Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

REKODWA MA KIGWOKO

Mutoka ki Lakub Dwan Dano Milion Mapol Gingeyo

Mutoka ki Lakub Dwan Dano Milion Mapol Gingeyo

Mapol Gingeyo “Tye mutoka acel keken ma tye ki lukub dwan ma kitiyo kwede pi tiyo tic pa Lubanga i lobo Brazil, dok mutoka meno ngene bot dano milion mapol macalo ‘the Watch Tower sound car.’”—Nathaniel A. Yuille, i 1938.

TIC me Ker-ri obedo ka medde motmot adada i lobo Brazil i acakki me 1930 ki wiye. Ento i 1935, lupainia aryo ma nyinggi Nathaniel ki Maud Yuille gucoyo waraga bot Joseph F. Rutherford, ma onongo tye ka telo wi tic me tito kwena i kare meno. Jo magi gumine me tic dok bene gucoyo waraga ni gibibedo ki “yomcwiny me wot ka mo keken ma kicwalogi iye.”

Nathaniel, ma onongo obedo fundi [engineer] ma dong oweko ticce woko ni, onongo tye ki mwaka 62. En onongo obedo service director i kacokke me San Francisco, California, i U.S.A. Ki kunu en obedo ka telo yub me tito kwena dok otiyo ki mutoka ma tye ki lakub dwan i wiye-ni i tito kwena maber. Jami mutimme i kwone kacel ki cwiny me jalle ken obedo mot bote i tiyo ticce manyen macalo branch servant, i wang tic malac ka ma dano giloko iye leb mapol mapatpat.—Brazil.

Nathaniel gin ki Maud guo i lobo Brazil, kacel ki painia mukene ma gonyo leb ma nyinge Antonio P. Andrade i 1936. Guwoto ki jami mogo ma onongo pigi tego adada—gramofon ma romo 35 ki mutoka mo ma tye ki lakub dwan i wiye. Brazil ma obedo lobo ma lacce tye namba abic ki i wi lobo lung, onongo tye ki lutit kwena me Ker ma romo 60 keken! Ento, jami magi gukonyo itito kwena wek oo bot dano milion mapol i nge mwaki manok keken.

I nge dwe acel ma Yuille guo kwede, jang gang kal oketo yub me bedo ki gure madit mukwongo i lobo Brazil, i boma me São Paulo. Maud ma onongo obedo ladwo mutoka ma tye ki lakub dwan i wiye-ni, ocako tito pi gure man kacel ki miyo pwony pi lwak, mumiyo dano ma romo 110 kulu gubedo tye iye! Yub me gure man otugo miti pa lutit kwena me medo ticgi me pwony. Gupwonyo kit me tito kwena kun gitiyo ki bukkewa kacel ki kad me miyo caden, ki dong gramofon ma onongo kimako dwan iye i leb munu, German, Hungarian, Polish, Spanish ki dong lacen i Portuguese.

Mutoka ma lakub dwan tye i wiye-ni oo bot dano milion mapol i lobo Brazil ki lok me kwena maber-ri

Gure madit man obedo i kabedo adek mapatpat i São Paulo, Rio de Janeiro ki dong i Curitiba i 1937, man ocuko cwiny lutit kwena me tic ki mit kom. Mutoka ma tye ki lakub dwan i wiye-ni bene obedo ka ngwec kacel ki jo ma onongo gubino i gure madit-ti, i kare ma gitye ka tito kwena i ot ki ot. Latin mo matidi ma nyinge José Maglovsky , lacen ocoyo ni: “Onongo waryeyo bukkewa ma jenge i Baibul i wi meja ka ma nen, ci ka kitye ka tuko lok ma kimako ki lakub dwan-ni, waloko bene ki dano ma gubino ki i ganggi ka neno ngo ma tye ka timme.”

Onongo kibatija dano i nam, ka ma jo ma gibino ka kwang bene gioyo iye ceng. Mutoka ma tye ki lakub dwan i wiye-ni pud dong okonyo me tito kwena ya! I kare ma Omego Rutherford tye ka miyo pwony me batija, lukub dwan-ni oweko owinnye malongo adada, ci jo ma onongo gimito niang gin ma tye ka timme gurumo mutoka dyere, kun giwinyo ka kigonyo pwonnye i leb Portuguese. I ngeye, jo ma gubinongo batija gunywako i wero wer me Ker ki cwinygi ducu, kun gilubo wer ma onongo kimako i leb Polish ma tye ka kati ki i lakub dwan-ni. Omege kacel ki lumege bene guribo dwangi i wero wer i leb mapatpat. “Meno opoyo wiwa i kom kit ma i kare me Pentekote ngat acel acel oniang kwede i leb ma mege.” Ripot ma tye i Yearbook me 1938.

I nge gure madit magi, i Ceng Cabit ducu, kadi bed kot tye ka cwe nyo ceng tye ka ryeny malyet, pwony me Baibul ma ki mako i dwan keken onongo kituku ka ma dano gure iye, i gangigi, ka ma Cuma (factory) mapatpat gitye iye i dye boma me São Paulo ki dong i kabedo macok kwede. Ki tiyo ki mutoka man ma tye ki lakub dwan i wiye-ni me tito pi yub ma bedo dwe ki dwe bot ludobo ma romo 3,000 ka ma onongo kigwokogi iye ma tye mairo 60 kulu tung kumalo me São Paulo. I nge kare mo, kicako kacokke mo ma odongo oyotoyot adada. Kadi bed ni onongo gitye ki peko malit adada, lutit kwena magi gunongo twero me limo kagwoko ludobo mukene wek gitit botgi kwena me Baibul ma kweyo cwinygi.

Kwena me Ker ma kimako i leb Portuguese ki cwalo i agikki me 1938. I nino me All Souls’ Day, mutoka man ma tye ki lakub dwan i wiye-ni, obedo ka ngwec i limu mapatpat kun tuku pwony ma kimako ma wi lokgi tye ni “Jo Muto Gitye Kwene?,” “Jehovah” ki “Lonyo,” kwena man oo bot lukumu makato 40,0000 kulu!

Lutela dini ma onongo cwinygi kec adada-ni gubedo ka kwero pwony man me Baibul ma onongo kitye ka tito atyer-ni kun gidiyo luloc me tedero me gengo mutoka man woko. Lamego Yuille wiye opo i kom nino mo acel ma padi mo opiyo nyo ocupo dano mapol ni myero gurum mutoka ma tye ki lakub dwan i wiye-ni i dyere. Ento cutcut meya ki ludito abili guo ci bene guwinyo pwony ducu naka i agikkine. Meya ogamo bukkewa ma jenge i Baibul ci odok kwede. Jemo mo obedo pe i nino meno. Kadi bed ni aunauna onongo tye magwar, Yearbook me 1940 ocoyo ni, lutit kwena me Brazil gutito ni meno 1939 “pud dong obedo mwaka maber loyo me tic pi Lubanga kun watito pi nyinge.”

Bino pa “mutoka man ma tye ki lakub dwan i wiye-ni,” pud dong okelo alokaloka madit adada i tic me tito kwena i Brazil. Pire onongo tek mada i tito kwena me Ker-ri wek oo bot dano milion mapol. Kadi bed ni meno kicato mutoka man i 1941, ento Lucaden pa Jehovah mapol pud gitye ka medde ki tito kwena maber bot jo ma gimwol i kabedo mapatpat i lobo Brazil.—Rekodwa ma kigwoko i Brazil.