Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 33

Nong Yomcwiny i Mot me Ticci

Nong Yomcwiny i Mot me Ticci

“Bedo ber me tic ki jami ma itye kwede, kato ma ibedo ki par madwong pi jami mukene.”​—LATIT. 6:9.

WER 111 Gin Mumiyo Cwinywa Yom

GIN MA WABINYAMO *

1. Jo mapol gitye ka tute nining me medo ticgi pi Jehovah?

 WATYE ki tic mapol adada me atima ka agikki me lobo man woto ki nyiko cok. (Mat. 24:14; Luka 10:2; 1 Pet. 5:2) Wan ducu wamito ni wati matek pi Jehovah kit ma watwero kwede. Jo mapol gitye ka medo ticgi me pwony. Jo mogo gitye ki gen me tic macalo lupainia. Jo mukene gitye ki miti me tic i Betel nyo nywako i gero odi me worowa. Dok omege mapol gitye ka tute matek wek gibed mupore me tic macalo lukony kor tic nyo luelda. (1 Tem. 3:1, 8) Jehovah nen calo cwinye yom adada me neno cwiny me jalle ma tye i kin jone!​—Jab. 110:3; Ic. 6:8.

2. Watwero winyo nining ka pe wacobo yubwa mogo i tic pi Jehovah?

2 Ento cwinywa twero tur ka pe wacobo yubwa mogo i tic pa Jehovah i nge kare malac. Nyo cwinywa twero tur ka pi mwakawa nyo tyen lok mukene oweko pe watwero nongo mot mogo me tic. (Car. 13:12) Meno aye gin mutimme i kom Melissa. * En tye ki miti me tic i Betel nyo cito i Cukul pi Lutit Kwena me Ker-ri, ento en owaco ni: “An dong atii woko ma pe atwero nongo mot me tic magi. Ki tung bota, mot me tic magi tye calo lek mamwa. I kare mogo, cwinya tur adada.”

3. Gin ango ma mitte ni jo mogo gutim wek gibed mupore me nongo mot me tic mukene i dul pa Jehovah?

3 Jo mogo ma gitino dok komgi yot twero mitte ni kong gudong kit mogo ma mitte wek gibed mupore me nongo mot me tic mukene. Me labolle, twero bedo ni giryek, gimoko tam oyotoyot dok gitye atera me tic. Ento twero mitte ni gupwonnye me diyo cwinygi, me tiyo ticgi kore ki kore, ki me nyuto woro bot jo mukene. Ka iketo tek me dongo kit ma mitte, ci omege gitwero mini mot me tic i kare ma nongo pe ibyeko kulu. Nen kong gin ma otimme i kom Nick. I kare ma en tye ki mwaka 20, cwinye otur adada pien pe kicime macalo lakony kor tic. En owaco ni, “Atamo ni gwok onyo atye ki peko mo.” Ento Nick pe oilo cinge woko. En otute ki kerone ducu i kacokke ki i tito kwena. I kare-ni en tiyo macalo lamemba me Komitti me Jang Gang Kal.

4. Ngo ma wabinyamo i pwony man?

4 Tika cwinyi otur pien peya inongo mot me tic mo ma imito i dul pa Jehovah? Ka tye kit meno, leg bot Jehovah dok ititte kit ma iwinyo kwede. (Jab. 37:5-7) Medo i kom meno, itwero penyo omege ma guteggi i yo me cwiny pi jami ma itwero timo wek ibed mupore, dok itute matek me keto tamgi i tic. Ka itimo meno, itwero nongo mot me tic meno nyo cobo yub meno. Ento, calo Melissa, twero bedo ni pe twere boti me cobo yubbi i kare-ni. Gin ango ma dong iromo timone wek imedde ki bedo ki yomcwiny? Me gamo lapeny meno, pwony man binyamo (1) gin ma twero keli yomcwiny me ada, (2) kit me medo yomcwinyi, ki dong (3) yub ma itwero ketogi me medo yomcwiny ma itye kwede.

GIN MA TWERO KELI YOMCWINY

5. Wek wabed ki yomcwiny, omyero waket cwinywa i kom gin ango? (Latitlok 6:9)

5 Kit ma kicoyo kwede i Latitlok 6:9, watwero nongo yomcwiny ka wayenyo i kabedo mupore. Ki kenyo wakwano ni: “Bedo ber me tic ki jami ma itye kwede, kato ma ibedo ki par madwong pi jami mukene.” Ngat ma tye ki pwoc pi ‘jami ma en tye kwede’ kacel ki gin ma en twero timo ma lubbe ki kerone bedo ki yomcwiny madwong. Ki tungcel, ngat ma bedo ki ‘par madwong pi jami mukene’ mito jami ma en pe twero nongone dok pe bibedo ki yomcwiny. Dong, pwony ango ma wanongo? Wek wabed ki yomcwiny, omyero waket cwinywa i kom mot ma watye kwede ento pe i kom yub ma pe watwero cobone.

6. Carolok mene ma wabinyamo kombeddi, dok gin ango ma wabipwonyo ki iye?

6 Tika twere me bedo ma iyeng ki jami ma itye kwede? Jo mapol gitamo ni pe twere, pien watye ki miti me medde ki pwonyo jami manyen. Ento lok ada tye ni twere. Watwero nongo yomcwiny me ada i jami ma watye kwede kombeddi. Watwero timo meno nining? Me nongo lagamme, kong wanyamu carolok ma Yecu obolo i kom ciling nyo talanta, * ma nonge i Matayo 25:14-30. Wabipwonyo kit me nongo kacel ki medo yomcwinywa i mot me tic ma watye kwede kombeddi.

KIT ME MEDO YOMCWINYI

7. Tit kong wiye wiye carolok ma Yecu omiyo i kom talanta.

7 I carolok man, laco mo onongo cok wot i cafari mo. Ma peya en ocito, en olwongo luticce ci ominigi lim nyo talanta wek gutim kwede biacara. * Laco man onongo ngeyo ni luticce gitye ki kero mapatpat, pi meno en omiyo talanta abic bot laticce acel, talanta aryo bot latic mukene, ki dong talanta acel bot laticce me adek. Luticce aryo mukwongo gutute matek wek giti cente madwong pi laditgi. Ento laticce me adek pe otimo gin mo keken ki cente ma kimine, pi meno laditte oryeme woko.

8. Pingo onongo latic mukwongo ma i carolok-ki twero bedo ki yomcwiny?

8 Latic mukwongo-ni nen calo cwinye obedo yom adada ni laditte omine talanta abic kulu. Meno onongo obedo cente madwong adada, dok onyuto ni laditte onongo genne matek! Ento latic me aryo-ni kono? En onongo cwinye twero tur pien pe kimine cente madwong calo latic mukwongo. Ento en otimo gin ango?

Pwony ango ma watwero nongo ki bot latic me aryone ma i carolok pa Yecu? (1) En onongo talanta aryo ki bot laditte. (2) En otiyo matek me nyayo cente pa laditte. (3) En obamo talanta pa laditte (Nen paragraf 9-11)

9. Gin ango ma Yecu pe waco madok i kom latic me aryone-ni? (Matayo 25:22, 23)

9 Kwan Matayo 25:22, 23. Yecu pe owaco ni latic me aryo-ni cwinye ocwer dok omako lok i cwinye pien kimiye talanta aryo keken. Dok Yecu pe owaco ni latic-ci obedo ka nguru kun waco ni: ‘Pingo laditta omina cente manok? An bene atiyo matek marom aroma ki latic ma kimine talanta abic! Ka laditta pe pwoyo ticca, abiyiko centene i ngom ci amedde mere ki ticca pira kena.’

10. Latic me aryone-ni otimo gin ango ki talanta ma kimine?

10 Calo latic mukwongo, latic me aryo-ni bene oniang ni tic ma laditte omine onongo pire tek adada dok otiyo matek pi laditte. Macalo adwogine, en obamo talanta aryo ma kimine odoko angwen. Ladit omiyo mot ki laticce man pi tic matek. Cwiny laditte pe obedo yom kwede keken ento bene omedde tic mukene!

11. Watwero medo yomcwinywa nining?

11 I yo acel-lu, watwero medo yomcwinywa ka watute ki tekowa ducu i tic mo keken ma kiminiwa. ‘Mi kare-ni ducu’ i tic me tito kwena, kun bene itiyo kacel ki kacokke. (Tic 18:5; Ibru 10:24, 25) Cit i cokke ma nongo iyubbe maber me miyo lagam ma dongo jo mukene madok i kom pwony ma kitye ka nyamone. Nen pwony mo keken ma kimiyo boti i cokke me dye cabit calo tic ma pire tek. Ka kilegi ni imi kony me tiyo tic mo i kacokke, gwok cawa dok ibed ngat ma genne. Pe itam ni tic ma kimiyo boti-ni pire pe tek dok pe mitte ni iter cawani ka timone. Tute matek me dongo dironi i ticci. (Car. 22:29) Ka itiyo matek pi Jehovah, watti kwede bidongo dok yomcwinyi bene bimedde. (Gal. 6:4) Bibedo yot bene me bedo ki yomcwiny kacel ki jo mukene ka gunongo mot me tic ma in onongo imito.​—Rom. 12:15; Gal. 5:26.

12. Gin ango ma okonyo Melissa ki Nick me bedo ki yomcwiny madit?

12 Tika wi po i kom Melissa, ma kiloko i kome i paragraf me 2, ma onongo mito tic i Betel nyo cito i Cukul pi Lutit Kwena me Ker-ri? Kadi bed mot me tic magi pe twere bote, en owaco ni: “Atute ki kerona ducu i ticca macalo lapainia dok atiyo ki yo mapatpat me tito kwena. Man kela yomcwiny madit adada.” Dok Nick okanyo turcwiny ma en obedo kwede nining i kare ma pe kicime macalo lakony kor tic? En owaco ni, “Aketo cwinya i kom jami ma atwero timone, calo tito kwena ki miyo lagam ma cuko cwiny jo mukene i cawa me cokke. Apongo bene fom me tic i Betel dok kilwonga me tic kunnu i mwaka ma lubo.”

13. Adwogine bibedo nining ka ilungo wi i tic ma itye kwede kombeddi? (Latitlok 2:24)

13 Ka ilungo wi i mot me tic ma itye kwede i kare-ni, tika ibinongo mot me tic mukene i anyim? Meno twero timme, kit ma otimme kwede i kom Nick. Ento, calo Melissa, ka pe inongo mot me tic meno, pud itwero medde ki bedo ki yomcwiny madwong pi tic ma itye ka timone pi Jehovah. (Kwan Latitlok 2:24.) Medo i kom meno, labongo akalakala mo ibinongo yomcwiny i ngeyo ni tuteni tye ka yomo cwiny Laditwa, Yecu Kricito.

YUB MAPATPAT MA GIMEDO YOMCWINYWA

14. Gin ango ma omyero wiwa opo iye ka watamo i kom yubwa i tic pa Jehovah?

14 Ka watye ka tute ki kerowa i tic pa Jehovah i kare-ni, tika meno tyen lokke ni omyero dong pe wamedde ki yenyo yo me medo ticwa pire? Pe tye kit meno! Wan ducu watwero dok omyero waket yub manyen ma twero konyowa me bedo lutit kwena ki lupwonye mucwiny ki me konyo omegiwa ki lumegiwa. Wabicobo yub magi ka waketo yub ma kwako tic pi jo mukene ento pe piwa kenwa.​—Car. 11:2; Tic 20:35.

15. Yub mapatpat ango ma gitwero konyi me medo yomcwinyi?

15 Kodi yub mene ma itwero ketone piri keni? Leg Jehovah wek okonyi iniang yub mene ma itwero cobogi. (Car. 16:3; Yak. 1:5) Tika itwero keto yub calo mogo ma kititogi i  paragraf mukwongo me pwony man​—doko painia pi tutunu nyo painia marii, tic i Betel, nyo nywako i tic me gero odi me worowa? Nyo bene itwero pwonyo leb mukene nyo cito ka tito kwena i wang tic mapat. Itwero pwonyo jami mapol madok i kom yub magi ka ikwano dul me 10 i buk me Organized to Do Jehovah’s Will kun bene iloko ki luelda me kacokkewu. * Ka iwoto ki tute me cobo yub magi, jo mukene gibineno ni itye ka dongo dok yomcwinyi bene bimedde.

16. Gin ango ma itwero timone ka i kare-ni pe itwero cobo yub moni?

16 Ento ket kong ni pe itwero cobo yub mo ki i kin ma kiloko i komgi i pwony man. Tute me keto yub ma itwero cobone. Nen kong jami magi ma itwero timone.

Yub mapat ango ma itwero cobone? (Nen paragraf  17) *

17. Ma lubbe ki 1 Temceo 4:13, 15, gin ango ma omego twero timo me dongo dirone me pwony?

17 Kwan 1 Temceo 4:13, 15. Ka ibedo omego ma onongo batija, itwero tic matek me dongo dironi me lok ki pwony. Pingo? Pien ka ‘iketo cwinyi’ i doko lakwan, lalok, ki lapwony maber, ci ibibedo ki kare me konyo jo ma giwinyo lokki. Tem keto yub me kwano ki keto i tic diro me pwony acel acel ma kiloko iye i brocuwa me Dong Dironi me Kwan ki Pwony. Kwan diro magi ki acel acel, bed ka porone ki gang, dok itute me ketone i tic ka itye ka miyo pwony. Peny tam ki bot lami tira nyo luelda mukene ma gitye ‘ka yelle me tito lok ki pwonyo dano.’ * (1 Tem. 5:17) Pe iket cwinyi i lubo diro me pwony ma i brocuwa man keken, ento bene i konyo jo ma giwinyi me jingo niyegi nyo keto i tic gin ma gitye ka pwonyo. Ka itimo meno, ibimedo yomcwinyi kacel ki megi bene.

Yub mapat ango ma itwero cobone? (Nen paragraf  18) *

18. Gin ango ma twero konyowa me cobo yubwa i tic me pwony?

18 Wan ducu watye ki tic me tito kwena ki loko dano me doko lupwonnye pa Kricito. (Mat. 28:19, 20; Rom. 10:14) Tika imito dongo dironi i tic man ma pire tek-ki? Ket yub ma imito cobone ka itye ka kwan kun iketo i tic gin ma ipwonyo ki i brocuwa me Pwony. Itwero nongo tam mukene ma tye me kony ki i Kwowa ki Ticwa Macalo Lukricitayo​—Yub me Cokke kacel ki vidio me cako lok ma kinyuto i cokke me dye cabit. Tem diro mapatpat wek inen mene ma tiyo maber i wang ticwu. Ka ilubo tam magi, ibidoko latit kwena ki lapwony mucwiny dok meno bimedo yomcwinyi.​—2 Tem. 4:5.

19. Itwero dongo kit ma yomo cwiny Lubanga nining?

19 Ka itye ka tamo pi yub ma omyero iketgi, wi pe owil ni i kin yub ma pigi tek loyo ma itwero ketone tye iye dongo kit ma yomo cwiny Lubanga. (Gal. 5:22, 23; Kol. 3:12; 2 Pet. 1:5-8) Gin ango ma itwero timo me cobo yub meno? Me labolle, ket kong ni imito dongo niye matek. Itwero kwano pwony ma tye i bukkewa ma miyo tam ma itwero keto i tic me jingo niyeni. Itwero bene nongo adwogi maber ki i neno vidio mogo me JW Broadcasting® ma nyuto kit ma omege ki lumege gunyuto kwede niye matek i kare ma gukato ki i peko. I nge meno, nen yo ma itwero poro kwede niyegi.

20. Itwero medo yomcwinyi nining kun ilwenyo ki turcwiny?

20 Labongo akalakala mo, wan ducu watye ki miti me medo ticwa pi Jehovah makato ma watye ka timone i kare-ni. I lobo manyen, wabibedo ki kare me tic pire kit ma wamito. Nio wa i kare meno, ka watute ki tekowa ducu i tic mo keken ma watye kwede, watwero medo yomcwinywa kun walwenyo ki turcwiny. Ma dong pire tek loyo, wabibedo ki kare me kelo pak ki deyo bot Jehovah, “Lubanga ma layomcwiny.” (1 Tem. 1:11, NWT) Dong, wabedu ki yomcwiny pi mot me tic ma watye kwede!

WER 82 ‘Wek Deroni Omeny’

^ para. 5 Wamaro Jehovah matek, dok wamito ni watim jami ducu ma watwero i ticce. Ka watamo i kom lok meno, twero tugo cwinywa me medo ticwa me pwony nyo me tute matek wek wanong mot me tic mukene i kacokke. Ento ket kong ni tye mot me tic mukene ma pe watwero nongone kadi bed watute matek. Gin ango ma twero konyowa me medde ki tic matek pi Jehovah kun bene wabedo ki yomcwiny? Wanongo lagamme i carolok pa Yecu madok i kom ciling nyo talanta.

^ para. 2 Nying mogo kiloko woko.

^ para. 6 Kadi bed Baibul me leb Acholi waco ni ciling alip abic, ciling alip aryo, ki ciling alip acel, lok ma kitiyo kwede i Ginacoya me leb Grik kikome obedo talanta 5, talanta 2, ki talanta 1.

^ para. 7 LOK MA KITITO TERE: Talanta acel rom ki wel cente ma latic nongo i nge tic pi mwaki 20.

^ para. 15 Omege ma gunongo batija kicuko cwinygi me tute matek wek gubed ma gupore me doko lukony kor tic nyo luelda. Me niang jami ma myero gutim wek gubed mupore, nen dul me 5 ki 6 me buk me Organized to Do Jehovah’s Will.

^ para. 17 LOK MA KITITO TERE: Lami tira obedo laelda ma kicime me miyo tira ma mitte bot luelda ki lukony kor tic i kom kit ma gitwero dongo kwede dirogi me miyo pwony, doro but cokke, nyo kwano paragraf i cawa me cokke.

^ para. 65 LOK I KOM CAL: Me cobo yubbe me doko lapwony mucwiny, omego-ni tye ka timo kwed i bukkewa.

^ para. 67 LOK I KOM CAL: I nge keto yub me miyo caden ma pe oyubbe iye, laminwa-ni tye ka miyo kad me jw.org bot anyaka ma okele cam i otel.

^ para. 69 LOK I KOM CAL: Laminwa mo ma tye ki yub me doko ngat ma cinge yot, okelo mic mo atura bot lamego mukene.