Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Yomcwiny​—Kit ma Wanongo ki Bot Lubanga

Yomcwiny​—Kit ma Wanongo ki Bot Lubanga

DANO gimito bedo ma cwinygi yom. Ento watye ka kwo i kare me agikki, dok dano ducu gitye ki peko ma weko kwo bedo tek adada. (2 Temceo 3:1) Jo mukene girwenyo yomcwiny ma gitye kwede pien gwok kiterogi i yo marac, gitye ki two, gurwenyo dog ticgi, nyo ngat mo ma gimaro oto. Jo mogo girwenyo yomcwinygi pi gin mukene marac ma otimme ma weko gibedo ki par nyo ki cwer cwiny. Kadiwa jo ma giworo Jehovah bene cwinygi twero tur ci gicako rwenyo yomcwinygi motmot. Itwero nongo yomcwiny odoco nining ka gin ma kit meno otimme i komi?

Me gamo lapeny meno, myero kong waniang gin ango ma yomcwiny me ada obedo ki kit ma jo mukene gumedde ki bedo ki yomcwiny kadi bed ni guwok ki i kwo matek. I ngeye, wabineno kit ma watwero gwoko ki dok medo yomcwinywa.

YOMCWINY OBEDO GIN ANGO?

Nyero pat ki yomcwiny. Tam kong i kom lapor man: Ngat ma omer twero nyero cawa ducu. Ento ka kongo oket ki i wiye, en giko nyero woko, dok en nongo ni pud etye ki peko mapol. Nyero meno onongo tye pi tutunu, dok nongo pe obedo yomcwiny me ada.​—Carolok 14:13.

Kitungcel, yomcwiny obedo kit ma wawinyo kwede ki i cwinywa ka wanongo gin mo maber nyo ka watye ki gen pi gin maber. Dok nongo wabedo ki yomcwiny kadi bed watye ka wok ki i kwo mayot nyo matek. (1 Jo Tecalonika 1:6) Ki lok ada, kadi bed gin mo ocwero cwinywa, pud wamedde ki bedo ki yomcwiny. Me labolle, gipwodo lukwena pien ni gubedo ka tito kwena madok i kom Yecu. Ento gin “gua woko ki i nyim Lukiko ma onongo cwinygi yom pien Lubanga otamo ni gimyero pi dit man me nongo lewic pi nying Yecu.” (Tic pa Lukwena 5:41) Yomcwiny meno onongo tye pe ni pien kipwodogi, ento pien ni gucung matek kun gigwoko gennegi bot Lubanga.

Yomcwiny pe obedo gin ma kinywalowa kwede anywalo, nyo ni bino pire kene. Pingo? Pien yomcwiny me ada obedo nyig manyak pi cwiny maleng. Cwiny maleng konyowa me dongo “kit pa dano manyen” ma man bene kwako yomcwiny. (Jo Epeco 4:24; Jo Galatia 5:22) Dok ka watye ki yomcwiny, ci bedo yot botwa me kanyo peko ma wawok ki iye.

LANEN MA MYERO WALUB

Jehovah onongo mito ni jami mabeco keken aye obed tye i lobo, pe jami maraco ma wanenogi i kare-ni. Ento kadi bed dano gitimo jami maraco, Jehovah pe rwenyo yomcwinye. Baibul waco ni: ‘Teko ki yomcwiny tye ka ma en bedo iye.’ (1 Tekwaro 16:27) Medo i kom meno, jami mabeco ma lutic pa Jehovah gitimo weko en bedo ki yomcwiny.​—Carolok 27:11.

Walubo lanen pa Jehovah nyo watute me bedo calo en, ka pe warwenyo yomcwinywa ka jami pe tye ka cobbe kit ma onongo wageno kwede. Ma ka bedo ki par mapol, waketo cwinywa i kom jami mabeco ma watye kwede i kare-ni kun wakuro jami mamwonya ma wabinongo i anyim. *​—Nen lok ma tye i tere piny.

Tye labol mapol i Baibul pa jo ma gumedde ki bedo ki yomcwiny kadi bed guwok ki i peko mapol. Abraim omedde ki bedo ki yomcwiny kadi bed ni kwone onongo tye ka mading, dok dano bene gukelo peko mapol i kome. (Acakki 12:10-20; 14:8-16; 16:4, 5; 20:1-18; 21:8, 9) En otimo meno nining? En obedo ka tam i kom genne me kwo i lobo manyen i te loc pa Meciya. (Acakki 22:15-18; Jo Ibru 11:10) Yecu owaco ni: “Kwarowu Abraim yam obedo ki yomcwiny ni ebineno ninona.” (Jon 8:56) Walubo lanen pa Abraim ka wabedo ka tam i kom yomcwiny ma wabinongo i anyim.​—Jo Roma 8:21.

Paulo gin ki Cira onongo bene gitye ki niye matek dok gumedde ki bedo ki yomcwiny kadi bed guwok ki i peko mapol. Me labolle, ma kipwodogi ci kitweyogi i buc, gin “gubedo ka lega ki ka wero wer bot Lubanga.” (Tic pa Lukwena 16:23-25) Onongo gitwero kanyo peko magi ducu pien gubedo ka tam i kom cikke pa Lubanga pi anyim. Dok ngeyone ni gitye ka deno can pien gitye ka lubo kor Kricito ominigi yomcwiny. Walubo lanen pa Paulo gin ki Cira ka wiwa po i kom adwogi mabeco ma wanongo ka watiyo pi Lubanga ki cwinywa ducu.​—Jo Pilipi 1:12-14.

I kare-ni, watye bene ki labol mapol pa omege ki lumege ma gumedde ki bedo ki yomcwiny kadi bed ni guwok ki i peko mapol. Me labolle i Novemba 2013, yamo ki lapiro mo magwar [Super Typhoon Haiyan] obalo gangi pa Lucaden makato 1,000 kulu i lobo Philippines. Omego mo ma nyinge George, ma gange oballe woko kwicikwici i boma me Tacloban owaco ni: “Kadi bed ni jami magi ducu gutimme, utmege pud cwinygi yom. Tek adada bota me tito yomcwiny ma watye kwede.” Ka wabedo ka tam i kom jami ma Jehovah otimo piwa ki dok wanyuto pwoc bote, ci wabimedde ki bedo ki yomcwiny kadi bed watye ka wok ki i kwo matek adada. Ngo mukene ma Jehovah miniwa ma keliwa yomcwiny?

GIN MA KELIWA YOMCWINY

Gin ma keliwa yomcwiny madit loyo aye watwa ki Jehovah. Wan watye ki wat macok ki Kabaka ma loyo polo ki lobo kulu. En aye Wonwa, Lubangawa ki Laremwa!​—Jabuli 71:17, 18.

Watye bene ki pwoc pien Jehovah ominiwa kwo ki kero me nongo mit pa kwo. (Latitlok 3:12, 13) Watwero niang gin ma Lubanga mito ki botwa kacel ki kit ma myero wakwo kwede pien en onyikowa cok bote. (Jo Kolocai 1:9, 10) Kadi bed kumeno, jo mapol pe giniang yub ma Lubanga tye kwede piwa. Me niang man maber, Paulo ocoyo ni: “‘Gin mogo ma dano pe guneno ki wanggi, dok bene pe guwinyo ki itgi, gin mogo ma pe donyo i tam pa dano, gin magi en aye gin ma Lubanga oyubo pi jo ma mare,’ dok gin ma Lubanga omiyo cwiny maleng onyutogi botwa.” (1 Jo Korint 2:9, 10) Niang gin ma Lubanga mito ki botwa kacel ki yubbe piwa miniwa yomcwiny.

Jehovah otimo jami mapol makato magi. En oweko twere me timo kica pi balwa. (1 Jon 2:12) En miniwa gen me kwo i lobo manyen, ma dong cok tutwal-li. (Jo Roma 12:12) Kadi wa i kare-ni, Jehovah miniwa lurem mapol ma bene giwore. (Jabuli 133:1) En bene gwokowa ki i cing Catan kacel ki jogine. (Jabuli 91:11) Ka wabedo ka tam i kom jami mamwonya magi ma Jehovah miniwa-ni, ci wabibedo bene ki yomcwiny madwong.​—Jo Pilipi 4:4.

KIT ME MEDO YOMCWINY

Tika yomcwiny pa Lakricitayo ma dong tye ki yomcwiny pud dok twero medde? Yecu owaco ni: “Lok man atittiwu wek yomcwinya obed i iwu, wek wupong ki yomcwiny.” (Jon 15:11) Man nyuto ni pud yomcwinywa twero medde. Watwero poro yomcwiny ki mac. Ka wamito ni lyeto pa mac omedde, myero wamed yen i mac. Wi myero opo ni: Cwiny maleng aye konyowa me bedo ki yomcwiny. Pi meno, ka wamito ni yomcwinywa omedde, myero wamedde ki lega pi cwiny maleng. Myero bene wabed ka lwodo lok i kom gin ma wakwano ki i Baibul, ma kicoyo pi teko pa cwiny pa Lubanga.​—Jabuli 1:1, 2; Luka 11:13.

Gin mukene ma bimedo yomcwinywa aye ka walungo wiwa i timo jami ma yomo cwiny Jehovah. (Jabuli 35:27; 112:1) Pingo? Baibul waco ni kicweyowa wek “walwor Lubanga me ada dok walub cikke ducu, pien meno aye tic ma myero dano ducu gutim.” (Latitlok 12:13NW) Kicweyowa me timo miti pa Lubanga. Pi meno, ka watiyo pi Lubanga, ci wabinongo yomcwiny madwong adada i kwowa. *​—Nen lok ma tye i tere piny.

ADWOGI MABECO MA BINO KA WATYE KI YOMCWINY ME ADA

Ka yomcwinywa woto ki medde, ci wanongo bene adwogi mabeco mukene mapol. Me labolle, cwiny Jehovah bibedo yom i komwa ka nongo wamedde ki tic bote ki yomcwiny kadi bed watye ki peko. (Nwoyo Cik 16:15; 1 Jo Tecalonika 5:16-18) Dok bene pien nongo watye ki yomcwiny me ada, pe wabibedo ki tam ni bedo ki jami me kom mapol aye gin ma pire tek loyo i kwo. Ma ka meno, wabitute matek me jalle wek wati pi Ker pa Lubanga. (Matayo 13:44) Dok ka waneno adwogi mabeco ma wanongo pi timo jami mapol pi Jehovah, ci yomcwinywa bene bimedde, wabiwinyo maber, dok bene wakonyo jo mukene me bedo ki yomcwiny.​—Tic pa Lukwena 20:35; Jo Pilipi 1:3-5.

Dok ka watye ki yomcwiny, ci komwa bene twero bedo yot. Baibul waco ni: “Yomcwiny kelo yotkom.” (Carolok 17:22) Lakwed lok mo ma okwano lok me yotkom i University of Nebraska i lobo Amerika owaco lok mo ma rwatte ki ngo ma Baibul bene waco. En owaco ni: “Ka cwinyi yom dok iyeng ki jami ma itye kwede i kwo i kare-ni, ci itwero bedo ki yotkom i anyim.”

Dong pi meno, kadi bed wakwo i kare ma kwo tek, pud watwero bedo ki yomcwiny me ada ka wanongo cwiny maleng ma walego pire, ka wakwano lok pa Lubanga, ki dok ka walwodo lok i kom gin ma wakwano. Wabibedo bene ki yomcwiny madwong ka watamo i kom jami mabeco ma Jehovah miniwa i kare-ni, ka walubu lanen me niye pa jo mukene, ki dok ka watute me timo miti pa Lubanga. Ka watimo meno, ci lok ma kicoyo i Jabuli 64:10 bene bicobbe i komwa, ma waco ni: “Wek jo ma kitgi atir gubed ki yomcwiny i Rwot [Jehovah], dok guring gular bote.”

^ para. 10 Wabinyamo lok i kom diyo cwiny i anyim i pwony macalo man ma kati kare ki kare ma loko i kom “nyig ma nyak pi cwiny maleng.”

^ para. 20 Me niang i kom yo mukene ma itwero medo kwede yomcwinyi, nen bok ma wiye tye ni “ Yo Mukene me Medo Yomcwiny.”