Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 20

Anga ma Obedo ‘Kabaka ma Tung Kumalo’ i Kare-ni?

Anga ma Obedo ‘Kabaka ma Tung Kumalo’ i Kare-ni?

“Kare me tone biromo ma nongo ngat mo ma konye dong pe.”​—DAN. 11:45.

WER 95 Ryeny pa Dero Medde

GIN MA WABINYAMO *

1-2. Gin ango ma wabinyamo i pwony man?

WATYE ki lanyut ma moko ka maleng ni i kare-ni watye ka kwo i agikki me kare me agikki me lobo-ni. Cokcok-ki, Jehovah ki Yecu Kricito gibilweny i kom gamente ducu ma gijemo i kom Ker pa Lubanga. Ma meno peya otimme, kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny gibimedde ki lweny i kingi ki dok i kom jo pa Lubanga.

2 I pwony man, wabinyamo lok pa lanebi ma tye i Daniel 11:40–12:1. Wabiniang anga ma obedo kabaka ma tung kumalo i kare-ni, dok wabinyamo tyen lok mumiyo omyero wabed ma cwinywa opye kun wageno ni Jehovah bilarowa.

KABAKA MANYEN MA TUNG KUMALO ONEN

3-4. Anga ma tye kabaka ma tung kumalo i kare-ni? Tit kong.

3 I kare ma loc pa Soviet Union otur i mwaka 1991, jo pa Lubanga ma onongo gitye i te loc meno gulimo “kony mo manok”​—nyo kare mo ma gubedo agonya. (Dan. 11:34) Macalo adwogine, gubedo agonya me tito kwena, dok ma pe orii onongo dong tye lutit kwena alip mapol i lobe ma yam gubedo i te loc me Soviet Union. Motmot, Russia ki lobe ma gicwake gudoko kabaka ma tung kumalo. Kit ma kinyamo kwede i pwony mukato-ni, wek gamente moni obed kabaka ma tung kumalo nyo kabaka ma tung kupiny, myero otim jami adek magi: (1) gulo lobo ka ma jo pa Jehovah pol iye nyo guket aunauna i komgi, (2) gunyut ki ticgi ni gitye lumone pa Jehovah ki jone, dok (3) gubed ka tele i kingi.

4 Nen kong tyen lok mogo ma oweko wawaco ni i kare-ni kabaka ma tung kumalo obedo Russia kacel ki lobe ma gicwake. (1) Gin gumonyo jo pa Lubanga i kare ma guketo kigeng i kom tic me tito kwena dok gitye ka uno omege ki lumege alip mapol ma gibedo i te locgi. (2) Timgi meno nyuto ni gidag Jehovah ki jone. (3) Gitye ka pyem ki kabaka ma tung kupiny, ma en aye Britain ki Amerika. Kong dong wanenu gin ma Russia ki lobe ma gicwake gutimo dok pingo man moko ni gin aye gubedo kabaka ma tung kumalo.

TELLE OMEDDE I KIN KABAKA MA TUNG KUMALO KI KABAKA MA TUNG KUPINY

5. Kare mene ma kitito pire i Daniel 11:40-43, dok gin ango ma timme i kare meno?

5 Kwan Daniel 11:40-43. But lok pa lanebi man tito jami ma bitimme i kare me agikki. Ginacoya man tito kit ma kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny gibibedo ka tele i kingi. Kit ma lanebi Daniel otito kwede, i kare me agikki, kabaka ma tung kupiny ‘bilweny’ ki kabaka ma tung kumalo.​—Dan. 11:40.

6. Gin ango ma moko ni kabaka aryo magi gitye ka pyem i kingi?

6 Kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny gitye ka medde ki pyem me bedo gamente matek loyo i wi lobo-ni. Me labolle, nen kong gin mutimme i nge Lweny me Wi Lobo me II i kare ma gamente me Soviet Union ki lobe ma gicwake gucako loyo pol pa lobe ma i Ulaya. Meno oweko kabaka ma tung kupiny oribo monnye ki mony me lobe mukene ci gucako dul mony ma kilwongo ni NATO [North Atlantic Treaty Organization]. Kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny bene gitiyo ki lim madwong me dongo mony ki jami lweny matek loyo. Kabaka man bene pyem ki kabaka lawote ki cwako lumone pa lawote i lweny mogo ma timme i Afrika, Acia, ki Amerika ma Tung Kupiny. I mwaki mogo macok cok-ki, Russia ki lobe ma gicwake gudoko tek adada i wi lobo ducu. Gin bene gubedo ka lweny ki kabaka ma tung kupiny kun gitiyo ki kompiuta. Kabaka man bene kok i kom kabaka lawote ni otiyo ki purogram me kompiuta ma oweko girwenyo cente dok okelo anywenanywena i gamentegi. Dok kit ma lanebi Daniel otito kwede, kabaka ma tung kumalo pud tye ka medde ki monyo jo pa Jehovah.​—Dan. 11:41.

KABAKA MA TUNG KUMALO ODONYO I “LOBO ME DEYO”

7. “Lobo me deyo” obedo gin ango?

7 Daniel 11:41 otito ni kabaka ma tung kumalo bidonyo “i lobo me deyo.” Lobo meno obedo ngo? I kare macon, lobo me Icrael aye onongo kineno macalo “lobo me deyo adada makato lobo mukene-gu ducu.” (Ejek. 20:6) Ento lobo meno onongo pire tek pien meno aye ka ma dano onongo giworo iye Jehovah. Cakke i nino me Pentekote i mwaka 33, “lobo me deyo” onongo dong pe obedo lobo mo acel keken i wi lobo kany, pien jo pa Jehovah dong guket i wi lobo ducu. Me ka meno, “lobo me deyo” i kare-ni obedo paradic me cwiny pa jo pa Jehovah, ma kwako jami ma gitimo me woro Jehovah calo cokke ki ticgi me tito kwena.

8. Kabaka ma tung kumalo odonyo i “lobo me deyo” nining?

8 I kare man me agikki-ni, kabaka ma tung kumalo odonyo i “lobo me deyo” tyen mapol. Me labolle, i kare ma Germany i te loc pa pati me Nazi onongo obedo kabaka ma tung kumalo, tutwalle i kare me lweny me wi lobo me aryo, kabaka meno odonyo i “lobo me deyo” ki bedo ka keto aunauna i kom jo pa Lubanga dok onekogi. I nge Lweny me Wi Lobo me II i kare ma Soviet Union odoko kabaka ma tung kumalo, kabaka meno odonyo i “lobo me deyo” i kare ma oketo aunauna i kom jo pa Lubanga dok otweyogi i lobo mukene.

9. I mwaki mogo macok cok-ki, Russia kacel ki lobe ma gicwake gudonyo i “lobo me deyo” nining?

9 I mwaki mogo macok cok-ki, Russia kacel ki lobe ma gicwake gudonyo i “lobo me deyo.” Man otimme nining? I mwaka 2017, Russia oketo kigeng i kom tic pa jo pa Jehovah dok oweko kitweyo omegiwa ki lumegiwa mogo i buc. Kabaka man bene oketo kigeng i kom bukkewa, kadi wa Baibul me New World Translation. Medo i kom meno, en omayo jang gang kalwa ma i Russia kacel ki Odiwa me Ker ki Odiwa me Gure. I nge timgi man, i mwaka 2018, Lukiko Madit otito ni Russia ki lobe ma gicwake aye gubedo kabaka ma tung kumalo. Ento, jo pa Jehovah pe gilwenyo i kom gamente mo keken nyo gitemo lokone, kadi bed gamente meno tye ka keto aunauna i komgi. Me ka meno, gilubo tira me Baibul me lega pi “jo ma tye i rwom ma malo,” tutwalle ka gitye ka moko tam ma gudo bedo agonyawa me woro.​—1 Tem. 2:1, 2.

TIKA KABAKA MA TUNG KUMALO BILOYO KABAKA MA TUNG KUPINY?

10. Tika kabaka ma tung kumalo biloyo kabaka ma tung kupiny? Tit kong.

10 Lok pa lanebi ma kicoyo i Daniel 11:40-45 loko tutwalle i kom tic pa kabaka ma tung kumalo. Tika man nyuto ni en biloyo kabaka ma tung kupiny? Pe. Kabaka ma tung kupiny bibedo “makwo” i kare ma Jehovah ki Yecu gibijwero gamente pa dano i lweny me Armagedon. (Yabo 19:20) Pingo pe watye ki akalakala mo? Nen kong gin ma lok pa lunebi ma tye i buk pa Daniel ki Niyabo nyuto.

I lweny me Armagedon, Ker pa Lubanga, ma kiporo ki got, bigiko loc pa dano woko, ma kany kiporo ki cal madit adada (Nen paragraf 11)

11. Daniel 2:43-45 tyen lokke ngo? (Nen cal ma tye i pok ngeye.)

11 Kwan Daniel 2:43-45. Lanebi Daniel otito pi gamente mapatpat ma guloyo kabedo ma jo pa Lubanga pol iye. Kiporogi ki bute mapatpat me cal madit ma kiyubo ki nyonyo. Gamente me agikki ma kiloko i kome i kingi kiporo ki tyen cal man ma kiyubo ki nyonyo ma orubbe ki lobo. Tyen cal man cung pi ker me Britain ki Amerika. Lok pa lanebi man nyuto ni ker me Britain ki Amerika pud bibedo ka loc i kare ma Ker pa Lubanga bijwero te gamente pa dano.

12. Wic me abirone pa lee mager-ri cung pi gin ango, dok pingo ngec meno pire tek?

12 Lakwena Jon bene oloko i kom gamente mapatpat ma guloyo kabedo ma jo pa Lubanga pol iye. I lok pa lanebi Jon, gamente magi kiporogi ki lee mager ma wiye tye abiro. Wic me abirone pa lee meno cung pi ker me Britain ki Amerika, ma tye oteka ma loyo wi lobo. Ngec man pire tek pien nyuto ni pe dong tye wic mukene ma bitwi i nge man. Wic me abirone pa lee mager-ri pud bibedo ka loc i kare ma Kricito ki monnye me polo gibibino ka jwero lee mager-ri. *​—Yabo 13:1, 2; 17:13, 14.

GIN ANGO MA KABAKA MA TUNG KUMALO BITIMO COKCOK-KI?

13-14. Anga ma obedo “Gog ma tye i lobo Magog,” dok gin ango ma nen calo biweko en monyo jo pa Lubanga?

13 Lanebi Ejekiel ocoyo lok ma tittiwa gin ma twero timme ma peya kijwero kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny. Nen calo lok pa lunebi ma tye i Ejekiel 38:10-23; Daniel 2:43-45; 11:44–12:1; ki Niyabo 16:13-16, 21 gitye ka lok i kom gin acel-li. Ka tye kit meno, ci magi aye jami ma watamo ni obitimme.

14 I nge kare mo ma nongo dong twon can madit atika-ni ocakke woko, “luker me wi lobo ducu” gibiribbe kacel ci gidoko gurup pa lobe ma gunote. (Yabo 16:13, 14; 19:19) Gurup pa lobe ma gunote magi aye Ginacoya lwongo ni “Gog ma tye i lobo Magog.” (Ejek. 38:2) Gurup pa lobe ma guribbe meno gibimonyo jo pa Lubanga kun gitemo jwerogi woko kwicikwici. Gin ango ma bitugo cwinygi me monyo jo pa Lubanga? I lok pa lanebi Jon i kom kare man, en owaco ni pee mapek bicwer i kom lumone pa Lubanga. Pee mapek meno nen calo cung pi kwena me ngolo kop ma jo pa Lubanga aye gibititone. Twero bedo ni kwena man aye biweko Gog me Magog monyo jo pa Lubanga ki miti me tyekogi woko ki i lobo.​—Yabo 16:21.

15-16. (a) Daniel 11:44, 45 twero bedo ni tye ka lok i kom ngo? (b) Ngo ma bitimme i kom kabaka ma tung kumalo ki lobe mukene ma guribbe me doko Gog me Magog?

15 Kwena man mapek-ki ki lweny me agikki pa lumone pa Lubanga twero bedo en gin acel ma kicoyo i Daniel 11:44, 45. (Kwan.) Ki kany, Daniel owaco ni ‘lok ma biwinnye kun a ki tung wokceng ki tung kumalo’ bibalo cwiny kabaka ma tung kumalo, dok en bicito woko ki ‘twon akemo madit.’ Kabaka ma tung kumalo bibedo ki miti me “jwero dano woko ki neko jo mapol bene.” “Jo mapol” ma kiloko i komgi kany-nyi nen calo gubedo jo pa Jehovah. * Daniel nen calo tye ka lok i kom lweny me agikki i kom jo pa Lubanga.

16 Ka kabaka ma tung kumalo kacel ki gamente mukene-ni gumonyo jo pa Lubanga, man biweko kiniga mako Lubanga Won Twer Ducu ci lweny me Armagedon bicakke. (Yabo 16:14, 16) I kare meno, kabaka ma tung kumalo kacel ki lobe mukene-ni ma gin aye Gog me Magog kibijwerogi woko, dok ‘ngat mo ma bikonye dong bibedo pe’.​—Dan. 11:45.

I lweny me Armagedon, Yecu Kricito ki monnye me polo gibijwero lobo pa Catan-ni woko kun gilaro jo pa Lubanga (Nen paragraf 17)

17. Anga ma obedo Mikael “rwot madit” ma kiloko i kome i Daniel 12:1, ngo ma en tye ka timone kombeddi, dok ngo ma en bitimo i anyim?

17 Tyeng ma lubo meno i lok pa lanebi Daniel miyo ngec matut i kom kit ma kibityeko kwede kabaka ma tung kumalo ki gamente ma gicwake, ki dok kit ma kibilarowa kwede. (Kwan Daniel 12:1.) Tyeng man tyen lokke ngo? Mikael obedo nying mukene pa Kabakawa Yecu Kricito. En tye ka “loyo” jo pa Lubanga nicakke i mwaka 1914 i kare ma en odoko Kabaka me Ker pa Lubanga i polo. Macok cok-ki en “bibino” ka jwero lumonene i lweny me Armagedon. Lweny meno bibedo lweny me agikki ma bitimme i kare ma Daniel olwongo ni “kare me can” marac loyo ducu i tekwaro pa dano. Lok pa lanebi Jon ma kicoyo i buk me Niyabo lwongo kare man ma nongo Armagedon cok cakke-ni ni kare me “can madit atika.”​—Yabo 6:2; 7:14.

TIKA NYINGI ‘KIBICOYONE PINY I BUK?’

18. Pingo waromo bedo ma komwa opye mot kadi bed gin ango otimme i anyim?

18 Daniel ki Jon ducu guwaco ni Jehovah ki Yecu gibilaro luticgi i kare me twon can madit atika-ni. Pi meno, watwero bedo ma komwa opye mot kadi bed gin ango otimme. Daniel otito ni jo ma gibibwot gibibedo jo ma nyinggi ‘kicoyo i buk.’ (Dan. 12:1) Gin ango ma omyero watim wek kico nyingwa i buk? Omyero wanyut ka maleng ni watye ki niye i kom Yecu, Latin Romo pa Lubanga. (Jon 1:29) Omyero wadyere bot Lubanga dok wanong batija. (1 Pet. 3:21) Dok omyero wanyut ni wacwako Ker pa Lubanga ki timo jami ma watwero me konyo jo mukene wek gupwony lok i kom Jehovah.

19. Gin ango ma omyero watim i kare-ni, dok pingo?

19 Man aye kare me jingo genwa i kom Jehovah kacel ki dulle. Man aye kare me miyo cwak i kom Ker pa Lubanga. Ka watimo meno, kibilarowa i kare ma Ker pa Lubanga bijwero kabaka ma tung kumalo ki kabaka ma tung kupiny.

WER 149 Wer me Loyo Lweny

^ para. 5 Anga ma obedo ‘kabaka ma tung kumalo’ i kare-ni, dok kibijwere nining? Ngeyo lagam me lapeny magi twero jingo niyewa dok konyowa me yubbe pi atematema ma wabikato ki iye macok cok-ki i anyim.