Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 34

Itwero Bilo Ber pa Jehovah Nining?

Itwero Bilo Ber pa Jehovah Nining?

“Tem kong inen ni Rwot [Jehovah] ber. Dano ma ringo laro bote bedo ki yomcwiny.”​—JAB. 34:8.

WER 117 Kit me Ber

GIN MA WABINYAMO *

1-2. Ma lubbe ki lok ma kicoyo i Jabuli 34:8, gin ango ma omyero watim ka wamito neno ber pa Jehovah?

GO KONG ni kimini dek mo ma naka yang onongo peya icamo. Itwero pwonyo gin mo i kom dek man ki nenone, ngweyone, niang kit ma kitedo kwede, nyo penyo jo mukene ka gimaro dek meno. Ento, yo acel keken ma twero weko ingeyo ka ibimaro dek meno obedo bilone piri keni.

2 Watwero pwonyo gin mo i kom ber pa Jehovah ki kwano Baibul, kwano bukkewa, kacel ki winyo ka jo mukene gitito pi mot ma gunongo ki bot Jehovah. Ento watwero niang ber pa Jehovah i yo matut ka wan kikomwa ‘watemo nyo wabilo’ berre piwa kenwa. (Kwan Jabuli 34:8.) Nen kong labol ma nyuto kit ma watwero timo kwede meno. Ket kong ni wamito tic macalo painia, ento wek wacob yub meno omyero wadwok rwom me kwowa piny. Twero bene bedo ni dong wakwano cikke pa Yecu ni ka waketo pi Ker-ri obedo mukwongo i kwowa, ci Jehovah biminiwa jami ma mitte pi kwo, ento wan kikomwa peya waneno cobbe pa cikke meno. (Mat. 6:33) Pien watye ki niye i kom cikke pa Yecu meno, wadwoko rwom me kwowa, wadwoko bene cawa ma watero i dog ticwa, ci waketo cwinywa i tic me pwony. Ka wawoto ki timo meno, wapwonyo ki i jami ma tye ka timme i kwowa ni Jehovah kara paro piwa adada. ‘Wabilo’ ber pa Jehovah piwa kenwa.

3. Ma lubbe ki Jabuli 31:19, jo mene ma ginongo ber pa Jehovah?

3 Jehovah “ber bot dano ducu” kadi wa jo ma pe gingeye. (Jab. 145:9; Mat. 5:45) Ento en timo jami mabeco adada bot jo ma gimare dok gitute matek me tic pire. (Kwan Jabuli 31:19.) Kong dong wanyamu jami mabeco ma Jehovah otimo piwa.

4. Jehovah nyuto berre nining bot jo ma gicako nyiko cok bote?

4 Kare ducu ka waketo i tic jami ma wapwonyo ki bot Jehovah, wanongo adwogi maber i kwowa. Me labolle, i kare ma wapwonyo lok i kome dok wacako marre, en okonyowa me loyo tam ki tim mogo maraco ma en pe cwako. (Kol. 1:21) Dok i kare ma wadyero kwowa bote dok wanongo batija, waneno berre i rwom ma lamal pien en ominiwa cwiny ma pe pidowa dok onyikowa cok kwede macalo lureme.​—1 Pet. 3:21.

5. I yo mapatpat ango ma waneno ber pa Jehovah i ticwa me pwony?

5 Wamedde ki neno ber pa Jehovah i kwowa ka wanywako i tic me pwony. Tika ibedo dano ma lalewic? Lucaden pa Jehovah mapol gubedo lulewic. Gwok nyo i kare ma peya idoko latic pa Jehovah, onongo pe itwero goyo i wi ni itwero cito i gang pa ngat ma pe ingeyo ci inyamo kwede lok me Baibul. Ento i kare-ni dong itimo meno kare ki kare. Medo i kom meno, ki kony pa Jehovah, icako maro tic me tito kwena! Inongo kony pa Jehovah i yo mapol adada. En okonyi me bedo ma komi opye mot i kare ma irwatte ki ngat mo mager adada i tic me pwony. En bene oweko wi opo i kom wang Baibul mupore ma itwero nywako ki won ot ma onyuto miti. Dok en omini kero me medde ki tito kwena i kare ma dano pe gimito winyo lokki i wang ticwu.​—Jer. 20:7-9.

6. I yo ma nining ma pwonnye ma Jehovah miyo nyuto berre?

6 Jehovah bene nyutiwa berre ki pwonyowa pi tic me pwony. (Jon 6:45) I cokkewa me dye cabit, waneno vidio pi kit me nyamo lok ma kiyubo maber adada, dok kicuko cwinywa me tic kwedgi i ticwa me pwony. I acakkine, watwero bedo ki lworo me temo yo mo manyen, ento ka watemo wanongo ni yo manyen man gudo cwiny jo ma i wang ticwa adada. Kicuko bene cwinywa i cokke ki gurewa madito me nywako i yo mapatpat me tito kwena ma onongo peya watemo. Man bene twero kelliwa lworo manok, ento ka watemo yo magi, Jehovah bigoyo laane i komwa. Kombeddi dong wabineno jami mogo mabeco ma Jehovah biminiwa ka wagene dok watemo yo manyen wek wamine gin maber loyo ducu labongo paro pi kit kwo ma watye ka kato ki iye. I nge meno, wabineno yo mogo mapatpat ma watwero medo kwede ticwa pi Jehovah.

JEHOVAH GOYO LAANE I KOM JO MA GIGENE

7. Mot ango ma wanongo ka watute me medo ticwa me pwony?

7 Wanyikke macok ki Jehovah. Nen kong labol pa laelda mo ma nyinge Samuel, * ma tiyo kacel ki dakone i lobo Colombia. Luot man onongo gimaro tic macalo painia i kacokkegi, ento onongo gimito medo ticgi me pwony ki konyo kacokke mukene ma gitye ki can lutit kwena. Me timo meno, onongo mitte ni gujal jami mogo. Samuel owaco ni, “Waketo i tic tira ma tye i Matayo 6:33 ci wajuko wilo jami ma pe mitte. Ento gin ma timone onongo tek loyo obedo weko otwa. Onongo wagero ot man kit ma wamito kwede kikome, dok onongo watyeko culo lon me ot meno woko.” I kare ma gukobo i kacokkegi manyen, gunongo ni gitwero kwo ki cente manok keken ka kiporo ki kwogi macon. Samuel owaco ni, “Waneno kit ma Jehovah tirowa kwede ki kit ma gamo kwede legawa. Wawinyo cwakke ki marre i yo mapatpat ma naka yang onongo peya waneno.” Tika itwero medo ticci me pwony i yo mo? Ka iromo timo meno, ci itwero bedo ki gen ni ibinyikke cok ki Jehovah dok en bimini jami ma mitte.​—Jab. 18:25.

8. Gin ango ma ipwonyo ki i lok pa Ivan ki Viktoria?

8 Wanongo yomcwiny i ticwa. Nen kong lok pa Ivan ki Viktoria, luot ma gitiyo macalo painia i lobo Kyrgyzstan. Gubedo ki kwo ma pe mito jami mapol wek gubed atera me jalle me tic ka mo keken, kadi wa i tic me gero odi me woro. Ivan owaco ni: “Waketo cwinywa adada i tic me gedo mo keken. Kadi bed i agikki me nino acel acel wadwogo ma waol adada, nongo watye ki yomcwiny madit pien watye ka tic ki kerowa i tic pa Jehovah. Wanongo bene yomcwiny madit pi lurem ma wamako ki jami mabeco ma otimme i kwowa.”​—Mar. 10:29, 30.

9. Gin ango ma laminwa mo ma tye ki tye ki two malit otimo me medo ticce me pwony, dok adwogi maber ango ma en onongo?

9 Wanongo yomcwiny i tic pi Jehovah kadi bed watye ka kato ki i kwo matek. Me labolle, laminwa Mirreh, ma obedo dato i lobo mo ma tye Tung Kupoto Ceng me Afrika, onongo yam tiyo macalo daktar. I kare ma mwakane me weko tic dong oromo, en ocako tic macalo painia. Mirreh tye ki two mo malit adada ma mako wang mwot dok weko en nongo wot tek, dong en twero tic pi cawa acel keken i tito kwena i ot ki ot. Ento en twero tero cawa malac i ticce me pwony kun tiyo ki lalor bukke nyo meja. En tye ki jo mapol ma en dok cen ka limogi ki lutino kwan mogo ma en kwano kwedgi ki i cim. Gin ango ma otugo cwiny Mirreh me medo ticce? Mirreh owaco ni, “Cwinya opong ki mar pi Jehovah kacel ki Yecu Kricito. Dok kare ki kare alego ni Jehovah okonya me tic matek pire kit ma atwero.”​—Mat. 22:36, 37.

10. Kit ma kinyuto kwede i Icaya 54:13, gin ango ma jo ma gimine pi tic ginongo ki bot Jehovah?

10 Inongo pwonnye mapatpat ki bot Jehovah. Omego Kenny, ma tiyo macalo painia i lobo Mauritius, onongo ni man tye lok ada. I kare ma en opwonyo ada, oa woko ki i univaciti, onongo batija, ci ocako tic macalo painia marii. En owaco ni, “Atute matek me lubo lok pa lanebi Icaya, ma owaco ni: ‘An ene; ora.’” (Ic. 6:8) Kenny dong onywako i tic me gero odi me worowa mapol, dok otiyo ki gurup pa lugony leb me gonyo bukkewa ma jenge i Baibul i lebgi. Kenny owaco ni, “Anongo pwonnye ma omina diro me cobo ticca mapatpat-ti.” Ento en pe onongo diro me cobo ticce keken. En omedde ni, “Aniang gorona kacel ki kit mogo ma mitte ni adong wek abed ngat ma konye tye bot Jehovah ki omege.” (Kwan Icaya 54:13.) Pingo pe kong ingi kwoni maber wek inen ka itwero nongo pwonnye ki bot Jehovah?

Jo munyomme ma gitye ka tito kwena ka ma can lutit kwena tye iye; laminwa ma tye ka dwoyo mutoka me miyo kony i gero Ot me Ker; luot ma dong gutii woko gitye ka nywako i miyo caden kun gitiyo ki cim. Gin ducu ginongo yomcwiny madit i ticgi pi Jehovah (Nen paragraf 11)

11. Gin ango ma lumege mogo i lobo South Korea gutimo wek gibed ki kare me nywako i tic me pwony, dok adwogine obedo nining? (Nen cal ma tye i pok ngeye.)

11 Kadi wa Lucaden ma dong guri i ada pi mwaki mapol ginongo pwonnye ka gutemo yo manyen me tito kwena. I kare me two Korona, luelda me kacokke mo ma tye i lobo South Korea gucoyo ni: “Lutit kwena mogo ma onongo yam pe gitwero kato woko ki i ot me cito ka tito kwena pi peko me yotkom, i kare-ni dong gitwero nywako i tic me pwony kare ki kare kun gitiyo ki yub me kubbe ki vidio. Lumege adek ma mwakagi tye 80 ki wiye gupwonyo kit me tic ki tet man manyen-ni ci gucako nywako i tic me pwony nino ducu.” (Jab. 92:14, 15) Tika imito medo ticci me pwony wek ibil ber pa Jehovah i yo ma kite dok pat? Nen kong jami ma itwero timone me cobo yub meno.

KIT MA ITWERO MEDO KWEDE TICCI

12. Ngo ma Jehovah ocikke me miyo ki jo ma gijenge i kome?

12 Pwonnye me jenge i kom Jehovah. En ocikke me onyo mot i komwa ka wagene dok wamine gin maber loyo. (Mal. 3:10) Laminwa mo ma bedo i lobo Colombia ma nyinge Fabiola oneno kit ma Jehovah ocobo kwede cikkene man i kwone. En onongo mito tic macalo painia marii cutcut i nge nongo batija. Ento, cware ki lutinone adek onongo gijenge i kom cente ma en tiyo. Pi meno, i kare ma mwakane oromo me weko tic, en olego bot Jehovah matek ni okonye. En owaco ni: “Pol kare tero kare malac adada me cako nongo pencion, ento an acako nongo mega i nge dwe acel keken ma apenyo pire. Man obedo calo tango!” I nge dwe aryo, en ocako tic macalo painia. I kare-ni en dong tye mwaka 70 ki wiye dok otiyo macalo painia pi mwaki 20 kulu. I mwaki magi, en okonyo dano aboro me dongo nio wa i batija. Laminwa-ni owaco ni: “Kadi bed i kare mogo awinyo magoro, Jehovah konya me medde ki tic macalo painia.”

I yo ma nining ma Abraim ki Cara, Yakobo, ki lulamdog ma gungolo Kulu Jordan gunyuto kwede gen i kom Jehovah? (Nen paragraf 13)

13-14. Labol mene ma twero konyowa me keto genwa i kom Jehovah kun bene wamedo ticwa pire?

13 Nong pwony ki bot jo ma gujenge i kom Jehovah. Baibul opong ki labol mapol pa jo ma gutiyo matek i tic pi Jehovah. Jo magi gin kikomgi aye gukwongo timo gin mo me nyuto gengi i kom Jehovah, ci lacen en ogoyo laane i komgi. Me labolle, i nge Abraim a weko gange​—“kun pe ngeyo ka ma ecito iye”​—aye Jehovah ogoyo laane i kome. (Ibru 11:8) I nge Yakobo lweny ki lamalaika, aye Jehovah omine mot ma kite dok pat. (Acak. 32:24-30) I kare ma rok me Icrael gicok donyo i Lobo ma Kiciko Pire, lulamdog kong guluto tyengi i Kulu Jordan ma opong libyeny ci pii ocung woko ka dong dano gubedo ki kare me ngolo kulu man.​—Yoc. 3:14-16.

14 Itwero bene nongo adwogi maber ki i labol pa Lucaden me kare-ni ma gujenge i kom Jehovah ci gumine me medo ticgi. Me labolle, omego mo ma nyinge Payton ki dakone, Diana, onongo gimaro kwano lok i kom omege ki lumege ma gumedo ticgi pi Jehovah calo ma katti kare ki kare i pwony ma wiye tye ni “Gin Gumine Kengi.” * Payton owaco ni: “Ka wakwano gin mutimme i komgi, wawinyo calo watye ka neno ngat mo ma tye ka camo dek mamit. Ma wawoto ki nenone, wan kikomwa bene onongo wamito ‘temo wek wanen ni Jehovah ber.’” I agikkine, Payton ki Diana gukobo i kabedo ma can lutit kwena tye iye. Tika dong ikwano pwony magi ma katti kare ki kare-ni? Tika dong ineno vidio ma wiye tye ni Witnessing in Isolated Territory​—Australia ki Witnessing in Isolated Territory​—Ireland ma kicwalo woko i jw.org? Pwony ki vidio magi gitwero konyi me yenyo yo ma itwero medo ticci pi Jehovah.

15. Bedo ki lurem mabeco twero konyowa nining?

15 Yer lurem mabeco. Wabedo ki miti me temo dek mo manyen ka wamaro bedo ki jo ma gimaro dek meno. I yo acel-lu, ka wamaro bedo kacel ki jo ma giketo tic pi Jehovah bedo mukwongo i kwogi, wan bene wabibedo ki miti me yenyo yo ma watwero medo kwede ticwa pi Lubanga. Omego mo ma nyinge Kent ki dakone Veronica gunongo ni man tye lok ada. Kent owaco ni: “Luremwa ki jo gangwa gucuko cwinywa me temo yo manyen me tic pi Jehovah. Waniang ni ka wamaro bedo ki jo ma giketo pi Ker-ri bedo mukwongo i kwogi, ci wabedo ki cwiny me temo gin manyen.” Kent ki Veronica i kare-ni gitiyo macalo painia keken i lobo Serbia.

16. Kit ma kinyuto kwede i lapor ma Yecu omiyo i Luka 12:16-21, pingo omyero wabed atera me jalo jami mogo?

16 Bed atera me jalo jami mogo pi Jehovah. Pe mitte ni wajal jami ducu ma wamaro ka wek wayom cwiny Jehovah. (Latit. 5:19, 20) Ento ka wakwero medo ticwa pi Jehovah pien wakwero jalo jami ma wamaro, ci nongo watye ka timo bal acel ma laco ma i lapor pa Yecu otimo ma otiyo matek wek ebed ki jami mabeco mapol kun pe keto cwinye i kom Lubanga. (Kwan Luka 12:16-21.) Omego mo ma nyinge Christian, ma bedo i lobo France, owaco ni, “Onongo pe atye ka miyo cawa muromo pi Jehovah ki pi jo ganga.” En ki dakone gumoko tamgi me doko lupainia. Ento me cobo yubgi meno, onongo mitte ni guwek dog ticgi. Wek gunong cente ma romo gwokogi, gin gucako biacara me dunyo opic ki odi pa dano, dok gupwonnye me bedo ma giyeng ki cente manok. Tika cwinygi yom pi jalo jami mogo wek gimed ticgi macalo painia? Christian owaco ni, “Watye ka nongo yomcwiny madit adada i kare-ni, dok yomo cwinywa me neno lutino kwanwa me Baibul ki jo ma wadok cen ka limogi ka gipwonyo lok i kom Jehovah.”

17. Gin ango ma twero gengowa temo yo manyen me tito kwena?

17 Bed atera me temo yo manyen mapatpat me tito kwena. (Tic 17:16, 17; 20:20, 21) Laminwa Shirley, ma tiyo macalo lapainia i lobo Amerika, onongo ni mitte ni elok yo me tito kwena i kare me two Korona. I acakkine, en obedo ki lworo me tito kwena kun tiyo ki cim. I nge nongo pwonnye i kare me lim pa laneno me adwol, en ocako nywako i tic me tito kwena kare ki kare. Shirley owaco ni: “I acakkine abedo ki lworo, ento i kare-ni anongo mit mada. Watye ka nongo dano mapol adada ma loyo i kare ma onongo wacito ka tito kwena i ot ki ot!”

18. Gin ango ma twero konyowa ka peko mo weko bedo tek botwa me medo ticwa pi Jehovah?

18 Ket yub ci iti matek me cobone. Ka watye ka kato ki i peko, walego pi kony dok watamo i kom gin me atima me cobo peko meno. (Car. 3:21) Laminwa Sonia, ma tiyo macalo painia marii i gurup ma giloko leb Romany i lobo Ulaya, owaco ni: “Amaro coyo pulanna ducu piny i karatac ci amwono ka ma atwero nenone kare ducu. I wi mejana, atye ki cal yo aryo ma gicito i kabedo mapatpat. Ka mitte ni amok tam mo, aneno cal yo magi ci atamo ka ce tam ma abimoko bikonya me cobo yubba nyo pe.” Sonia tute matek me bedo ki neno mupore i kom pekki ma en tye ka kato ki iye. En owaco ni, “Omyero ayer ka ce abineno alokaloka mo i kwona macalo cel ma bigenga ki cobo yubba nyo macalo wi pem ma bikonya me cobone.”

19. Omyero wamok tamwa me timo gin ango?

19 Jehovah goyo laane i komwa i yo mapol adada. Watwero nyuto pwocwa pi mot magi ki tic matek me kelo pak ki deyo bote. (Ibru 13:15) Watwero bedo ki kero me timo jami mapol mapatpat me tic pi Jehovah. Dok man twero weko wanongo mot mapol bene. Nino ducu omyero watute me yenyo yo mapatpat wek ‘watem dok wanen ni Jehovah ber.’ Ci wabibedo calo Yecu, ma owaco ni: “Camma en tiyo gin ma ngat ma oora mito, ki cobo ticce.”​—Jon 4:34.

WER 80 ‘Tem Wek Inen ni Jehovah Ber’

^ para. 5 Jehovah aye obedo Wang It me jami mabeco ducu. En miyo jami mabeco pi dano ducu​—kadi wa jo maraco. Ento en maro timo jami mabeco tutwalle pi jo ma lugen ma giwore. I pwony man, wabinyamo kit ma Jehovah nyuto kwede berre bot luticce. Wabineno bene kit ma jo ma gimedo ticgi pi Jehovah gitwero neno kwede ber pa Lubanga i yo ma kite dok pat.

^ para. 7 Nying mogo kiloko woko.

^ para. 14 Pwony man ma onongo katti kare ki kare i Wi Lubele, dong katti i jw.org. Cit i ABOUT US > EXPERIENCES > REACHING SPIRITUAL GOALS.