Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

“Wabinen i Paradic!”

“Wabinen i Paradic!”

“Wabibedo kwedi i Paradic.”​—LUKA 23:43.

WER: 145, 139

1, 2. Tam mapatpat ango ma dano gitye kwede madok i kom paradic?

OMEGE ki lumege mapol ma gua ki i lobe mapatpat gucito i gure madit i boma me Seoul, i lobo Korea. Ma gitye ka a i ngeye ma gure otum, omege ma i Korea gurumo welle magi dyere. Gubedo ka motte ki pig wang, kun giwacci: “Wabinen i Paradic!” Itamo ni gubedo ka waco paradic mene?

2 I kare-ni, dano gitye ki tam mapatpat madok i kom paradic. Jo mogo giwacci paradic obedo mere lek mamwa. Mukene giwacci paradic obedo ka mo keken ma gibedo iye ki yomcwiny. Ngat ma kec neko, ka tye ka cam i wi meja ma opong ki cam twero tamone ni etye i paradic. Mwaki mogo mapol angec, dako mo oneno nota mo mamwonya ma opong ki ature maleng, omaro kabedo man adada ma oweko en odange ni, “Man paradic kikome!” Itamo ni paradic obedo ngo? Tika itye ki gen ni paradic bibino?

3. Ka kwene ki i Baibul ma kikwongo lok iye i kom Paradic?

3 Baibul loko i kom paradic ma obedo tye con ki paradic ma bibino i anyim. Wakwano lok i kom Paradic pi tyen mukwongo i buk me acel i Baibul. I Baibul mo pa Katoli ma kilwongo ni Douay Version, Acakki 2:8 wacci: ‘Rwot Lubanga opito paradic me yomcwiny i acakki piny: ka ma en oketo iye dano ma en ocweyo.’ Ginacoya me leb Ibru wacci ‘poto me Eden.’ Nyig lok ni “Eden” gonye ni “Yomcwiny,” ada poto meno onongo kabedo ma kelo yomcwiny adada. Onongo mwonya adada dok tye ki ginacama mapol mapatpat, kuc bene onongo tye i kin dano ki lee.​—Acakki 1:29-31.

4. Pingo watwero lwongo poto me Eden ni paradic?

4 Nyig lok me leb Ibru ni “poto,” kigonyo ni pa·raʹdei·sos i leb Grik. Buk me Cyclopaedia ma M’Clintock ki Strong aye gucoyo waco ni, ka ngat ma niang leb Grik owinyo nyig lok ni pa·raʹdei·sos, ci goyo i wiye kabedo mo mamwonya, malac, ma pe ki gin mo keken ma twero wano dano, kipito iye kwa yadi mapol mapatpat ma nyako nyiggi, dok tye bene ki kulu maleng ki lum ma olot mabeco ka ma rommi ki til gicamo iye.​—Por ki Acakki 2:15, 16.

5, 6. Pingo Adam ki Kawa gurwenyo mot me kwo i Paradic, dok jo mukene gitwero penye ningo?

5 Jehovah oketo Adam ki Kawa i poto ma obedo kumeno, ma en aye paradic. Ento pien gukwero lubo cik pa Jehovah, gurwenyo mot me kwo i Paradic, pigi ki pi lutinogi. (Acakki 3:23, 24) Kadi bed ni ngat mo keken onongo dong pe bedo i Paradic meno, ento nen calo Paradic onongo pud tye wa i kare ma Pii Aluka ocorre i lobo i kare pa Nua.

6 Jo mukene giromo penye ni, ‘Tika Paradic dok bibedo tye i lobo kany?’ Tika tye gin mo ma moko? Ka itye ki gen me bedo i Paradic ki joni me amara, ci tika itye ki tyen lok matir me bedo ki gen meno? Tika itwero tito pingo watwero bedo ki gen ni paradic bibedo tye i anyim?

GIN MA NYUTO NI PARADIC BIBEDO TYE I ANYIM

7, 8. (a) Lubanga ocikke bot Abraim pi gin ango? (b) Cikke pa Lubanga bot Abraim gwok oweko en otamo i kom gin ango?

7 Watwero nongo lagam matir pi lapeny madok i kom Paradic ki i Baibul, pien buk man oa ki bot Jehovah, Ngat ma ocweyo Paradic mukwongo. Tam kong i kom gin ma Lubanga owaco bot lareme Abraim. Lubanga owaco ni ebinyayo likwayi pa Abraim mapol “ma rom ki kweyo ma i dog nam.” Dok Jehovah ocikke bot Abraim ni: “Rok ducu ma i lobo gibilimo gumgi ki i kom likwayi, pien ityeko woro doga.” (Acakki 22:17, 18) Lacen, Lubanga dok onwoyo cikke meno bot wod pa Abraim kacel ki lakware.​—Kwan Acakki 26:4; 28:14.

8 Pe tye gin mo keken i Baibul ma onyutu ni Abraim obedo ki tam ni kibimiyo mot me agikki bot dano me kwo i paradic i polo. Pi meno, i kare ma Lubanga ocikke ni “rok ducu ma i lobo” gibilimo gum, nen calo Abraim otamo ni gum man bibedo i lobo. Ento tika lok me Baibul man keken aye nyuto ni Paradic bibedo i lobo kany?

9, 10. Cikke mene ma kiciko lacen ma miniwa tyen lok me bedo ki gen ni paradic bibedo tye i lobo i anyim?

9 Lubanga otiyo ki lakwar Abraim ma nyinge Daudi me coyo lok i kom kare ma “dano marac dong bibedo pe matwal.” (Jabuli 37:1, 2, 10) Ento, ‘jo mamwol aye gibicamo lobo, dok gibibedo ki yomcwiny pi lonyo madwong ma gibilimo.’ Daudi bene otito ni: “Jo ma kitgi atir gibicamo lobo, dok gibibedo iye matwal.” (Jabuli 37:11, 29; 2 Camuel 23:2) Itamo ni cikke man ogudo jo ma onongo gimito timo miti pa Lubanga nining? Gubedo ki gen ni i kare mo i anyim, jo ma kitgi atir keken aye gibibedo i lobo dok ni lobo dok bidoko paradic calo poto me Eden macon-ni.

Lok pa lunebi ma gucobbe miniwa tyen lok me bedo ki gen ni paradic bibedo tye i lobo kany

10 Ka kare woto ki kato, pol pa Luicrael ma onongo giwacci gitiyo pi Jehovah gukwero Jehovah kacel ki woro me ada woko. Pi meno Lubanga oye ni Lubabilon gulor jone, gubal lobogi ka dok bene gutegi woko macalo opii i lobo Babilon. (2 Tekwaro 36:15-21; Jeremia 4:22-27) Ento lunebi pa Lubanga onongo gutito con ni jone gibidok cen i lobogi i nge mwaka 70. Lok pa lunebi magi ducu ocobbe kakare. Dok lok meno bene gudowa i kare-ni. Ka watye ka nyamo lok meno, nen kit ma lokke miniwa tyen lok me bedo ki gen ni paradic bibedo tye i lobo i anyim.

11. Lok ma tye i Icaya 11:6-9 okwongo cobbe nining, ento lapeny mene ma pud watwero penyone?

11 Kwan Icaya 11:6-9. Lubanga otiyo ki lanebi Icaya me titone ni ka Luicrael gudwogo cen i lobogi, lobo meno bibedo ki kuc. Pe tye ngat mo ma onongo bibedo ki lworo ni lee mager nyo jo mukene twero wanne. Jo matino ki jo madongo ducu onongo gibibedo agonya labongo gin mo keken ma twero wanogi. Tika meno poyo wi i kom kuc ma onongo tye i poto me Eden? (Icaya 51:3) Icaya bene owaco ni lobo ducu, ento pe lobo pa Luicrael keken onongo “bipong ki ngec pa Rwot [Jehovah], macalo pii ma pong i nam.” Meno onongo bitimme awene? Ngene kene ni, onongo bitimme i anyim.

12. (a) Mot mabeco ango ma Luicrael ma gudwogo cen ki i Babilon gunongo? (b) Ngo ma nyuto ni lok ma tye i Icaya 35:5-10 bene bicobbe i anyim?

12 Kwan Icaya 35:5-10. Icaya dok otito aye ni lee mager kacel ki lutim bwami pe biwano Luicrael ma gibidwogo ki i Babilon. En owaco ni lobogi biceko cam mabup pien pii bibedo madwong kit ma onongo tye i poto me Eden. (Acakki 2:10-14; Jeremia 31:12) Tika lok pa lanebi man onongo bicobbe i kare pa Luicrael meno keken? Nen kong, lok pa lanebi man bene otito ni kibicango lutowang, lungolo, kacel ki ludingit. Ento man pe otimme i kom Luicrael ma gudwogo cen ki i Babilon. Ma ka meno, onongo tye ka nyuto ni Lubanga bicango two ducu i anyim.

13, 14. Lok ma tye i Icaya 65:21-23 ocobbe nining i kare ma Luicrael gudwogo cen ki i Babilon, ento ngo mukene ma pud mitte ni ocobbe? (Nen cal ma tye i pot karatac 3.)

13 Kwan Icaya 65:21-23. I kare ma Lujudaya gudwogo cen i lobogi, pe gunongo odi mabeco, kadi cam nyo olok mucek i poto onongo bene pe. Ento pien Lubanga ogoyo laane i komgi, jami olokke mot-mot. Go kong yomcwiny ma dano gubedo kwede ka nongo gibedo i odi ma guyubo gin kikomgi kun bene gicamo cam mamit ma gin aye gupuro!

14 Ma lubbe ki lok pa lanebi man, wabiri pi kare malac “ma rom aroma ki yat.” Tye yadi mogo ma gikwo pi mwaki alip mapol. Ento wek dano gukwo pi kare malac kit meno, mitte ni komgi obed yot adada. Dok ka ni gukwo i kabedo mamwonya dok ki kuc kit ma Icaya otito-ni, ci bibedo kwo mamwonya adada, meno aye nongo paradic kikome. Lok pa lanebi meno bicobbe ada!

Cikke pa Yecu pi Paradic bicobbe nining? (Nen paragraf 15, 16)

15. Mot mabeco ango ma kitito pire i buk pa Icaya?

15 Tam kong kit ma cikke pa Lubanga ma waa ka nyamogi-ni ginyuto ni paradic bibedo tye i anyim. Lobo ducu bipong ki jo ma Lubanga ogoyo laane i komgi. Pe tye ngat mo ma bibedo ki lworo i kom lee mager nyo lutim bwami. Kibicango lutowang, ludingit ki lungolo ducu. Dano gibigero odigi dok gibicamo cam ma gupuro. Gibikwo pi kare malac makato yadi. Ada, lok ma i Baibul moko ni paradic ma kit man bibedo tye ada. Ento jo mogo ma waloko kwedgi giromo wacone ni lok pa lunebi-ni pe ginyuto ni paradic bibedo i lobo. Ngo ma iromo waccigi? Tyen lok ango ma itye kwede me bedo ki gen ni paradic bibedo tye i lobo ada? Yecu, laco ma pud dong oywek loyo ma okwo i lobo kany ominiwa tyen lok acel mucwiny.

IBIBEDO I PARADIC!

16, 17. I kare mene ma Yecu oloko i kom Paradic?

16 Kadi bed ni Yecu onongo balle pe, kingolo kop i wiye ci kigurre i kom yat wek oto, dok kigurre i dye Lujudaya aryo ma gubedo lutim maraco. Ngat acel i kingi oniang ni Yecu obedo kabaka ci owacci: “Yecu, po pira ka ibidonyo i kerri.” (Luka 23:39-42) Cikke ma Yecu ocikke kwede bot latim marac meno gudo bene kwoni me anyim. Lok pa Yecu meno tye i Luka 23:43. Jo mapol gimiyo tam mapatpat ma lubbe ki kit ma omyero kigony kwede ki tyeng man. Baibul me leb Acholi me mwaka 1985 pa Baibul Society of Uganda kacel ki Baibol pa Katoli ogonyo tyeng man ni: “Ada, awacci ni, tin wabibedo kwedi i Paradic.” Ento Yecu onongo tye ka waco ngo i kare ma owacci “tin”?

17 I leb mapol, kitiyo ki koma wek dano guniang tyen lok moni maber. Ento i Baibul macon me leb Grik ma pud nonge i kare-ni, onongo pe kimaro tic ki lapok kin nyig lok. Pi meno, watwero penyo wiwa ni: Yecu onongo mono tye ka wacci, “Ada, awacci ni, tin wabibedo kwedi i Paradic”? Kece en onongo tye ka wacci, “Ada, awacci tin ni, wabibedo kwedi i Paradic”? Lugony leb giketo koma i nyim, nyo i nge “tin” ma lubbe ki kit ma giniang kwede lok pa Yecu man, dok i kare-ni coc ma kit man tye i Baibul mapol mapatpat.

18, 19. Gin ango ma konyowa me niang gin ma Yecu onongo tye ka lok iye kikome?

18 Ento, wi myero opo i kom gin ma Yecu owaco bot lulub kore madok i kom tone. En owacci: “Wod pa dano bene bityeko nino adek dyeceng ki dyewor i cwiny lobo.” En bene pud aye owacci: “Wod pa dano gibimiye woko i cing dano, gibineke woko, ento bicer woko i nino me adekke.” (Matayo 12:40; 16:21; 17:22, 23; Marako 10:34) Lakwena Petero otito ni gin man otimme. (Tic pa Lukwena 10:39, 40) Pi meno, Yecu pe ocito i Paradic i nino ma en kacel ki latim bal-li guto iye kikome. Baibul wacciwa ni Yecu obedo “i lobo pa jo muto [i lyel]” pi nino ma romo adek, nio ma Lubanga ocere.—Tic pa Lukwena 2:31, 32. * (Nen lok ma tye i tere piny.)

19 Pi meno, Yecu ocako lokke ni: “Ada awacci tin ni,” me cikke bot latim marac meno. Man aye kit ma dano onongo gimaro lok kwede i kare macon kadi wa i kare pa Moses. Moses bene i nino mo owaco ni: ‘Lok magi ducu ma acikowu kwede tin-ni wubiketo i cwinywu.’​—Nwoyo Cik 6:6; 7:11; 8:1, 19; 30:15.

20. Gin ango ma bene cwako niangowa i kom gin ma Yecu owaco-ni?

20 Ngat mo ma gonyo Baibul ma bedo ka ma Yecu bene okwo iye owaco ni: “Nyig lok ma pire tek i lok man aye ‘tin’ dok lok pa Yecu-ni omyero okwanne ni, ‘Ada, awacci tin ni, wabibedo kwedi i Paradic.’ Cikke man onongo kiwaco i nino meno dok onongo bicobbe lacen.” Lagony leb man bene owaco ni meno aye kit ma dano giloko kwede i kabedo meno ma niange ni “onongo kicikke i nino meno dok wang ma ocobbe lacen.” Baibul me Syriac ma kicoyo mwaki 1,600 mukato angec kwane ni “Amen, awaco boti tin ni ibibedo kacel kweda i Poto me Eden.” Cikke man myero ocuk cwinywa ducu.

21. Gin ango ma pe otimme i kom latim bal-li, dok pingo?

21 I kare ma Yecu oloko pi Paradic bot latim labal-li, en onongo pe tye ka lok i kom paradic ma tye i polo. Wangeyo man nining? Me acel latim labal meno onongo pe ngeyo ni Yecu omoko gicikke ki lukwenane ni gibiloc kacel kwede i polo. (Luka 22:29) Me aryo, labalo-ni onongo pe bene onongo batija. (Jon 3:3-6, 12) Pi meno, i kare ma Yecu ocikke bot labalo-ni, en onongo tye ka lok i kom paradic ma bibedo i lobo. I nge mwaki mapol, lakwena Paulo owaco ni eneno ginanena mo i kom laco ma “gitinge malo gitere wa i paradic.” (2 Jo Korint 12:1-4) Kadi bed ni onongo kiyero Paulo kacel ki lukwena mukene-ni me cito i polo ka loc ki Yecu, Paulo onongo tye ka lok i kom paradic ma bibino i anyim. * (Nen lok ma tye i tere piny.) Tika paradic meno bibedo i lobo? In kono, tika itwero bedo iye?

GIN MA ITWERO GENONE

22, 23. Gen ango ma itwero bedo kwede?

22 Wi opo ni Daudi oloko i kom kare ma ‘jo ma kitgi atir gibicamo lobo.’ (Jabuli 37:29; 2 Petero 3:13) Daudi onongo tye ka lok i kom kare ma dano ducu ma i lobo gibilubo cik pa Lubanga. Lok pa lanebi ma tye i Icaya 65:22 wacciwa ni: “Jona gibiri ma rom aroma ki yat.” Man nyuto ni jo ma gitiyo pi Jehovah i lobo manyen gibikwo pi mwaki alip mapol. Tika itwero bedo ki gen man? Twere, pien ma lubbe ki Niyabo 21:1-4, Lubanga bimiyo mot mapol bot dano, mot acel i kingi aye ni “to bene dong bibedo pe.”

23 Gin ma Baibul pwonyo madok i kom paradic niang iye yot. Adam ki Kawa gurwenyo mot me kwo pi naka i Paradic, ento lobo dok bibedo paradic odoco. Kit ma Lubanga ocikke kwede, en bigoyo laane i kom jo ma bibedo i lobo. Daudi owaco ni jo mamwol dok ma kitgi atir gibileyo lobo dok gibibedo iye matwal. Dok lok pa lanebi Icaya konyowa me bedo ki gen me kwo ki yomcwiny i lobo paradic. Ento man bitimme awene? Man bitimme ka cikke pa Yecu bot latim bal-li ocobbe. In bene itwero bedo i Paradic meno. I kare meno, lok pa omege ki lumege ma guwaco i gure madit ma obedo i Korea ni: “Wabinen i Paradic!” bicobbe kakare.

^ para. 18 Professor C. Marvin Pate ocoyo ni lucoc mapol giye ni, i kare ma Yecu owacci “tin,” en onongo tye ka wacone ni ka eto ci ebibedo i Paradic i nino meno kikome. Professor Pate omedo ni peko ma tye i tam pa jo magi aye ni, tamgi pe rwatte ki lok mogo ma tye i Baibul. Me labolle, Baibul wacci Yecu kong obedo i Lyel ka dong lacen ocito i polo.​—Matayo 12:40; Tic pa Lukwena 2:31; Jo Roma 10:7.

^ para. 21 Nen “Lapeny pa Lukwan Bukkewa” i standard edition me Wi Lubele.