Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Wun Jo Matino, Wutwero Bedo ki Kwo Maber

Wun Jo Matino, Wutwero Bedo ki Kwo Maber

“Ibinyuta yo ma tera i kwo.”​—JABULI 16:11.

WER: 133, 89

1, 2. Gin mutimme i kwo pa Tony-ni nyuto nining ni twere me loko kwowa?

TONY pe odongo ki wonne. I kare ma en tye i cinia, onongo pe maro kwan. Dok onongo mito weko kwan woko i kor yo. I tum cabit, Tony onongo cito ka neno filim nyo ka galowange ki lureme. Kadi bed en onongo pe labwami dok pe tiyo ki jami calo jayigi-ni, en onongo pe ki tyen lok me kwo. Onongo bene kalo akala ka Lubanga tye. I nino mo acel, Tony orwatte ki Lucaden pa Jehovah aryo dok otittigi akalakala ma etye kwede i kom Lubanga. Lucaden-ni gumiye Brocuwa aryo mapatpat​—Was Life Created? ki The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking.

2 I nino ma Lucaden magi gudok bot Tony, tamme onongo dong olokke woko. En onongo okwano brocuwa ma kimine-ni ducu ma oweko onongo dong obanne dok orung adada. Tony waco bot Lucaden-ni ni: “Lubanga tye ada.” En ocako kwano Baibul, ci motmot nenone i kom kwo ocako lokke. Ma peya en ocako kwano Baibul, Tony onongo pe timo maber i cukul, ento lacen en onongo dong tye i kin lutino kwan ma gitimo maber loyo! Kadi wa ladit ma loyo cukul bene cwinye obedo yom. En owaco ki Tony ni: “Kit ma ineno kwede kwo kacel ki kit ma etero kwede ki kwan olokke adada. Alokaloka man mono tye pien ibedo kacel ki Lucaden pa Jehovah?” Tony oye ni meno ada, ci onywako kwede gin ma en onongo tye ka pwonyone. En otyeko kwanne me cinia dok i kare-ni tye ka tic macalo painia marii ki lakony kor tic i kacokke. I kare-ni Tony cwinye yom adada pien etye ki Wonne ma lamar, Jehovah!​—Jabuli 68:5.

WINY JEHOVAH, CI KWONI BIBEDO MABER

3. Tam ango ma Jehovah miyo bot jo matino?

3 Gin mutimme i kwo pa Tony poyo wiwa ni Jehovah paro pi jo matino. En mito ni inong adwogi maber dok ibed ki yomcwiny i kwoni, meno aye oweko en waco boti ni: “I kare me tinoni, ber ipo kom Lacwec mucweyo in.” (Latitlok 12:1) Man pe yot pol kare, ento twere. Ki kony pa Lubanga, itwero bedo ki kwo maber ka pud itidi ki dok lacen ka idoko dano madit. Me konyowa me niang man maber, wabinyamo gin ma okonyo Luicrael me mayo Lobo ma Kiciko pire, kacel ki gin ma okonyo Daudi me bedo ki teko me neko Goliac.

4, 5. Pwony ma pire tek ango ma wanongo ki i kit ma Luicrael guloyo kwede lweny i kom jo Kanaan ki dok kit ma Daudi oloyo ki Goliac? (Nen cal ma tye i pot karatac 21.)

4 Cik mene ma Jehovah omiyo ki Luicrael i kare ma gicok donyo i Lobo ma Kiciko Pire? Tika en owaccigi ni gudok lulweny mucwiny nyo ni gupwonye pi lweny? Pe kumeno! (Nwoyo Cik 28:1, 2) En owaccigi ni guwiny lokke dok gugen en. (Yocwa 1:7-9) Tam man onongo twero nen ki bot dano calo pe tiyo, ento onongo obedo tam maber loyo pi Luicrael. Kare ki kare, Jehovah okonyo jone me loyo lweny i kom jo Kanaan. (Yocwa 24:11-13) Niye mitte me lubo cik pa Lubanga, ento niye man kelo adwogi maber kare ducu. Man onongo tye ada i kare macon dok bene tye kit meno i kare-ni.

5 Goliac onongo obedo oteka lweny. Borre onongo cok o mita adek kulu (futi 9.5) dok onongo tingo jami lweny matego adada. (1 Camuel 17:4-7) Daudi, kitungcel onongo tye ki latangdiyo keken, ki dong niyene i kom Lubanga. Ngat ma pe ki niye onongo twero tamo ni Daudi twon laming me ette ka lweny ki Goliac! Ento ki lok ada, Goliac aye ma onongo laming.​—1 Camuel 17:48-51.

6. Ngo ma wabinyamo i pwony man?

6 I pwony ma okato-ni, wanyamo jami angwen ma weko wabedo ki kwo maber ki dok me yomcwiny. Wapwonyo bene ni omyero wacob mitiwa pi jami me cwiny, wamak lurem mabeco ma gimaro Lubanga, waket yub me cwiny, dok water motwa me bedo agonya calo gin ma pire tek. I pwony man wabinyamo yo mukene ma watwero nongo adwogi mabeco ka watimo jami mabeco magi. Me timo man, kong wanyam cik ma igi lac ma wanongo i Jabuli 16.

COB MITINI PI JAMI ME CWINY

7. (a) Ngat ma paro pi jami me cwiny obedo dano ma nining? (b) “Dul” pa Daudi onongo obedo gin ango, dok man ogude nining?

7 Ngat ma paro pi jami me cwiny tye ki niye i kom Lubanga dok tute me neno jami kit ma Lubanga neno kwede. En weko Jehovah tele i yo me kwone ducu dok tye atera me lubo cikke. (1 Jo Korint 2:12, 13) Daudi obedo lanen maber adada pa ngat ma paro pi jami me cwiny. En owero ni: ‘Jehovah aye dulla ma gipokka.’ (Jabuli 16:5) Daudi onyuto pwoc pi ‘dulle ma kipokke,’ ma meno obedo watte ki Lubanga, dok onongo gwok ki bote. (Jabuli 16:1) Macalo adwogine, en onongo twero wacone ni: “Abedo ki yomcwiny madwong.” Pe tye gin mo ma onongo yomo cwiny Daudi makato watte ki Jehovah!​—Kwan Jabuli 16:9, 11.

8. Jami ango ma twero keli yomcwiny me ada?

8 Jo ma giketo cwinygi ducu i nongo cente nyo camo kwo pe gibedo ki yomcwiny kit ma Daudi obedo kwede. (1 Temceo 6:9, 10) Omego mo ma bedo i lobo Canada owacci: “Yomcwiny me ada pe a ki i jami ma wanongo i kwowa, ento ki i jami ma wamiyo bot Lami jami ducu mabeco, Lubanga Jehovah.” (Yakobo 1:17) Ka idongo niye i kom Jehovah dok itiyo pire, ci ibibedo ki yomcwiny kacel ki yengo i kwoni. Dong gin ango ma itwero timone wek ibed ki niye matek? Mitte ni inyikke cok bot Jehovah kun ikwano Lokke, ineno jami mamwonya ma en ocweyogi, dok itamo matut i kom kite, ma i kine tye iye marre piri.​—Jo Roma 1:20; 5:8.

9. Itwero weko Lok pa Lubanga doro kwoni nining?

9 I kine mukene, Lubanga nyuto marre piwa kun miniwa tira ka mitte, kit macalo wego ma lamar tiro latinne. Daudi onongo maro tira pa Jehovah dok owacci: ‘Apwoyo Jehovah ma omiya tam maber; kadi ki i dyewor cwinya bene pwonya.’ (Jabuli 16:7) Daudi olwodo tam pa Lubanga dok oweko odoko mege. En oye ni tam pa Lubanga odor kwone, ma meno tyen lokke ni en oye ni tam pa Lubanga olok kwone wek edok ngat maber. Ka itimo kit meno bene, marri pi Lubanga kacel ki mitini me yomo cwinye bidongo, ci ibidoko Lakricitayo mutegi. Laminwa mo ma nyinge Christin owacci ka ekwedo lok, dok elwodo gin ma ekwano, ci ewinyo ni Jehovah oweko kicoyo jami meno pire!

10. Kit ma wapwonyo kwede ki i Icaya 26:3, bedo ngat ma paro pi jami me cwiny bikonyi nining?

10 Ka itye ngat ma paro pi jami me cwiny, ci ibineno lobo ki anyim kit ma Lubanga neno kwede. Jehovah aye mini ryeko ki niango man. Pingo? En mito ni inge gin ma pire tek i kwo, imok tam matir, dok ibed ki gen pi anyim labongo lworo! (Kwan Icaya 26:3.) Omego mo ma nyinge Joshua, ma bedo i lobo Amerika owacci ka watti tye macok ki Jehovah, ci ibiniang i kom gin ma pire tek ki gin ma pire pe tek.

MAK LUREM ME ADA

11. Daudi oyero lureme nining?

11 Kwan Jabuli 16:3. Daudi onongo ngeyo kit me nongo lurem mabeco. En oyero jo ma gimaro Jehovah me bedo lureme, dok man omine ‘yomcwiny mada.’ En olwongo lureme ni gubedo “jo maleng” pien onongo gitute me kwo ma lubbe ki cik pa Jehovah. Laco jabuli mukene bene onongo winyo kit meno madok i kom yero lurem, ma man oweko en ocoyo ni: “An larem dano ducu ma lwori, ki jo ma gilubo cikki.” (Jabuli 119:63) Kit ma wanyamo kwede i pwony mukato-ni, in bene itwero nongo lurem mabeco i kin jo ma gimaro dok gilubo cik pa Jehovah. Dok bene ngene kene ni luremi omyero pe gubed lulwakki keken.

12. Pingo Daudi ki Yonacan onongo gubedo lurem macok?

12 Daudi pe oyero lulwakke keken me bedo lureme. Tika itwero tito nying larem Daudi mo macok? Wi twero ringo i kom Yonacan. Daudi gin ki Yonacan gitye i kin jo ma gubedo ki lirem ma pud dong ber loyo ma watwero kwanone i Baibul. Ento tika onongo ingeyo ni Yonacan onongo dit kato Daudi ki mwaka 30 kulu? Dong pingo liremgi obedo tek kumeno? Liremgi onongo cung i kom niyegi i kom Lubanga. Gin bene onongo giworre i kingi, dok ngat acel acel onongo neno kit mabeco pa lawote calo gin ma pire tek, me labolle, kit calo tekcwiny ma gin ducu gunyuto i kare ma gitye ka lweny ki lumone pa Lubanga.​—1 Camuel 13:3; 14:13; 17:48-50; 18:1.

13. Itwero mako lirem mapol nining? Mi labol.

13 Calo Daudi ki Yonacan, wan bene watwero bedo ki ‘yomcwiny madwong’ ka wabedo lurem jo ma gimaro Jehovah dok gitye ki niye i kome. Kiera, ma dong otiyo pi Jehovah pi mwaki mapol owacci, “Amako lirem ki jo ma i twok lobo ducu, jo ma gia ki i tekwaro kacel ki kwo mapatpat.” Ka in bene itimo kit meno, ci ibinenone in kikomi kit ma Baibul kacel ki cwiny maleng weko wabedo jo me ot acel ma giworo Jehovah dok gunote i twok lobo-ni ducu.

KET YUB MA KELI ADWOGI MABER

14. (a) Itwero keto yub mabeco i kwoni nining? (b) Jo matino mogo giloko ningo i kom yubgi?

14 Kwan Jabuli 16:8. Ki bot Daudi, tic pi Lubanga onongo obedo gin ma pire tek loyo ducu. Ka ilubo lanen pa Daudi kun iketo yub me tic pi Jehovah dok itamo i kom gin ma Jehovah mito piri, ci kwoni bibedo me yomcwiny. Omego mo ma nyinge Steven owacci: “Ka atute matek me cobo yubba, ki dong ka aneno kit ma acobo kwede yub meno ci anongo yomcwiny madwong.” Omego mo matidi ma a ki i lobo Germany dok tiyo pi Jehovah i lobo mukene owacci: “Ka atii, pe amito ni akok ange pien ni jami ducu ma abedo ka timone obedo pi cobo mitina keken.” Tika in bene iwinyo kit meno? Ka tye kit meno, ci ti ki keroni kacel ki dironi me miyo deyo bot Lubanga ki konyo jo mukene. (Jo Galatia 6:10) Ket yub me tic pi Jehovah, dok ileg Jehovah wek okonyi me cobo yub meno. Itwero bedo labongo akalakala ni en bigamo legani!​—1 Jon 3:22; 5:14, 15.

15. Yub ango ma itwero ketogi? (Nen bok ma wiye tye ni “ Yub Mogo ma Itwero Tam Iye.”)

15 Yub ango ma itwero ketone? Tam kong i kom yub me miyo lagam i cokke ma pe ikwano akwana. Nyo itwero keto yub me tic macalo painia nyo tic i Betel. Itwero bene keto yub me pwonyo leb manyen wek iti kwede me tito kwena bot jo mapol. Omego mo matidi ma nyinge Barak ma tiyo pi Jehovah pi kare malac owacci: “Co odiko ducu ma angeyo ni atye ka tic ki kerona pi Jehovah obedo yomcwiny ma pe atwero nongone i tic mo keken.”

TER MOT ME BEDO AGONYA MA LUBANGA OMINI CALO GIN MA PIRE TEK

16. Daudi onongo winyo nining i kom cik kacel ki cik ma igi lac pa Jehovah, dok pingo?

16 Kwan Jabuli 16:2, 4. Kit ma wapwonyo kwede i pwony mukato, waneno ni ka walubo cik kacel ki cik ma igi lac, ci wanongo bedo agonya me ada. Wapwonye me maro jami mabeco ki dago jami maraco. (Amoc 5:15) Daudi owaco ni ‘gin maber ducu’ a ki bot Jehovah. Ber pa Jehovah nen i ticce ducu, dok jami mabeco ducu ma watye kwede a ki bote. Daudi otute matek me lubo lanen pa Lubanga kun maro jami ma Jehovah maro. En bene opwonye me dago jami ma Lubanga wacci rac. Gin acel i kin jami magi obedo woro lubange me goba, man obedo woro ngati mo nyo gin mo keken mapat ki Jehovah. Woro lubange me goba dwoko rwom pa dano piny dok kwanyo deyo ma myero obed pa Jehovah keken ci miyo bot ngat mukene nyo gin mo mukene.​—Icaya 2:8, 9; Niyabo 4:11.

17, 18. (a) Gin ango ma Daudi owaco madok i kom adwogi marac ma bino pi woro me goba? (b) Gin ango ma weko dano “ginyayo cwercwinygi gimedo ameda”?

17 I kare me Baibul, tim tarwang onongo pol kare obedo but yub me woro me goba. (Kocea 4:13, 14) Jo mapol onongo bene gimaro woro me goba magi pien tim tarwang onongo yomo cwinygi adada, ento tika woro ma kit meno okeligi yomcwiny me ada? Pe! Daudi owaco ni jo ma giworo lubange me gobo “ginyayo cwercwinygi gimedo ameda.” Jo magi onongo bene gineko lutinogi me atyera bot lubange me goba! (Icaya 57:5) Jehovah onongo dag tim meno adada. (Jeremia 7:31) Ka onongo ikwo i kare meno, onongo cwinyi bibedo yom adada ka lunyodoni giworo Jehovah!

18 I kare-ni dini goba mapol gicwako tim me tarwang ma i kine tye iye buto i kin co ki co nyo mon ki mon. Tim tarwang weko dano gitamo ni gitye agonya, ento ki lok ada “ginyayo cwercwinygi gimedo ameda.” (1 Jo Korint 6:18, 19) Tika in dong ineno man? Pi meno, wun jo matino wuwiny wunu Wonwu me polo. Wumok piwu kenwu ni ber me lubo cik pa Lubanga. Wutam matut i kom adwogi marac ma bino pi tim tarwang. Ci wubineno ni yomcwiny marii pi kare manok pe twero kelo adwogi mo maber. (Jo Galatia 6:8) Joshua, ma waloko i kome con-ni, owacci: “Watwero tic ki motwa me bedo agonya i yo mo keken ma iwa mito, ento ka watiyo kwede i yo marac ci pe bikeliwa yomcwiny.”

19, 20. Mot maber ango ma bibino bot jo matino ma gitye ki niye dok gilubo cik pa Jehovah?

19 Yecu owaco ni: “Ka wumoko i lokka, ci wun lupwonnyena adada; miyo wubingeyo lok me ada, lok me ada bigonyowu.” (Jon 8:31, 32) Watye ki pwoc bot Jehovah, pien kigonyowa woko ki i opii pa dini goba, kwiya piny, kacel ki tim jokjok. Wan ducu watye ka kuro kare ma wabinongo mot me ‘bedo agonya ma kibimiyo ki litino pa Lubanga’ i anyim. (Jo Roma 8:21) Itwero nongo mit pa mot meno kadi wa i kare-ni ka ilubo pwony pa Yecu. Ka itimo meno, ci ‘ibingeyo lok ada,’ pe ki i pwonyo lok adada keken ento ki i kwo ma lubbe ki ada ma ipwonyo!

20 Jo matino, wuter motwu me bedo agonya ma Lubanga ominiwu calo gin ma pire tek adada. Ti kwede ki ryeko. Dok bikonyi me moko tam i kare-ni ma bikeli yomcwiny i anyim. Omego mo matidi owaci: “Tic ki mot me bedo agonya i yo maber ma pud itidi konyo adada ka ikemme ki tam matego lacen, me labolle, yero tic me atiya, ki dong ka myero inyomme nyo kong kuro pi kare mo manok.”

21. Itwero nongo “kwo ma en aye kwo kikome” nining?

21 I kare-ni, kadi wa kwo ma dano gilwongo ni kwo maber pol kare pe rii. Pe tye dano mo ma ngeyo ngo ma bibino diki. (Yakobo 4:13, 14) Pi meno, gin maber loyo ma itwero timone aye me moko tam ma biweko inongo “kwo ma en aye kwo kikome”​—kwo ma pe tum i lobo mamwonya pa Lubanga. (1 Temceo 6:19) Jehovah pe diyo ngat mo me tic pire. Obedo tic pa ngat acel acel me moko tamme pire kene i kom gin me atima. Pi meno wek Jehovah obed ‘dulli ma kipokki,’ ka itute nino ducu me nyiko cok kwede, dok iter “jami mabeco” ma en omini calo gin ma pire tek. (Jabuli 103:5) Bed ki gen ni Jehovah twero mini yomcwiny madwong pi naka!​—Jabuli 16:11.