ma tye ada ki me moko tam ma tye kakare. Wabineno bene cik ma igi lac kacel ki labol mogo me Baibul ma pwonyowa kit me ngiyo lok.

PE IYE “JAMI DUCU AYEYA”

3. Pingo omyero walub cik ma iye lac ma nonge i Carolok 14:15? (Nen cal ma tye i pot karatac man.)

3 I kare-ni, wanongo ngec ki i kabedo mapol adada. Wanongo ki i Intanet, telebijon, ki dong odi me poko lok angeya. Wanongo bene ki i e-mail, mecej ma kicwalo i cim, ki lok ma a ki bot luremwa. I kare mukene, bedo calo ngec dwong mukato kare woko. Pi meno, omyero wagwokke adada. Romo bedo ni luremwa gire pe gitye ki miti mo marac ka gicwalo lok, ento tye jo mukene ma gipoko ngec ma pe tye ada akaka nyo ginyweno lok ada woko. Cik ma iye lac mene me Baibul ma twero konyowa me ngiyo i yo matut lok ma wawinyo? Carolok 14:15 wacciwa ni: “Dano ma laming ye jami ducu ayeya, ento ngat maryek kong ngiyo ka kwene ma en ecito iye.”

4. I yo ango ma Jo Pilipi 4:8, 9 twero konyowa me yero jami ma wakwano, dok pingo pire tek adada ni wanong ngec ma tye ada? (Nen bene bok ma wiye tye ni “ Jami Mogo ma Konyowa me Nongo Ngec ma Tye Ada.”)

4 Me moko tam maber, omyero wanong ngec ma genne. Pi meno, omyero wagwokke adada ka watye ka yero jami akwana. (Kwan Jo Pilipi 4:8, 9.) Pe omyero wabal cawawa ka neno lok angeya ki i kabedo me Intanet ma pe genne nyo kwano e-mail ki mecej me cim ma nyayo anii. Pire tek adada ni wagwokke ki donyo i kabedo me Intanet ma jo mungak gitiyo kwede. Gin gimito balo niye pa jo pa Lubanga kun ginyweno lok ada. Ngec ma pe genne weko wamoko tam ma pe tye kakare. Pe ibwolle kekeni ni ngec gobagoba magi pe twero gudi i yo marac.​—1 Temceo 6:20, 21.

5. Lok goba ango ma Luicrael guwinyo, dok man ogudogi nining?

5 Lok goba ma dano bedo ka boko twero kelo adwogi marac adada. I kare pa Moses, lurot-piny 12 gucito ka roto Lobo ma Kiciko Pire-ni. Lurot-piny apar gudwogo ki lok marac. (Wel 13:25-33) Gukwoto lok, dok man oweko lworo ociro jo pa Jehovah ma omiyo cwinygi otur woko. (Wel 14:1-4) Pingo lworo omako lwak kit man? Romo bedo ni gutamo ni lok meno tye ada pien lurot-piny apar kulu guloko lok acel-lu. Pi meno lwak gukwero winyo lok maber ma lurot-piny aryo-ni guwaco i kom Lobo ma Kiciko Pire. (Wel 14:6-10) Me ka winyo lok ma tye ada ki geno Jehovah, lwak gunyuto mingo ki yero me ye lok goba.

6. Pingo pe myero wabed ki ur ka wawinyo lok maraco i kom jo pa Jehovah?

6 Omyero wagwokke tutwal ka wawinyo lok mo i kom jo pa Jehovah. Wi opo ni lakworwa Catan kilwongo ni ‘ngat ma doto utmegiwa.’ (Niyabo 12:10) Yecu ocikowa ni jo ma gidagwa gibiwaco “kit lok ducu maraco gobagoba” i komwa. (Matayo 5:11) Ka waketo lok meno bedo i wiwa, ci pe wabibedo ki ur ka wawinyo lok maraco i kom jo pa Jehovah.

7. Lapeny mene ma omyero wapennye kwede ma peya wacwalo e-mail nyo mecej mo?

7 In mono imaro cwalo e-mail ki coyo mecej bot luwoti? Ka ineno lok angeya mo mamit nyo iwinyo pi gin mo mutimme, tika komi myel amyela me nywakone cutcut? Ma peya icwalo e-mail nyo mecej meno, pennye kong kekeni ni: ‘Tika atwero moko ni lok man tye ada? Tika atye ki ngec muromo iye?’ Ka itye ki akalakala mo, ci romo bedo ni itye ka nyayo lok goba. Dong ka pe ingeyo ka lok moni tye ada, bedo ber ka pe icwalo. Ruc woko ki i cimmi!

8. Gin ango ma lumonewa i lobe mukene gutimo, dok wan watwero konyogi kun nongo pe wangeyo nining?

8 Tye dok tyen lok mukene mumiyo cwalo e-mail ki mecej ata labongo tam iye twero kelo peko. I lobe mukene, kiketo kigeng i kom ticwa. Jo ma dagwa i lobe magi gicwalo lok angeya me gobagoba akaka wek ominiwa lworo dok wek wabed ma pe wagene i kinwa. Tam kong i kom gin mutimme i lobe ma yam gitye i te Soviet Union. Abili ma kilwongogi ni KGB, guketo lok goba i kin piny ni omege mogo ma gingene adada gukwero bedo Lucaden pa Jehovah woko. * (Nen lok ma tye i tere piny.) Tye me cwercwiny ni, omege mapol guye lok goba magi ci gua woko ki i dul pa Jehovah. Lacen jo mapol i kingi gudwogo, ento mukene pe gudwogo matwal. Guweko lok goba magi obalo niyegi woko. (1 Temceo 1:19) Watwero gwokke ki i gin ma kit meno nining? Kwer nyayo lok maraco nyo lok ma pe itwero moko ka tye ada. Pe iye jami ducu ma iwinyo ayea. Me ka meno, tute me nongo ngec ma tye ada.

LOK MA PE TITO JAMI DUCU MUTIMME

9. Pingo tek tutwal me nongo ngec ma tye ada?

9 I kine mukene wawinyo lok ma orubbe ki goba. Lok mogo pe tito jami mutimme ducu. Man miyo moko tam ma tye kakare doko tek. Pe watwero geno lok ma bute keken aye tye ada! Ngo ma watwero timone wek pe kibwolwa ki lok ma kit meno?​—Jo Epeco 4:14.

10. Pingo Luicrael mogo onongo gicok lweny i kom omegigi, dok ngo ma okonyogi pe me timo meno?

10 Watwero nongo pwony ki i gin ma otimme i kom Luicrael ma onongo gibedo tung kupoto ceng me Kulu Jordan i kare pa Yocwa. (Yocwa 22:9-34) Guwinyo ni Luicrael ma gibedo tung kunyango me Kulu Jordan guyubo keno tyer madit adada i nget kulu. But lok meno onongo tye ada, ento pe otito jami ducu ma otimme. Dok oweko Luicrael ma gibedo tung kupoto ceng gutamo ni omegigi ma gibedo tung kunyango gujemo i kom Jehovah, pi meno guyubbe me cito ka lweny i komgi. (Kwan Yocwa 22:9-12.) Ento ma peya Luicrael ma tung kupoto ceng gucako lweny, gin kong gucwalo co mogo me penyo gin mutimme kikome. Gin ango ma co magi guniang? Guniang ni Luicrael ma tung kunyango pe gugero keno tyer meno pi woro lubange goba. Guyubo keno tyer man me bedo caden ma nyuto bot dano ducu ni gin bene onongo giworo Jehovah. Nen calo Luicrael cwinygi obedo yom adada ni pe gulwenyo i kom omegigi, ento, me ka meno, gukwanyo kare me niang gin mutimme kikome.

11. (a) I yo ango ma kitero kwede Mepibocet marac? (b) Ngo ma Daudi onongo myero otim wek oter Mepibocet maber?

11 I kine mukene, cwinywa twero cwer pien ni ngat mo owaco lok i komwa ma orubo ki goba. Man aye gin ma otimme i kom Mepibocet. Kabaka Daudi ki ber cwinye omiyo bot Mepibocet ngom ducu ma onongo yam obedo pa kwarone Caulo. (2 Camuel 9:6, 7) Ento lacen Daudi owinyo lok mo marac i kom Mepibocet. En pe okwanyo kare me niang ka lok meno tye ada, ento cutcut okwanyo jami pa Mepibocet ducu. (2 Camuel 16:1-4) Lacen ma Daudi oloko ki Mepibocet, Daudi oniang ni emoko tam marac. En odwoko jami pa Mepibocet mogo cen bote. (2 Camuel 19:24-29) Ka onongo Daudi okwanyo kare me niang gin mutimme kikome me ka moko tamme kun jenge i kom lok ma orubbe ki goba, kono Mepibocet pe okato ki i peko man.

12, 13. (a) Ngo ma Yecu otimo i kare ma dano gukok gobagoba i kome? (b) Gin ango ma watwero timone ka ngat mo owaco lok goba i komwa?

12 Ngo ma itwero timone ka ngat mo bedo ka boko lok goba i komi? Man aye gin mutimme i kom Yecu ki Jon Labatija. (Kwan Matayo 11:18, 19.) Ngo ma Yecu otimo? En pe otiyo ki cawane kacel ki kerone ducu me nyuto ki dano ni lok meno pe tye ada. Me ka meno, en ocuko cwiny dano ni gunen pigi kengi ka lok meno tye ada. En onongo mito ni guket tamgi i kom ticce kacel ki pwonnye. Yecu owaco ni: ‘Ryeko oloyo kop pi ticce ma en otiyo.’

13 Watwero nongo pwony ma pire tek ki bot Yecu. I kare mukene ngat mo romo loko lok marac i komwa, dok waromo bedo ki par ni man twero balo nyingwa woko. Ento yo me kwowa twero konyo jo mukene me neno kitwa kikome. Kit ma wapwonyo kwede ki i lanen pa Yecu, ber kitwa twero nyuto ka maleng ni koko ma kimoro i komwa-ni pe tye ada.

TIKA IGENNE KEKENI MUKATO KARE WOKO?

14, 15. Pingo pe omyero wajenge i kom niangowa keken?

14 Waneno ni twero bedo tek adada me nongo ngec ma genne. Peko mukene doki aye roc ma watye kwede. Romo bedo ni dong watiyo pi Jehovah pi mwaki mapol dok wadoko ryek i yo mogo. Jo mukene gitwero miniwa woro pien ni pol kare wamoko tam matir. Man mono twero doko peko botwa?

Baibul cikowa ni pe omyero wajenge i kom niangowa keken

15 Ee. Watwero cako geno tamwa mukato kare woko. Waromo weko mitiwa nyo kit ma wawinyo kwede aye doro tamwa. Waromo tamo ni waniang gin moni kadi bed pe watye ki ngec muromo iye. Man obedo gin marac adada! Baibul cikowa atir ni pe omyero wajenge i kom niangowa keken.​—Carolok 3:5, 6; 28:26.

16. I labol ma kimiyo-ni, ngo ma otimme i otel mo, dok gin ango ma omego Tom otamo?

16 Me labolle, go kong ni otyeno mo acel laelda mo muteggi ma nyinge Tom ocito ka cam i otel, ci oneno laelda lawote ma nyinge John obedo kacel ki dako mo ma pe min ode. John gin ki dako-ni ginen calo gitye ka camo kwo matek. Tom oneno ka ginyero dok gikwako korgi. Tim pa joni obalo cwiny Tom woko oweko en ocako tamo ni: ‘Tika nyom pa John gin ki dakone biket woko? Lutinogi kono?’ Tom onongo yam oneno gin ma kit man otimme i kom ngat mo mukene. Ket ni in aye ibedo Tom, onongo ibiwinyo nining?

17. I labol ma kimiyo-ni, gin ango ma Tom lacen oniang, dok pwony ango ma waromo nongone ki iye?

17 Ento kur kong manok. Kadi bed Tom tye ka tamo ni John otimo abor, tika en tye ki ngec ducu i kom jami mutimme? Lacen i otyeno meno, Tom ogoyo cim bot John ci oniang ni dako-ni kara obedo lamin John, ma obino ka lim ki ka mabor. John onongo orii pi mwaki mapol ma pe oneno laminne. Dok kit macalo laminne obino ka lim pi cawa manok, John onongo kare me rwatte kwede i otel ka cam keken. Dakone pe onongo cawa me bedo kacel kwedgi. Tom obedo ki yomcwiny ni pe ewaco gin ma etamo ki ngat mo mukene! Pwony ango ma wanongo ki i labol man? Kadi bed watiyo pi Jehovah pi mwaki mapol, pud mitte ni waniang lok ada ma peya wamoko tamwa.

18. Ngo ma romo weko waye lok marac ma wawinyo i kom omego mo?

18 Twero bene bedo tek me ngiyo ki niang lok moni i yo matut tutwalle ka lokke kwako omego mo ma wiwa pe rwatte kwede. Ka waketo tamwa i kom niang manok ma watye kwede ki omego-ni, ci wabibedo ki gung cwiny i kome. Ci dong, ka wawinyo lok mo marac i kome, wabedo ki miti me ye lok meno, kadi bed tere pe. Pwony ango ma wanongo ki iye? Ka wabedo ki gung cwiny i kom omegiwa, man twero weko wamoko tam marac ma pe jenge i kom lok ada kikome. (1 Temceo 6:4, 5) Pe omyero wawek tam maraco calo nyeko odong i cwinywa. Pe iwek wi owil ni Jehovah mito ni wamar omegiwa dok watimigi kica ki i cwinywa.​—Kwan Jo Kolocai 3:12-14.

CIK MA IGI LAC ME BAIBUL BIGWOKOWA

19, 20. (a) Cik ma igi lac mene ma bikonyowa me ngiyo lok kore ki kore? (b) Gin ango ma wabinyamone i pwony ma lubo man?

19 I kare-ni, tek tutwal me nongo ngec ma genne ki dok ngiyone kore ki kore. Pingo? Ngec ma nonge i kare-ni polle orubbe ki goba nyo pe tito jami ducu mutimme, dok wan bene watye ki roc. Ngo ma twero konyowa? Cik ma igi lac ma nonge i Lok pa Lubanga! Me labolle, cik ma iye lac mo wacciwa ni tye me mingo adada ka ngat moni gamo lok labongo niang iye maber. (Carolok 18:13) Mukene dok konyowa weko pe waye jami ducu ayea labongo kwedo ka lok meno tye ada. (Carolok 14:15) Dok kadi bed ni watiyo pi Jehovah pi mwaki mapol, pe watwero geno tamwa nyo niangowa keken. (Carolok 3:5, 6) Cik ma igi lac me Baibul gwokowa dok konyowa me ngiyo lok kore ki kore ki me moko tam me ryeko.

20 Ento tye dok tyen lok mukene mumiyo tek adada me nongo ngec ma tye ada. Macalo dano adana, wamaro ngolo kop ma lubbe ki gin ma waneno ki wangwa. I pwony ma lubo man, wabinyamo jami mogo ma twero nyweno wiwa weko pe wangolo kop atir, dok wabipwonyo kit me gwokke ki iye.

^ para. 8 Nen 2004 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, pot karatac 111-112, ki 2008 Yearbook, pot karatac 133-135.