Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

I kareni, laco ma tye ki gin coc-ci, cung pi Yecu Kricito, ngat ma moko angagi ma gibibwot

Lapeny pa Lukwan Bukkewa

Lapeny pa Lukwan Bukkewa

Laco ma tye ki gin me coc i lakngete-ni ki co abicel ma gumako jami lwenygi me nek i cinggi ma kiloko i komgi i ginanena pa Ejekiel-li gicung pi angagi?

Gicung pi mony ma i polo ma kitiyo kwedgi i kare me jwero Jerucalem, dok kibitic kwedgi bene me jwero lobo pa Catan i lweny me Armagedon. Pingo niango man manyen-ni rwatte?

I nge nyuto ki Ejekiel jami maraco ma jo mungak onongo gitye ka timone i Jerucalem i kare ma pud peya kijwero Jerucalem i 607 K.M.P., kimiyo bote ginanena me jami ma bitimme kore ki kore nio wa i kare me jwerone. En oneno co abicel ma gumako jami lwenygi i cinggi. Oneno bene laco mo ma ‘oruko bongo camanini,’ dok tye ki ‘gin me coc i lakngete.’ (Ejek. 8:6-12; 9:2, 3) Kiwaco bot laco meno ni: “Cit iwok ki i dye gang me Jerucalem ducu, ci iket lanyut i tur nyim dano acel acel ma tye ki cwercwiny me can kun gicur pi gin me kwer ducu ma gitye ka timone i gang me Jerucalem.” Ci dong, kiwaco bot jo ma gitye ki jami lweny-nyi ni gunek dano ducu ma i gang ma gipe ki lanyut meno. (Ejek. 9:4-7) Ngo ma wapwonyo ki i ginanena man, dok anga ma obedo laco ma tye ki gin me coc-ci?

Kimiyo lok pa lunebi man i 612 K.M.P., dok okwongo cobbe i kare ma mony me Babilon gujwero Jerucalem​—gin ma otimme mwaka abic i nge meno. Kadi bed kiye ni jo me Babilon ma giworo lubange me goba aye gutim meno, gin onongo gitye calo lutic pa Jehovah. (Jer. 25:9, 15-18) Man obedo pien Jehovah otiyo kwedgi me ngolo kop i kom jone ma gungak. Ento, onongo myero pe kijwer dano ducu. Jo ma kitgi atir onongo pe kibijwerogi kacel ki jo maraco. Jehovah oketo yub me laro Lujudaya ma onongo pe gicwako jami maraco ma tye ka timme i boma meno.

Ejekiel onongo pe tye i kin jo ma gubedo ka keto lanyut-ti nyo ma gujwero boma-ni. Ma ka meno, lumalaika aye onongo gibitelo yo i tic me ngolo kop. Dong lok pa lunebi man, konyowa me goyo ki i wiwa cal jami ma otimme i polo. Jehovah onongo ociko lumalaikane pe me yubbe me jwero jo maraco keken ento bene me poko jo ma kitgi atir woko wek gunong larre. *

I kare mukato angec, onongo watito ni cobbe pa lok man i kareni tye ni, ngat ma tye ki gin me coc-ci cung pi udong jo ma kiwirogi. Onongo kitamo ni jo ma gijolo kwena ma watito dong kityeko keto lanyut i tur nyimgi me nongo larre. Ento, i mwaka mukato ma cokcok-ki, ocako nen ka maleng ni myero walok niangowa. Ma lubbe ki lok ma i Matayo 25:31-33, Yecu aye ma bingolo kop i wi dano. En bingolo koppe me agikki i kare me twon can madit atika-ni, kun poko kin jo ma gubedo calo romi ma gibilarogi ki i kin jo ma gubedo calo dyegi ma gibijwerogi.

Dong ma lubbe ki niango manyen man, ngo ma wapwonyo ki i ginanena pa Ejekiel? Tye olo jami abic:

  1. I kareni, Jehovah tye ka tic ki gurup matidi pa jo ma kiwirogi me pito jone ki ciko dano ma twon can madit atika-ni peya ocakke. Dok bene, jo me ot pa Kricito ducu myero gunywak i tic meno.​—Mat. 24:45-47.

  2. Gin mere gitito lok pa Jehovah, ma en aye but tic me tito kwena ma gitye ka timone ki tira pa lumalaika.​—Yabo 14:6.

  3. Man bene gin ma tye ka timme i kareni. Dong mitte ni dano gutim ngo wek gunong larre? Myero gujol kwena ma kitito, guruk kit pa Lukricitayo, gudyer kwogi bot Jehovah, dok gubed lugen i teno kor tic pa omegi Kricito. (Mat. 25:35-40) Jo ma gitimo jami magi gibinongo lanyut me larre i kare me twon can madit atika ma tye ka bino-ni. 

  4. Lwak jo mapol ata-ni gibinongo lanyut i nge ngolo kop i wigi ni gin romi i kare me twon can madit atika-ni. Man biminigi gen me kwo i lobo kany pi naka.​—Mat. 25:34, 46. *

  5. Cokcok-ki gibijwero rok ki jami ducu maraco woko kwicikwici.​—Ejek. 9:2, 6, 7; Yabo 19:11-21.

Niang pwony man ma pire tek-ki jingo genwa ni Jehovah pe jwero jo ma kitgi atir kacel ki jo maraco. (2 Pet. 2:9; 3:9) Poyo wiwa bene ni tic me tito kwena-ni pire tek adada i kareni. Dano ducu omyero guwiny kwena man me ciko dano ma agikki piny peya oo!​—Matt. 24:14.

^ para. 6 Kadi bed ni dano calo Baruk (karan pa Jeremia), Ebedmelek Laetiopia, ki dong jo Rekab pe gunongo lanyut mo ma nen ka maleng i tur nyimgi, pud kilarogi. (Jer. 35:1-19; 39:15-18; 45:1-5) Onongo gitye ki gin mo ma onyuto ni gimyero me nongo larre.

^ para. 12 Pe mitte ni meno kiket lanyut i tur nyim jo ma kiwirogi ma lugen wek gubwot. Ma ka meno, gibinongo lanyut i tur nyimgi i kare me to-gi, nyo ma twon can madit atika-ni dong cok cakke.​—Yabo 7:1, 3.